Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije



Yüklə 327,53 Kb.
səhifə3/13
tarix17.11.2018
ölçüsü327,53 Kb.
#80578
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13
    Bu səhifədəki naviqasiya:
  • Nema




Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK I


Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

I


3

2P





Studijski programi za koje se organizuje: STUDIJSKI PROGRAM ZA FILOZOFIJU

Uslovljenost drugim predmetima: --

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje i usavršavanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

  1. objašnjava i primjenjuje gramatičke strukture engleskog jezika na nivou B1.2,

  2. unaprijedi jezičke vještine (govor, slušanje, čitanje, pisanje) na nivou B1.2,

  3. proširi opšti vokabular engleskog jezika na nivou B1.2,

primijeni obogaćeni vokabular u usmenom i pismenom izražavanju na nivou B1.2.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Aleksandra Simanic

Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama vježbi – pismene i usmene vježbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, izrađuju domaće zadatke, rade kolovijum i završni ispit

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I Getting to know you

Reading – People, the great communicators. Listening and speaking

II Tenses, Questions, Social Expressions

Grammar revision. Vocabulary. Writing-My neighbours.

III The Way We Live

Reading and speaking – Living in the USA. Listening and speaking-You drive me mad

IV Present Tenses, Have/Have Got, Collocations

Grammar revision. Speaking – Talking about you.

V It All Went Wrong

Listening and reading-A radio drama; Vocabulary-nouns, verbs and adjectives

VI Past Tenses, Word Formation, Time Expressions

Grammar revision. Writing-It all went wrong.

VII KOLOKVIJUM

VIII Let's Go Shopping

Practice – discussing grammar. Reading – The best shopping street in the world.

IX Much/Many, Some/Any, A Few, A Little, A Lot of, Articles

Grammar revision. Vocabulary and listening-Buying things.

X What Do You Want to Do?

Discussing grammar. Reading-Hollywood things. Writing-What do you want to be?

XI Verb Patterns, Future Forms, Hot Verbs

Grammar revision. Vocabulary and listening .

XII Tell me!What's It Like? Comparatives, Superlatives, Synonyms

Grammar revision. Listening , speaking and reading –A tale of two millionaires.

XIII Antonyms, Directions Famous Couples

Vocabulary and pronunciation.

XIV POPRAVNI KOLOKVIJUM

XV Obnova gradiva i priprema za završni ispit.


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

3 kredita x 40/30 = 4 sata



Struktura opterećenja:

2 sata predavanja

2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije


U semestru:

Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (4 sata) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)



Struktura opterećenja:

60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanje i vježbe, aktivno učestvuju u nastavi i rade domaće zadatke, polažu kolokvijum i završni ispit.

Konsultacije: jednom sedmično (termini će biti određeni početkom akademske godine)

Literatura: Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP

Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP

John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, 2003

Additional material

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 5 poena

1 domaći – do 5 poena

1 usmena prezentacija – do 10 poena

1 kolokvijum – do 40 poena

Završni ispit – do 40 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno najmanje 51 poen.



Ocjene: A B C D E

Broj poena 91-100 81- 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Aleksandra Simanic

Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku



Naziv predmeta:

Filosofske discipline

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

II

6

2P + 2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filosoifija (osnovne studije)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da uvede studente u filosofske discipline i njihove uzajamne odnose.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da:

  1. Poznaje sistemski karakter filosofije (njegov istorijski razvoj i savremeno stanje stvari).

  2. Razlikuje predmetna polja temeljnih filosofskih disciplina i njihovu istorijsku „borbu“ za poziciju „prve filosofije“.

  3. Demonstrira aristotelovsko-dekartovski i kantovski sistem znanja.

  4. Vlada modernim i savremenim filosofskim epohalnim preokretima u sistemu znanja (prosvetiteljstvo, fenomenologija, filosofija egzistencije).

  5. Primjenjuje disciplinarni pristup u području teorijske i praktične filosofije.

  6. Kritički preispituje odnos i hijerarhiju tradicionalnih i savremenih filosofskih disciplina.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović i dr Srđan Maraš

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja
III nedjelja

IV nedjelja


V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Filosofske discipline i principi raščlanjivanja filosofije.

Aristotelova podjela episteme (poetike, praktike, theoretike).

Šta je „prva filosofija" (prote philosophia): teologija i/ili ontologija; metafizika specialis i/ili metafizika generalis. Ontologija i teologija.

Filosofija prirode i praktička filosofija. Mišljenje i djelovanje. Nužnost i sloboda.

Etika kao „duhovna optika" – jedinstvo teorijskog i praktičkog. Etika i ontologija. Dobro kao epekeina tes ousias. Ja i Drugi. Subjekt i objekt. I seminarski rad.

Filosofija i prosvjetiteljstvo. Mithos i logos. Mit o Odisejevom povratku (nostos) i mogućnost puta u terra incognita-u u judeo-hrišćanskoj tradiciji kao „etička avantura".

„Misao koja misli više nego što može da misli".

Etički proboji kroz ontologiju. Rehabilitacija subjektivnosti subjekta. Sopstvo kao Drugi.

Etika i teologija. Totalitet i ideja beskonačnog. Eshatološko i etičko. II seminarski rad.

Filosofija egzistencije i egzistencijalistička filosofija: kategorije i egzistencijali. Sistem i pojedinac.

Fenomenologija. Prevladavanje samoočiglednosti. Prirodni (naivni) stav i filosofski stav. Fenomenologija lica drugog čovjeka. Kolokvijum.

Estetika – lijepo i istina. Lijepo i dobrota.

Filosofija jezika.

Filosofija tehnike.



Opterećenje studenata:


Nedeljno:

6 kredita x 40/30 = 8 sati



Struktura opterećenja:

2 sata predavanja

2 sata vježbi

4 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije



U semestru:

Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)



Struktura opterećenja:

128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)



Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.

Konsultacije: Poslije nastave.

Literatura: E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1989. str. 59-82, 108-120; T. Adorno, Filosofska terminologija, Svjetlost : Sarajevo, 1966, str. 42-75; K. Jaspers, Filosofija egzistencije. Uvod u filosofiju, Prosveta : Beograd, 1973. str. 217-245; V. Panenberg, Teologija i filosofija, Plato : Beograd, 2003, str. 15-27; H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja, 2000, str. 125-149; M. Hajdeger, Predavanja i rasprave, Plato : Beograd, 1999, str. 9-32; M. Hajdeger, Mišljenje i pevanje, Nolit : Beograd, 1982, str. 57-83; K.-H. Folkman-Šluk, Uvod u filozofsko mišljenje, Plato : Beograd 2001, str. 59-76; E. Huserl, Kriza evropskih nauka, Dječje novine : G. Milanovac, 1991, str. 13-24, 243-263; H.-G. Gadamer, Um u doba nauke, Plato : Beograd, 2000, str. 50-69; H.-G. Gadamer, Fenomenološki pokret, Plato : Beograd 2000, str. 139-154.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- kolokvijum 20 bodova

- 2 seminarska rada po 10 bodova

- prisustvo i rad na nastavi 12 bodova



- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda

Ocjene: A (92-100), B (82-91), C (72-81), D (62-71), E (52-61), E (0-51)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perović

Dodatne informacije o predmetu: za dopunsku literaturu student se obraća profesoru i asistentu.



Naziv predmeta:

Antička filosofija II

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

II

6

4P+2V


Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje temeljnim pojmovima i problemima Aristotelove filosofije, kao i etapama i osobenostima razvoja filosofije u helenističkom i helenističko-rimskom periodu, zaključno sa hrišćanskom filosofijom, novoplatonizmom i Boetijem.

Ishodi u

enja: 1. Poznaje Aristotelov odnos prema filosofskoj baštini, njegov sistem filosofije i njegove ključne doprinose filosofskoj tradiciji. 2. Demonstrira dvostruku, epistemološko-ontološku (usiološku) problematiku u Aristotelovoj „prvoj filosofiji“, razvoj Platonove Akademije i Aristotelovog Likeja, sistem filosofije u eklektičnim filosofskim školama stoicizma i epikureizma, kao i novoplatonistički pokušaj sinteze platonizma i aristotelizma. 3. Vlada temeljnim filosofskim pojmovima aristotelizma, helenističko-rimske filo-sofije i novoplatonizma (physis, aition, entelechia, sophia, prote phylosophia, dynamis-energeia, hyle-morphe, kinesis, noesis noeseos, aistheseos, ataraxia, apatheia, ekpyrosis, spermatikoi logoi, to hen, emanatio, proodos, epistrophe...). 4. Kritički preispituje razvoj grčke filosofije od njenih početaka do njenog vrhunca u novoplatonizmu, kao i njen status u ranohrišćanskom periodu. 5. Primjenjuje teorijska znanja iz grčke filosofije kao jedinstva saznanja, razumijevanja i življenja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, analizovanje i komentarisanje izvornih tekstova, dijalog, kritička refleksija.

Plan i program rada:

I nedjelja


II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja

V nedjelja


VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja


X nedjelja

XI nedjelja


XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja
XV nedjelja

ARISTOTEL – život i periodi filosofskog razvitka (period druženja s Platonom i boravak u Akademiji; djelovanje u Asosu i Mitileni; rukovođenje Likejom u Atini); organsko raščlanjivanje znanja i važniji spisi).

ARISTOTELOV SISTEM FILOSOFIJE – poetička filosofija (spisi Retorika i Poetika); praktička filosofija (spisi Nikomahova etika i Politika); teorijska filosofija (spisi Fizika i Metafizika).

ARISTOTEL KAO PRVI ISTORIČAR FILOSOFIJE - kritika predsokratovaca; kritika Platonove teorije ideja. (Amicus Plato sed magis amica veritas.)

ARISTOTELOVA FIZIKA – physis i techne (Amica veritas sed magis amicum quattor esse genera causarum.)

ARISTOTELOVA PRVA FILOSOFIJA – Značenja pojma "to on" (bivstvujuće); "bivstvujuće se iskazuje višestruko".

ARISTOTELOVE ONTOLOŠKE KATEGORIJE – energeia, dynamis, hyle-morphe-steresis, kinesis, entelechia, ousia. Aristotelova theologike = prva filosofija = metafizika; Bog kao "nepokretni pokretač" i kao "mišljenje mišljenja". *Prva provjera znanja: kolokvijum.

ARISTOTELOVA PRAKTIČKA FILOSOFIJA – etičke i dijanoetičke vrline; pojam phronesis.

ARISTOTELOVA "Poetika" – phobos, eleos, katharsis.

HELENISTIČKO-RIMSKA FILOSOFIJA – osnovne karakteristike. PIRON KAO ISHODIŠTE – antički skepticizam.

STOICI – stoički sistem filosofije: logika, fizika, etika; rimski period.

EPIKUR – kanonika; fizika; kretanje atoma i formacija stvari; Epikurova božanstva; duša i mentalni procesi; etika, sloboda i akcija; uživanje i sreća. Lukrecije, De rerum natura.

HRIŠĆANSTVO I FILOSOFIJA: nastanak, razvitak, značenje i smisao hrišćanstva; apologetika.

NOVOPLATONIZAM - Plotin: metafizika i mistika; Jedno i emanacije; teorija saznanja; ekstaza; logos-um-čista duša; materija i priroda; Plotinova estetika; ostali predstavnici novoplatonizma (Amelije, Porfirije, Jamblih). *Druga provjera znanja: kolokvijum.

HRIŠĆANSKA FILOSOFIJA, NOVOPLATONIZAM I GNOSTICIZAM - ideja Boga, svijeta i čovjeka u polemičkom kontekstu pozne antike.

Opterećenje studenata:

Nedeljno

6 kredita x 40/30 = 8 sati 

Struktura:
4 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i

konsultacije. i konsultacijeuklju

uju


i i ko

U semestruastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati 
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati 

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i

polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30

sati (dopunski rad)phodna priprema prije početkaemestraadministra

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju nakon predavanja.

Literatura:

Izvorna: Aristotel: Kategorije, Metafizika, Fizika, Nikomahova etika, Politika, Retorika, Poetika; Epikur, Osnovne misli, Beograd: Dereta 2005; Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989; Epiktet i Marko Aurelije, Obrasci volje i sre

e, Niš 1991. Seneka, Pisma Luciliju, Novi Sad 1978 (naročito: knj. I, II, XVII). Ciceron, O krajnostima dobra i zla (knj. I, II, IV), Rasprave u Tuskulu (knj. II, V), O prirodi bogova (knj. I) Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989 (naročito: knj. VII i X). Plotin, Eneade, Beograd 1984 (naročito: I 3, 8; II 4, 5, 6, 9; III1-3, 5; IV 1-3, 7; V 1-9).

Pomoćna: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Grčka i Rim (IV -V dio) i Srednjovjekovna filozofija (do 107. strane); W. K. C. Guthrie, Povijest grčke filozofije, tom V, Zareb 2002-2007; Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, Zagreb 1988, tom I, str. 39-337; Pavel Gregorić, Filip Grgić i Maja Hudoletnjak Grgić (priredili), Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici, Zagreb: KruZak 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova



Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković i doc. dr Dušan Krcunović

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.


Naziv predmeta:

Moderna logika

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

2.

5

2TP+0PP+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija

Uslovljenost drugim predmetima: Neophodno je položiti predmet Uvod u logiku

Ciljevi izučavanja predmeta: Student će se upoznati sa osnovnim činjenicama klasične predikatske logike i prepoznati neke specijalne oblike predikatske logike u Aristotelovoj logici.

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit od njih se očekuje da budu u mogućnosti da: 1. Objasne ideju predikatske logike, njene sintakse i njene semantike. 2. Objasne ideju zadovoljivosti i istinitosti formule predikatske logike. 3. Opišu pojmove semantičke posljedice i sintaksne posledice. 4. Koriste logičke zakone koji karakterišu jednakost, egzistencijalni i univerzalni kvantifikator, kao i da te zakone dokažu u prirodno-dedukcijskoj i hilbertovskoj formulaciji predikatske logike. 5. Objasne razloge zbog kojih predikatska logika nije odlučiva. 6. Formulišu teoremu potpunosti predikatske logike i razumiju njen dokaz. 7. Rekonstruišu u predikatskoj logici sve oblike Aristotelovog silogističkog zaključivanja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Predikati. Relacije;

Predikati se interpretiraju relacijama;

Kvantifikatori. Jezici prvog reda;

Slobodna i vezana javljanja promjenljivih i supstitucija.

Modeli jezika prvog reda;

Valjane formule;

Prvi kolokvijum;

Ograničeni kvantifikatori. Jednakost;

Formalni sistemi za predikatsku logiku;

Funkcije i operacije;

Formalna aritmetika;

Teorija skupova;

Rekonstrukcija Aristotelovog silogističkog zaključivanja u predikatskoj logici. Uticaj logike;

Drugi kolokvijum;

Popravni kolokvijum.



Opterećenje studenata:


Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: K. Došen, Osnovna logika, 2013, elektronsko izdanje, slobodno na Internetu; M. Borisavljević, Uvod u logiku, I dio, Saobraćajni fakultet, Beograd, 2009; A. Kron, Logika, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 1998, str. 1-184; M. Božić i S. Vujić, Matematematička logika sa elementima opšte logike, Naučna knjiga, Beograd, 1979; D. van Dalen, Logic i Structure, Springer, Berlin, 1983, glave 1 i 2; E.Dž. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Jasen, Nikšić, 2002, glave 1-4; S. Vujošević, Matematička logika, CID, Podgorica, 1996; S. Prešić, Elementi matematičke logike, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1972; Ž. Kovijanić-Vukićević i S. Vujošević, Uvod u logiku, Podgorica, 2009, elektronska verzija slobodno dostupna na Internetu; P. Janičić, Matematička logika u računarstvu, Matematički fakultet, Beograd, 2004, glava 2, posebno odjeljak 2.3.2, glava 3, posebno odjeljak 3.3.1.; Wansing, H. (ed.) (2015) Dag Prawitz on Proofs and Meaning, Springer, New York

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vladimir Drekalović

Dodatne informacije o predmetu:




Naziv predmeta:

Srednjovjekovna filozofija

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

I I

6

4P + 2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da osposobi studente da ovladaju pojmovima srednjovjekovne filozofije, kao i glavnim problemima tog doba.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1.Poznaje ishodište filosofije na latinskom zapadu, posebno u djelima hrišćanskog mislioca Aurelija Avgustina. 2.Demonstrira temeljne filosofske pojmove i probleme u srednjovjekovlju (spor oko univerzalija, realizam i nominalizam, ontološki dokazi o Božijem postojanju, ens, essentia, existentia, actus purus, ens realissimus, docta ignorantia, coincidentia oppositorum...). 3.Analizira status filosofije u srednjem vijeku kao ancila theologiae. 4. Argumentuje o značaju srednjovjekovne filosofije za razvoj istorije filosofije kao takve.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović; mr Nebojša Banović.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja
III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja


VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja


XI nedjelja
XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Upis semestra, upoznavanje sa predmetom i priprema za rad;

Upoznavanje sa predmetom, načinom rada i ocjenjivanja. Predstavljanje neophodne ispitne literature;

Osnovne karakteristike Avgustinove filosofije. Odnos između teologije i filosofije;

Analiza i iščitavanje Avgustinovih "Ispovijesti";

Ontološke i antropološke postavke Avgustinove filosofije. Relacija vremena i duše;

Uporedna analiza i interpretacija Avgustinovih "Ispovijesti" i odabranih poglavlja iz Avgustinovog djela "Država Božija;

Prvi kolokvijum;

Sholastika – osnovne odlike, pitanja i pojmovi;

Jovan Skot Eriugena: „O dijeljenju prirode“;

Glavne odlike jevrejske i islamske srednjovjekovne filosofije. Aristotel i sholastika. Anselm Kenterberijski: ontološki dokaz za egzistenciju Boga;

Razmatranje problema univerzalija u srednjovjekovnoj filosofiji: Roscelin, Pjer Abelar, Anselmo Kenterberijski;

Sv. Albert i Toma Akvinski. Relacija filosofije i teologije u filosofiji Tome Akvinskog;

Toma Akvinski: Bog kao actus purus i ens realissimus;

Drugi kolokvijum;

Kasna sholastika: Duns Skot i Majster Ekhart.



Opterećenje studenata:


Nedeljno:

6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:

4 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije.




U semestru:

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: E. Žilson, Srednjovjekovna filosofija, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanović Sremski Karlovci / Novi Sad. F. Koplsten, Srednjovjekovna filosofija, Beograd: BIGZ 1989. A. Avgustin, Ispovijesti. A. Avgustin, Država Božija, Podgorica 2003. M. Montenj, Ogledi, Beograd 1977. Akvinski, Toma, O biću i suštini, Beograd 1973. Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Beograd 1979. Makijaveli, Vladalac, Zagreb 1952. Jakob Beme, In vita mentali ili o natčulnom životu, Beograd, 2003. Nikola Kuzanski, O Berilu, Vrnjačka Banja, 1989.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Boris Brajović

Dodatne informacije o predmetu:



Naziv predmeta:

Uvod u etiku

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

2

4

2p+1v




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa temeljnim etičkim, pojmovima problematikom, standardizovanim koncepcijama moralnosti i metodima etike, te njihova kritička recepcija; razumevanje etičkih kategorija vrednosti, dužnosti, vrline, moralni pravila i principa, dobra i zla u njihovom etičkom smsilu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razume svojstvene disciplinarne osobenosti filozofske etike, njene temeljne pojmove i njen interpretativni pristup fenomenu ljudskog morala, 2. Poznaje biološke i društvene aspekte i determinante morala, te njegovu povezanost sa drugim elementima kulture, 3. Objasni specifičnost normativno-vrijednosne sfere i tumači pitanja zasnivanja etičkih sudova uzimajući u obzir opreke relativizma i apsolutizma, odn. subjektivizma i objektivizma, 4. Stiče kompetencije da upoređuje osnovne tradirane etičke koncepcijske pristupe (deontologija, konsekvencijalizam) i njihove eksplanatorne kapacitete, 5. Obrazlaže etičke i vrijednosne sudove, stečena saznanja metodski uređeno primjeni na rasuđivanje o tradicionalnim kao i društveno aktuelnim etičkim pitanjima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof.dr Dragan Jakovljević, mr Nebojša Banović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I) Filozofska etika i drugi pristupi interpretaciji morala (deskriptivne teorije morala, normativna etika, metaetka, primjenjena etika);

II) Biologija i etika : organski osnovi moralnog postupanja i geneze moralnih vrijednosti;

III) Društvene funkcije morala i etička refleksija, moralni kodeksi i religijski svjetonazori;

IV) Moralne i pravne norme, kazna u sferi morala

V) Tipovi etičkih teorija i sažet pregled njihove istorije ( Aristotel, stoicizam, Kant, Mil, Jonas, Rols...)-I.;

VI) Test;

VII) Tipovi etičkih teorija i sažet pregled njihove istorije ( Aristotel, stoicizam, Kant, Mil, Jonas, Rols...)-II.;

VIII) Tipovi etičkih teorija i sažet pregled njihove istorije ( Aristotel, stoicizam, Kant, Mil, Jonas, Rols...)-III.;

IX) Determinisanost postupanja i atribucija moralne odgovornosti: sloboda i autonomnost kao preduslovi moralnog stava;

X) Novokantiovska i psihoanalitička teorija etičkih vrijednosti;

XI) Dvije verzije konsekvencijalizma: utilitarizam zadovoljstva i utilitarizam ideala;

XII) Kolokvijum;

XIII) Etika ubjeđenja i etika prirodnog prava;

XIV) Odnos činjenica i vrijednosti i problem utemeljenja moralnih normi: Objektivizam i subjektivizam u savremenoj metaetici;

XV) Antropološke osnove etike, etički univerzalizam i etički relativizam (partikularizam).


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi

2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)



Obaveze studenata: prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova, kolokvijumi.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Mebot, Džon : Uvod u etiku, Nolit, Beograd 1981.

Meki, Džon: Etika, Beograd 2004.



Životić, Miladin: Aksiologija, Naprijed, Zagreb 1986. MacIntyre, A.: Kratka istorija etike, Beograd 2000., Tulmin,S.E.: Istraživanje o mestu razuma u etici, Beograd 1975.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: test 20 poena, kolokvijum 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević

Dodatne informacije o predmetu: nema


Yüklə 327,53 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə