Sardžaj uvod mezozojska era – uvod u mezozoik…

SARDŽAJ

UVOD……………………………………………………………………………………2

MEZOZOJSKA ERA – UVOD U MEZOZOIK……………………………………...3

MEZOZOJSKI ČETVERONOŠCI………………………………………………4

TRIJAS…………………………………………………………………………………..6

RASPORED MORA I KOPNA………………………………………………….6

STENE I RASPROSTRANJENJE…………………………………………….....7

OROGENI I EPIROGENI POKRETI…………………………………………....7

KLIMA…………………………………………………………………………...7

RELJEF…………………………………………………………………………..8

MINERALNE SIROVINE……………………………………………………….8

BIOSFERA……………………………………………………………………….8

EPOHE I DOBA…………………………………………………………………12

JURA…………………………………………………………………………………….13

ISTORIJSKI PREGLED…………………………………………………………13

RASPORED MORA I KOPNA I POMERANJE KONTINENATA…………....14

PALEOGRAFIJA………………………………………………………………..15

STENE I RASPROSTRANJENJE………………………………………………15

OROGENI I EPIROGENI POKRETI…………………………………………...16

KLIMA…………………………………………………………………………..17

RELJEF…………………………………………………………………………..17

MINERALNE SIROVINE………………………………………………………17

BIOSFERA………………………………………………………………………18

EPOHE I DOBA…………………………………………………………………21

KREDA………………………………………………………………………………….24

ISTORIJSKI PREGLED…………………………………………………………24

TEKTONIKA PLOČA I POMERANJE KONTINENATA……………………..25

PALEOGRAFIJA………………………………………………………………..25

STENE I RASPROSTRANJENJE………………………………………………25

OROGENI I EPIROGENI POKRETI…………………………………………...26

KLIMA…………………………………………………………………………..27

RELJEF…………………………………………………………………………..27

MINERALNE SIROVINE………………………………………………………27

BIOSFERA………………………………………………………………………28

KREDNO-TERCIJARNI PONOR………………………………………………32

EPOHE I DOBA…………………………………………………………………34

ZAKLJUČAK..................................................................................................................36

LITERATURA.................................................................................................................37

UVOD

Zemlja kakvu je danas vidimo morala je da prođe kroz određena razvića i faze. Geolozi su te faze podelili u četiri doba, jedno od tih doba je i Mezozoik (srednje doba). Mezozoik je trajao oko 200 miliona godina i predstavlja jedno od najzanimljivijih doba u istoriji Zemlje. Njegov završetak prati propadanje i izumiranje ogromnog broja živih vrsta, o čijem nestanku i njegovim razlozima se i danas vode diskusije u geološkim naučnim krugovima.

Mezozojska era

250 do 65.5 miliona godina pre nove ere
Izgled zivota u Mezozoiku

Uvod u Mezozoik
Na početku mezozoika su svi kontinenti bili objedinjeni u prakontinet Pangeu, koja se delila na Laurziju na severu i Gondvanu na jugu. Tokom najvećeg dela tog perioda, klima na celoj planeti je bila topla i tropska, a plitka mora su pokrivala niže delove kopnene mase. Kopnom vladaju dinosaurusi, a morima razne vrste morskih gmizavaca, kao i amonitski i belemnitski mekušci, i mnogi drugi redovi beskičmenjaka, dok su vazduhom vladali pterosauri. Od biljaka nalazimo paprati i golosemenjače. Sisari su sitni i beznačajni, ali verovatno mnogobrojni. Mezozojska era je trajala preko 180 miliona godina. Osim organizama od kojih danas imamo samo fosile, u to vreme su se razvili i mnogi današnji oblici biljaka, beskičmenjaka i riba. Do kraja ere su se kontinenti uglavnom već podelili u poprimili svoj današnji oblik.
Mezozoik se deli na tri perioda, koji su svi trajali milionima godina: trijas, juru i kredu. Za vreme trijasa su se pojavili mnogi današnji redovi beskičmenjaka, a među kopnenim gmizavcima su arhosauri zamenili terapside. U okeanima su ihtiosauri, kao npr. šonisaurus, narasli do veličine kitova. Jurski period predstavlja vrhunac dinosaurske ere, sa brahiosaurusom, stegosaurusom itd., dok su sisari bili sitni i uglavnom ličili na današnje rovčice. Na kopnu rastu biljke kao paprati, cikade, Bennettitales i četinari iz roda Cheirolepidiaceae. Tokom perioda krede su se javile prve cvetnice, povećao se broj vrsta ptica i riba, i pojavili novi tipovi dinosaura. Klima je postala hladnija, a na pojedinim kontinentima su se javile posebne vrste dinosaura.
Mezozojska era se završila velikim pomorom vrsta koji se u nauci naziva K-T (kredno-tercijarni) događaj.

Mezozojski četvoronošci

Mezozojska era je bila izuzetno dug vremenski period, za vreme koga je došlo do pojave, razvoja i nestanka pojedinih „dinastija” živog sveta koje su smenjivale jedna drugu, tako da možemo razlikovati najmanje šest uzastopnih evolutivnih zajednica ili carstava kopnenih kičmenjaka (tetrapoda). Ako kao kriterijum za podelu uzmemo velike biljoždere, ta carstva ili zajednice se mogu podeliti na:

• 
  listrosaure (najraniji trijas (indski));
  
• 
  kanemejeriide-traversdontide (uglavnom gondvanski, mada tu ima nekih nejasnoća) – rani (olenekijski) do kasnog karnijsko-trijaskog perioda);
  
• 
  plateosaure-vulkanodontide (kasni trijas (norijski) do rane jure);
  
• 
  sauropode-stegosaure (srednja do kasne-jure)
  
• 
  iguanodonte-nodosaure (rana do srednje krede), i
  
• 
  kretopse-hadrosaure (kasna kreda – samo u Lauraziji, dok su Gondvanom vladali titanosauridi i mesožderi abelisauridi)
  

U morima nalazimo organizme koje najverovatnije možemo podeliti na:

• 
  miksosaure-notosaure (srednji trijas)
  
• 
  šastasaure (kasni trijas)
  
• 
  ihtiosaure-pleziosauride-pleziosauride (najkasniji trijas (retijski) do rane jure)
  
• 
  oftalmosaure-pliosauride-metriorinhide (srednja jura – rana kreda) i
  
• 
  protostegidsko-elazmosauridsko-mosaurske zajednice (srednja do kasne krede)
  

Ovaj pregled je uzet iz ilustracije br. 3 u radu Dr. Roberta T. Bekera iz 1977., pod naslovom "Tetrapod Mass Extinctions - A model of the regulation of speciation rates and immigration by cycles of topographic diversity" („Masovni pomor četvoronožaca – model regulacije broja vrsta i imigracije po ciklusima topografskog diverziteta”) u knjizi A. Halama (ur.) Patterns of Evolution as illustrated by the Fossil Record (Modeli evolucije ilustrovani fosilnim svedočanstvima)¹

Mada je kasnijim istraživanjima donekle izmenjena struktura familija i stratigrafski odnosi, glavna struktura i model razvrstavanja su uglavnom ostali isti.