Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije

Obavezni

VI

2

2+0

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje jezičkim vještinama na nivou B2.2, tečno čitanje i razumijevanje kompleksnih opštih tekstova, dobro razumijevanje svakodnevnog govornog jezika, ovladavanje vještinom pisanja tekstova na opšte teme, usmeno izražavanje stavova i mišljenja, razumijevanje elementara kultura engleskog govornog područja.
Ishodi učenja: Nakon odslušanog kursa student će moći da: 1. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u svakodnevnoj usmenoj komunikaciji, 2. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u pisanoj komunikaciji, 3. pročita i prevede tekstove sa engleskog jezika nivoa B2 na crnogorski jezik, 4. prevede tekstove sa crnogorskog jezika na engleski jezik nivoa B2, 5. raspravlja o pročitanom tekstu na engleskom jeziku nivoa B2, 6. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u stručnoj komunikaciji, 7. se koristi engleskim jezikom u funkciji izrade seminarskog rada, eseja, pisanog sastava iz oblasti struke, 8. sa razumijevanjem pročita tekst na engleskom jeziku.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Marija Krivokapić
Metod nastave i savladanja gradiva: Kombinovanje tradicionalnog pristupa obrade gramatičkih jedinica i komunikativnog metoda, izrada domaćih radova, malih projekata, čitanje stručnih tekstova, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I Uvod u predmet, definisanje i podjela zadataka II Šta je meni važno? Radionica o kreativnom pisanju. Pisanje kratke priče. III Naučna dostignuća. Izražavanje hipotetičkih situacija. IV Religija i društvo. Razvijanje argumenta. V Etika i društvo. Upravni govor. VI Kultura vs. civilizacija. Pisanje komparativnog paragrafa. VII Kolokvijum. VIII Postokolonijalni koncepti. Pisanje opisnog paragrafa. IX Multikulturalizam u Crnoj Gori. Radionica: razvijanje projekta pozitivne akomodacije. X Ljubav. Kratka fikcija. Čitanje i prevođenje XI Porodica. Multimedijalno izražavanje XII Rad. Uslovljene situacije. XII Sloboda. Grupna argumentacija. XIV Prezentacija studentskih kreativnih radova. XV Završni ispit.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da redovno prisustvuju nastavi i rade domaće radove.
Konsultacije: Ponedjeljak, 11.30-13.00, kabinet 311
Literatura: Newbrook, J., Wilson, J. and Acklam, R. (2008). FCE Gold Plus. Coursebook and Exam Maximiser. Pearson Education, Harlow. Haines, S and Stewart, B. (2008). First Certificate Masterclass. Student’s book and Workbook OUP, Oxford. Longman Dictionary of Contemporary English. 5th ed. Pearson Education, Harlow. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. 8th ed. OUP, Oxford. Macmillan English Dictionary for Advanced Learners. Macmillan Education, Oxford.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo: po ostvarenih 1/3 trajanja kursa, student stiče 0.5 poena za svako sljedeće prisustvo Domaći rad: 5 x 1 poen Specijalno zalaganje na času: do 5 poena Studentski kreativni rad: do 10 poena Kolokvijum: 25 poena Završni ispit: 50 poena
Ocjene: E=(51-60); D=(61-70); C=(71-80); B=(81-90); A=(91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Marija Krivokapić
Dodatne informacije o predmetu: Nastava se izvodi na engleskom jeziku.

Naziv predmeta:	Opšta metodologija
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	VI	5	2P+3V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: položen ispit iz Uvoda u logiku
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim principima opšte metodologije i metodama naučnog istraživanja, kao i glavnim metodološkim paradigmama
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razlikuje i praktično upotrebljava analizu, sintezu, apstrakciju, generalizaciju i specijalizaciju; 2. Razlikuje induktivnu i deduktivnu metodu i nalazi konkretne primjere u kojima se primjenljuju; 3. Definiše pojmove hipoteze i verifikacije i postavlja konkretne hipoteze za konkretno istraživanje; 4. Objašnjava osnovne karakteristike metoda slaganja, razlike i ostatka i nalazi konkretne primjere u kojima se one primjenljuju. 5. Opisuje statističku metodu i izdvaja njene pozitivne i negativne osobine.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljević; Mr Darko Blagojević.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, vježbe i kolokvijumi.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Pojam metoda i metodologije kao filozofske discipline, odnos prema srodnim disciplinama. II) Metodološka uloga hipoteza, njihovo konstruisanje i provjeravanje, asimetrija verifikacije i falsifikacije, pomoćne hipoteze i pozadinsko znanje; III) Induktivni metod i hipotetičko-deduktivni metod; IV) I kolokvijum; V) Naučna predviđanja u prirodnim i društvenim zakonima; VI) Kriterijumi prihvatljivosti hipoteza (jednostavnost, potkrepljenost, verovatnoća).; VII) Naučne definicije: struktura i metodološki značaj; VIII) II kolokvijum; IX) Naučni zakoni i forme naučnih objašnjenja: deduktivno-nomološka i vjerovatnosna objašnjenja; X) Objašnjavanje i razumijevanje-dvije metodološke tradicije; XI) Metodološki značaj i struktura postupka mjerenja; XII) Teorijsko razumijevanje i status teorijskih entiteta, metodološke razlike društvenih i prirodnih nauka; XIII) Teorijska redukcija (mehanizam-vitalizam, biheviorizam); XIV) Metodološke paradigme: logički pozitivizam, kritički racionalizam, Veberova razumijevajuća sociologija; XV) Uloga vrijednosti u naučnom istraživanju i princip vrijednosne neutralnosti naučnog saznanja.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Hempel, Karl Gustav: Filozofija prirodnih nauka, Beograd 1997. M. Koen, E. Nejgel, Uvod u logiku i naučni metod, Nikšić 2004 (odabrana poglavlja) Karl Popper: Pretpostavke i pobijanja, Sremski Karlovci-Beograd Hans Albert: Kritik der reinen Erkenntnislehre, Tuebingen 1987. Veber, Maks: Metodologija društvenih nauka, Zagreb
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Dragan Jakovljević
Dodatne informacije o predmetu: nema

Naziv predmeta:	Filozofija kulture
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
		Obavezni	VI	5	2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta: Pružanje znanja o disciplini i sticanje uvida u osnovne pojmove i kategorije fundamentalnih filozofskih teorija kulture.
Ishodi učenja:Nakon što polože ovaj ispit studenti će biti osposobljeni da: 1. Steknu uvid u fundamentalni zna aj problematike kulture uopšte koji će im omogu iti da razumiju smisao osnovnih fenomena ljudskog bivstvovanja. 2. Shvate zna aj duhovne djelatnosti u životu čovjeka,bogatstvo,raznolikost i specifi nost razli itih nacionalnih kultura. 3. Upoznaju najzna ajnija filozofska promišljanja odnosa čovjeka,kulture,religije i umjetnosti. 4. Cjelovitije sagledaju i kriti ki promisle i valorizuju tekovine , vrijednosti i nedostatke moderne građanske države i kulture.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc.dr Radoje Golović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, testovi, konsultacije.
Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja
I nedjelja	Predistorija filozofije kulture.Predstave o kulturi u antici,srednjevjekovlju,renesansi i novovjekovlju.
II nedjelja	Fenomen kulture
III nedjelja	Filosofija kulture i kulturologija.Filosofija kulture i sociologija.
IV nedjelja	Kultura i religija; Kultura i umjetnost; Kultura i nauka.
V nedjelja	Osnovne koncepcije nastanka kulture: sociološka, simbolička, informaciona, psihoanalitička, teorija kulture kao igre i izraz života.
VI nedjelja	Kult i kultura.Kultura i priroda. Kultura i čovjek.Kultura i društvo.
VII nedjelja	Ideja univerzalnosti kulture.(I test znanja)
VIII nedjelja	Tipologija kultura.Ciklične i linearne teorije razvoja kultura.
IX nedjelja	Kultura i civilizacija.Pojam kuturno-istoriskih tipova i kulturni policentrizam.(Danilevski i Leontjev).
X nedjelja	Kultura i istorija.Kultura i politika.
XI nedjelja	Ideja krize kulture i putevi njenog prevladavanja u evropskoj filosofskoj tradiciji (Dostojevski, Niče, From, Markuze,Špengler, Tojnbi, Levinas, Višeslavcev, Iljin, Solženjicin).
XII nedjelja	Kulturni progres i regres i budućnost čovječanstva.
XIII nedjelja	Pojam otuđenja i destruktivnosti u savremenoj zapadnoj kulturi.
XIV nedjelja	Elitna i demokratska (masovna) kultura.SMI, ideologija i kultura. ( II test znanja)
XV nedjelja	Globalizam i globalizacija kulture.Pojam Drugog i filosofsko odredjenje ideje kulture( Levinas).
XVI nedjelja	Završni ispit.
XVII nedjelja	Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja	Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova i seminarskih radova.
Konsultacije: Nakon predavanja.
Opterećenje studenta u časovima:
Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura: Eagleton T. Ideja kulture.Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Puhovski Ž. Kontekst kulture, Kulturni radnik, Zagreb,1979.str. 11-26,242-267. Horkheimer. M/Adorno,Th.W.,Dijalektika prosvjetiteljstva,Veselin Masleša,Sarajevo,1968.- jedno poglavlje po slobodnom izboru Markuze H. Čovjek jedne dimenzije,Veselin Masleša,Sarajevo,1968,- jedno poglavlje po slobodnom izboru. Huizinga J. Homo ludens,Matica Hrvatska,Zagreb,1970.,str.9-43; 210-231. Kasirer E. Filozofija simboličkih oblika, prvi deo: Jezik, NIŠRO Dnevnik i Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad,1985.,str.61-112. Cassirer E.Ogled o čovjeku, Naprijed Zagreb,1978. Dopunska literatura Višeslavcev B. Kriza industrijske kulture,CID Podgorica,2002. From E. Imati ili biti?, Nolit, Zagreb 1976 Markuze H. Eros i civilizacija,Naprijed, Zagreb, 1985. Špengler O. Propast Zapada,Književne Novine,Beograd,1989. Русская цивилизация и соборностъ ,Сборник статей ,Руковод.кол.сост. и авт.вст.стат.Е.С.Троицкий, М.,1994.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - I test: 20 bodova, - II test: 20 bodova, - seminarski rad: 5 bodova, - aktivnost u nastavi 5 bodova, - prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Radoje Golović
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta:	Filozofija nauke
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	6.	4	2TP+0PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da se upoznaju sa osnovnim problemima filozofije empirijskih nauka.
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opisuju odnos između filozofije i empirijskih nauka, i odnos između pojedinih empirijskih nauka; 2. Objašnjavaju osnovne iskaze pojedinih empirijskih nauka i razloge zbog kojih se filozofija bavi njima; 3. Analiziraju specifičnost položaja matematike prema empirijskim naukama; 4. Analizira ciljeve i metodologiju pojedinih empirijskih nauka.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Upoznavanje sa predmetom. Pregled literature. Šta je nauka?; II) Naučno mišljenje; III) Objašnjenje u nauci; IV) Realizam i antirealizam; V) Promjena u nauci i naučna revolucija; VI) Filozofski problemi u fizici, biologiji i psihologiji; VII) Prvi kolokvijum; VIII) Korijeni savremene filozofije nauke (E. Mah, H. Poenkare); IX) Veza između nauke i filozofije (P. Frank, J. Smart); X) Ortodoksno tumačenje naučnih teorija (R. Karnap, C. Hempel, H. Patnam); XI) Cilj nauke (K. Poper); XII) Istorija nauke i njene racionalne rekonstrukcije (I. Lakatoš); XIII) Kako zaštiti društvo od nauke (P. Fajerabend); XIV) Drugi kolokvijum; XV) Popravni kolokvijum.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: S. Okasha, Filozofija nauke, Sarajevo 2004, TKD Šahinpašić; N.Sesardić (Ur.), Filozofija nauke, Beograd, Nolit; E. Sober, Filozofija biologije, Beograd 2006, Plato; A. Rosenberg, Philosophy of Science, New York 2003, Routledge; A. Irvine et al, Philosophy of Mathematics, Amsterdam 2009, North Holland; V. Drekalović, Znanje, uzročnost i priroda matematičkih istina, Unireks, Podgorica, 2011.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vladimir Drekalović
Dodatne informacije o predmetu: