Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije



Yüklə 1,3 Mb.
səhifə1/13
tarix17.11.2018
ölçüsü1,3 Mb.
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13

STUDIJSKI PROGRAM: FILOZOFIJA


PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNE STUDIJE


R. br

Naziv predmeta

Sem

Broj časova

BROJ ECTS

P

V

P

PRVA GODINA

1.

Filozofski pojmovi i problemi-uvod u filozofiju

I

3

2




6

2.

Antička filozofija I

I

4

2




6

3.

Uvod u logiku

I

2

3




6

4.

Uvod u teoriju saznanja

I

2

2




5

5.

Sociologija

I

2

0




4

6.

Engleski jezik I

I

2

0




3

7.

Filozofske discipline

II

2

2




6

8.

Antička filozofija II

II

4

2




6

9.

Moderna logika

II

2

2




5

10.

Srednjovjekovna filozofija

II

4

2




6

11.

Uvod u etiku

II

2

2




4

12.

Engleski jezik II

II

2

0




3

Ukupno časova aktivne nastave

31

19







Ukupno ECTS kredita










60

DRUGA GODINA

1.

Vizantijska i renesansna filozofija

III

3

2




6

2.

Normativna i primijenjena etika

III

2

2




5

3.

Filozofija istorije

III

2

2




5

4.

Uvod u filozofsku antropologiju

III

2

2




4

5.

Filozofija politike

III

2

0




4

6.

Savremena teorija saznanja

III

2

2




4

7.

Engleski jezik III

III

2

0




3

8.

Istorija novovjekovne filozofije

IV

4

2




6

9.

Uvod u ontologiju

IV

2

2




5

10.

Uvod u estetiku

IV

2

2




5

11.

Savremena filozofska antropologija

IV

2

2




5

12.

Filozofija kod Slovena

IV

2

2




5

13.

Engleski jezik IV

IV

2

0




3

Ukupno časova aktivne nastave

29

20






Ukupno ECTS kredita










60

TREĆA GODINA

1.

Njemačka klasična filozofija

V

3

2




5

2.

Moderna ontologija

V

2

1




5

3.

Moderna i savremena estetika

V

3

2




5

4.

Filozofija prirode

V

2

2




5

5.

Simbolička logika

V

2

2




5

6.

Praktikum iz estetike

V




1

1

3

7.

Engleski jezik V

V

2

0




2

Ukupno časova aktivne nastave

14

10

1




Ukupno ECTS kredita










30

TREĆA GODINA

MODUL I: Nastavni modul




1.

Savremena filozofija XX vijeka

VI

3

2




5

2.

Filozofija tehnike i medija

VI

3

2




5

3.

Filozofija obrazovanja

VI

2

2




5

4.

Opšta pedagogija – teorija vaspitanja

VI

2

0




3

5.

Teorija metodike nastave filozofije

VI

3

2




5

6.

Engleski jezik VI

VI

2

0




2




Diplomski rad

VI










5

Ukupno časova aktivne nastave

15

8







Ukupno ECTS kredita













30

TREĆA GODINA

MODUL II: Naučno-istraživački modul




1.

Savremena filozofija XX vijeka

VI

3

2




5

2.

Filozofija tehnike i medija

VI

3

2




5

3.

Opšta metodologija

VI

2

3




5

4.

Filozofija kulture

VI

2

2




4

5.

Filozofija nauke

VI

2

2




4

6.

Engleski jezik VI

VI

2

0




2




Diplomski rad

VI










5

Ukupno časova aktivne nastave

14

11







Ukupno ECTS kredita













30




Naziv predmeta:

Filosofski pojmovi i problemi – uvod u filosofiju

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

I

6

3P + 2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filosofija (osnovne studije)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da:

  1. Poznaje osnovne filosofske pojmove i probleme, njihovu genealogiju, savremeno razumijevanje i rješavanje.

  2. Razlikuje istorijski nastanak i onto-logički početak filosofskog mišljenja, te njegove izvore: čuđenje, sumnju, očajanje, granične situacije.

  3. Demonstrira metodsku i sadržajnu specifičnost filosofskog mišljenja u odnosu na naučno istraživanje, umjetničko stvaranje i religiozno vjerovanje.

  4. Interpretira epohalno samorazumijevanje čovjeka kao slobodnog i mislećeg bića.

  5. Vlada temeljnim filosofskim pojmovima i problemima (bivstvovanje, bivstvujuće, um, sloboda, sistem, eros, tanatos, jezik, istorija, prostor, vrijeme, imanencija, transcendencija).

  6. Kritički preispituje različite probleme i njihov istorijski razvoj kroz različite filosofske struje iz sopstvene egzistencijalne situacije

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović; dr Srđan Maraš

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja


VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Оnosa filosofije i njene istorije i razlikovanje tog odnosa od dotičnog odnosa drugih nauka. Hegelov stav u 14. paragrafu Enciklopedije filosofskih nauka.

Pitanje "šta je filosofija" i pojavljivanje tog pitanja kod starih Grka. Počelo (arche) filosofiranja kao osnovni problem same filosofije. Specifičnost uvoda u filosofiju s obzirom na nemogućnost "postupnosti" uvođenja.

Pojam definicije i definitorni postupak u filosofiji. Neophodnost i granice definisanja u filosofiji. Razgraničenje pojmova "egzaktnosti" i "strogosti". Pojam "ekspozicije" u odnosu na definiciju.

Filosofija, nauka i pogled na svijet. Razgraničenje ovih pojmova kako bi se preciznije odredio položaj filosofije i njeno stalno dovođenje u pitanje. Pokušaj da se filosofija uspostavi kao posebna nauka i razlozi neuspjeha tog pokušaja. „Pogled na svijet" kao subjektivno držanje i nastojanje filosofije oko objektivnosti koja nema naučnu egzaktnost. Nedostatak i prednost. I seminarski rad.

Um i vjera. Filosofija i teologija. Tipovi određenja odnosa između filosofije i teologije. Teologija kao suprotnost filosofiji. Hrišćanstvo kao prava filosofija. Teološka struktura metafizike i metafizička struktura teologije. Terminološko razjašnjenje pojmova.

Onto-teo-loško ustrojstvo metafizike. Način na koji Bog ulazi u filosofiju.

Imanencija i transcendencija. Pokušaj da se misli transcendencija (Bog) s one strane bivstvovanja. Ideja beskonačnog kao prevladavanje ontološkog dokazivanja Božije egzistencije.

Prostor i vrijeme kao horizont ljudskog saznanja. U suštinu razumjevanja spada tumačenje. Nesamjerljivost ljudskog saznanja i „pojam" sveznajućeg Boga. Nemogućnost pozitivne predstave o ovom graničnom pojmu.

Čovjek i životinja. Drugi oblik razgraničenja između animal rationale i ljudskog opstanka. Životinja nije u nevolji da mora interpretirati život da bi mogla istrajati u postojanju. Interpretacija kao posljedica svijesti o konačnosti i smrti. II seminarski rad.

Um, sloboda, jezik i istorija. Mnoštvo „niti vodilja" za filosofsku antropologiju.

Pojam nous-a ("um") i novovjekovni pojam uma. Premještanje mjesta "umnog" u subjektivnost.
Ontološki i ontički način postavljanja pitanja. Ontičko određenje bivstvovanja. Kolokvijum.

Ontološka koncepcija bivstvovanja (bitija). Ontološka diferencija.

Pitanje progresa u istoriji filosofije.

Još jednom o odnosu filosofije prema nauci i "pogledu na svijet" s obzirom na pitanje progresa. Diferenciranje u pojmu napretka.



Opterećenje studenata:

Nedeljno:

6 kredita x 40/30 = 8 sati



Struktura opterećenja:

3 sata predavanja

2 sata vježbi

3 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije



U semestru:

Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)



Struktura opterećenja:

128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)



Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.

Konsultacije: Poslije nastave.

Literatura: G. W. Hegel, Istorija filosofije I, Beograd, BIGZ, 1975; Uvod. V. Korać, Filosofija i njena istorija, Zagreb : Naprijed 1978, str. 7-27; 29-48; 97-103; T. Adorno, Filosofska terminologija, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str. 7-19; 108-119. E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit: Beograd, 1989, str. 13-47; M. Heidegger, Bitak vrijeme, Naprijed Zagreb 1985, 1-21; E. Fink, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit: Beograd 1984. str. 136-147, 275-287; .I. Kant, Kritika čistog uma, Beograd, BIGZ, 1976. str. 430-440; E. Bloh, Tibingenski uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1966. str. 32-39. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja 2000, str. 185-215.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- kolokvijum 20 bodova

- 2 seminarska rada po 10 bodova

- rad na nastavi 12 bodova



- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda.


Naziv predmeta:

Antička filosofija I

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

I

6

4P+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju

Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje temeljnim pojmovima i problemima grčke filosofije, od njenog početka sa Talesom, do Platona, via sofistički pokret i Sokrat.

Ishodi učenja: 1. Poznaje činioce nastanka grčke filosofije i pojmovno-argumentativnog mišljenja u kontekstu mitotvornog pjesništva, pojave pisane riječi i grčkog polisa. 2. Demonstrira hermeneutičku vještinu tumačenja i razumijevanja najranijih filosofskih izvora (fragmenti predsokratovaca), svjedočanstava o sofističkom pokretu (konvencionalizam i relativizam) i sokratizmu (samosaznaje i briga o duši) i Platonovih dijaloga (ranih, srednjih i poznih). 3. Vlada temeljnim grčkim filosofskim pojmovima nastalim u formativnom periodu evropske filosofske kulture (mythos-logos, haos/apeiron-kosmos, arche, physis-nomos, eidos-hyle, ousia-genesis, theos-theion, aletheia-pseudos, ontos on-phainomenon, doxa/pistis-episteme, eikona-paradeigma, erete-techne, psyche, polis, dikaiosine, agathos, kalos, kalokagathia...). 4. Kritički preispituje različite pristupe filosofskoj baštini (doksografski, aporetski, konstruktivistički, perenijski, istorijski, kritički i filološki). 5. Primjenjuje teorijska znanja iz grčke filosofije na savremene egzistencijalno-ontološke, epistemološke i etičko-političke probleme.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, analizovanje i komentarisanje izvornih tekstova, dijalog, kritička refleksija.

Plan i program rada:

I nedjelja
II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja
V nedjelja

VI nedjelja


VII nedjelja
VIII nedjelja

IX nedjelja


X nedjelja

XI nedjelja


XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



UVOD U ISTORIJU FILOSOFIJE – a) filosofija i njena istorija; b) istorija filosofije kao istorija; c) istorija filosofije i filosofija istorije.

PREDISTORIJA HELENSKE FILOSOFIJE – mitotvorno mišljenje i helenska mitologija; teogonije i kosmogonije u Helena; Okeanos: homerovski nagovještaj teo-kosmo-gonije; Hesiodov Haos; orfičke kosmogonije (Noć-jaje-Eros); orfičko poimanje duše i tijela; orfički način življenja (ritualni, mantički religijski, terapeutskielementi); Ferekidova teo-kosmo-gonija.

PRESOKRATSKA FILOSOFIJA – rađanje presokratske filosofije iz utrobe mitotvorstva (μūθος καί λόγος). JONSKA FILOSOFIJA PRIRODE – Tales (voda kao počelo i element; hilozoizam i hilepsizam), Anaksimandar (apeiron kao počelo), Anaksimen (vazduh kao počelo).

PITAGORA (srodnost svega životnog i transmigracija duše; mistička strana Pitagorinog učenja; pitagorejski način života; mathesis i katharsis; pitagorejska filosofija matematičkih formi; priroda brojeva).

HERAKLIT (logos-kosmos-vatra; logos kao ontološki i gnoseološki princip; saglasnost suprotnosti i skrivena harmonija cjeline; "Sve jeste Jedno"; kritika konvencionalne religije; nagovještaji filosofske teologije). *Prva provjera znanja: kolokvijum.

KSENOFAN (kritika homerovsko-hesiodovskog predanja o bogovima i monoteistička gnoseologija; "Jedno jeste sve"; problem saznanja).

PARMENID (mistički uvod poeme "O prirodi"; dva puta istraživanja; Grundaxiom: "jer isto je i da se nešto misli i da jeste"; određenje bivstvujućeg, Zenon (argumenti protiv mnoštva i kretanja), Melis.

EMPEDOKLE (elementi-četiri korjena svih stvari; problem kretanja-Ljubav i Svađa; sfera i kosmogonski ciklusi; ideja evolucije; mistička poema "Očišćanja"; simpatička teorija saznanja; teologija); Diogen iz Apolonije (bezgranični i vječni vazduh kao duša i život; umnost). ANAKSAGORA (Nous-Um; homoiomeriae kao elementi svega; kosmogonija).

LEUKIP i DEMOKRIT ("veliki svjetski raspored"; pitagorejski i eleatski uslovi teorije atoma; atomi i praznina; kretanje atoma; teorija saznanja; čovjek je Mikrokosmos; etika).

SOFISTI – Protagora, Gorgija, Kalikle, Trasimah, Prodik, Hipija, Antifon, Kritija (ko je sofist?; antiteza νóμος (zakon) – φύσις (priroda) u etici i politici; subjektivizam i relativizam; senzualizam i skepticizam; nihilizam; agnosticizam i ateizam; metoda sofistike).

SOKRAT – izvori za njegovu ličnost i učenje; Sokrat i presokratici; Sokrat i sofisti; Sokrat i Hristos; sokratska metoda (indukcija i definicija, ironija i majeutika; vrlina je znanje; dobro i korisnost; samosaznanje i briga o duši).

PLATON – život i spisi: sokratski period (rani dijalozi: Apologija, Kriton, Protagora, Ion, Lahet, Država I, Lisid, Harmid, Euti-fron); prelazni period (prelazni dijalozi: Gorgija, Menon, Hipija manji, Kratil, Hipija veći, Meneksen); zreli period (Gozba, Fedon, Država II – X, Fedar); pozni period (Teetet, Parmenid, Sofist, Državnik, Fileb, Timaj, Kritija, Zakoni, Epinomis); Platonova pisma (II i VII Pismo).

PLATONOVA DIJALEKTIKA: Ontologija i epistemologija – pojam dijalektike i pojam teorije; teorija ideja – ontologija – metafizika. Odnos ideja i čulnih stvari (učestvovanje, prisustvovanje, podražavanje, zajednica); matematička znanja; teorija saznanja i ontologija (odnos); nooumena i phainomena = intelligibilia i sensibilia (umno i pojavno); noeton i horaton (misaono i vidljivo); saznajnoteorijsko značenje matematike; filosofija jezika (Kratil).

PLATONOVA ETIKA, PSIHOLOGIJA I POLITIKA – etika pojedinca (vrlina je znanje); etika društva (analogija države i duše); teorija države i društva – idealna država; kritika demokratije; teorija vaspitanja i umjetnosti; moralistička kritika pjesništva.

PLATONOVA KOSMOLOGIJA I TEOLOGIJA – filosofija prirode – psihologija = bog – svijet – duša; kosmologija u Timeju. *Druga provjera znanja: kolokvijum.


Opterećenje studenata:

Nedeljno

6 kredita x 40/30 = 8 sati 

Struktura:
4 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i

konsultacije. i konsultacijeuklju

uju


i i

U semestruastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati 
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati 

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i

polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30

sati (dopunski rad)phodna priprema prije početkaemestraadministra


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju nakon predavanja.

Literatura:

Izvorna: Herman Diels, Predsokratovci: Fragmenti, tom I-II, Zagreb 1983; Platon: Odbrana Sokratova, Protagora, Gorgija, Menon, Kratil, Gozba, Fedon, Fedar, Država, Teetet, Parmenid, Sofist, Fileb, Timaj, Pisma; Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989.

Pomoćna: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Gr

ka i Rim, Beograd 1988; W. K. C. Guthrie, Povijest gr

ke filozofije, tomovi I-V, Zareb 2002-2007; Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, tom I, Zagreb 1988; Džon Barnet, Rana gr

ka filozofija, Beograd 2004; G. V. F. Hegel, Istorija filosofije, I tom, Beograd: BIGZ, 1975. Bogoljub Šijaković, Mythos, physis, psyche, Nikšić/Beograd 22002; Verner Jeger, Teologija ranih gr



kih filozofa, Beograd 2007; Hans-Georg Gadamer, Po

etak filozofije, Beograd 2007; Sir David Ross, Platonova teorija ideja, Zagreb 1998; Thomas Alexander Szlezak, Čitati Platona, Zagreb 2000; Časlav Koprivica, Ideje i na

ela. Istraživanje Platonove ontologije, Novi Sad 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod


Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković i doc. dr Dušan Krcunović

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.



Naziv predmeta:

Uvod u logiku

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

1.

5

2TP+0PP+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim principima logičkog mišljenja i rasuđivanja. Primjena principa u savremenoj nastavi i svakodnevnom životu. Student će se upoznati sa osnovnim činjenicama klasične iskazne logike.

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasne ideju formalnog jezika na primjeru iskazne logike i jasno razlikuju njegovu sintaksu od njegove semantike. 2. Definišu sintaksne pojmove i primjenljuju matematičku indukciju u dokazivanju svojstava tih pojmova. 3. Objasne osnovna svojstva veznika iskazne logike i logičke zakone koji ih karakterišu. 4. Objasne potpunost i odlučivost formalnog sistema. 5. Dokažu osnovni oblik teoreme potpunosti iskazne logike.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. Oblast logike. Logika do 19. vijeka;

Savremena logika. Formalne dedukcije;

Iskazna logika. Iskazi. Veznici. Istinitosna funkcionalnost;

Konjunkcija i disjunkcija. Implikacija i ekvivalnecija. Drugi binarni veznici;

Iskazne formule. Objekt-jezik i metajezik. Drvo potformula;

Semantika iskazne logike. Tautologije;

Prvi kolokvijum;

Zamjena ekvivalenata. Čišćenje;

Dualnost između konjunkcije i disjunkcije. Veze između veznika i funkcionalna potpunost;

Disjunktivna i konjunktivna normalna forma;

Formalni sistemi za iskaznu logiku;

Prirodna dedukcija;

Potpunost iskazne logike;

Drugi kolokvijum;

Popravni kolokvijum.


Opterećenje studenata:

Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.



Naziv predmeta:

Uvod u teoriju saznanja

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

1

5

2TP+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa bazičnim konceptima i problemima teorije saznanja i njenim klasičnim pozicijama, razlikovanje kritičkog, skeptičkog i dogmatskog stanovišta.

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje tipološke karakteristike teorije saznanja kao samostalne discipline, njen svojstveni pristup tumačenju fenomena ljudskog saznanja, 2. Objasni osnovne epistemičke pojmove, kategorije i probleme, 3. Poznaje različite teorije jezičkog značenja i istine, te eksplikuje odgovarajuće definicije, 4. Analizira specifike distingviranih vrsta znanja (perceptivno, intuitivno, apriorno, metafizičko, operativno), 5. Procjenjuje pitanja i probleme realističke interpretacije saznanja i opisuje funkcionisanje saznajnih procesa, njihovu strukturu, mogućnosti i limite.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof dr Dragan Jakovljević, mr Darko Blagojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje
I nedjelja

II nedjelja


III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja


XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Teorija saznanja kao filozofska disciplina – specifičnost pristupa i odnos prema srodnim disciplinama

Sažet pregled istorijata discipline: antički, srednjovekovni, novovekovni i savremeni period;

Fenomen i problem spoznaje: glavni epistemički pojmovi i pitanje definisanja znanja, tipovi znanja;

Skepticizam, antički i novovjekovni: Sekstus Empirikus, Dekart, Hjum;

Pozicija skepticizma i konstituisanje teorije saznanja;

Kolokvijum;

Nelzonovo problematizovanje mogućnosti teorije saznanja i izvjesnost kao epistemicki ideal (Dekart, Paskal, Pers);

Problem zasnivanja saznanja: Friz, Poper, Albert;

Teorije značenja jezičkih simbola (realizam, formalizam, biheviorizam ...);

Teorije istine (teorija korespondencije, pragmaticka teorija, semanticka teorija, koherentizam, teorija konsenzusa..);

Teorije apriornog saznanja (racionalizam, Kant);

Kolokvijum;

Teprije perceptivnog saznanja (empirizam, fenomenalizam, kauzalna teorija ...etc.);

Epistemološki realizam, fenomenalizam, konstruktivizam;

Eksternalistički i internalistički pristup tumačenju saznanja – kriteriološke konsekvence, evoluciona epistemologija.


Opterećenje studenata:

Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Hemlin, Dejvid: Teorija saznanja, Nikšić 2002.

Lazović, Živan: Priroda epistemickog opravdanja, Beograd 1994 (pojedini odeljci)



Marković, Mihailo: Dijalektička teorija značenja (I.deo), Nolit, Beograd 1972., Berberović, Jelena: Znanje i istina, Sarajevo 1972.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević

Dodatne informacije o predmetu:



Dostları ilə paylaş:
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2017
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə