Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije

Naziv predmeta:	ENGLESKI JEZIK I
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	I	3	2P

Studijski programi za koje se organizuje: STUDIJSKI PROGRAM ZA FILOZOFIJU
Uslovljenost drugim predmetima: --
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje i usavršavanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objašnjava i primjenjuje gramatičke strukture engleskog jezika na nivou B1.2, unaprijedi jezičke vještine (govor, slušanje, čitanje, pisanje) na nivou B1.2, proširi opšti vokabular engleskog jezika na nivou B1.2, primijeni obogaćeni vokabular u usmenom i pismenom izražavanju na nivou B1.2.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Aleksandra Simanic
Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama vježbi – pismene i usmene vježbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, izrađuju domaće zadatke, rade kolovijum i završni ispit
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I Getting to know you Reading – People, the great communicators. Listening and speaking II Tenses, Questions, Social Expressions Grammar revision. Vocabulary. Writing-My neighbours. III The Way We Live Reading and speaking – Living in the USA. Listening and speaking-You drive me mad IV Present Tenses, Have/Have Got, Collocations Grammar revision. Speaking – Talking about you. V It All Went Wrong Listening and reading-A radio drama; Vocabulary-nouns, verbs and adjectives VI Past Tenses, Word Formation, Time Expressions Grammar revision. Writing-It all went wrong. VII KOLOKVIJUM VIII Let's Go Shopping Practice – discussing grammar. Reading – The best shopping street in the world. IX Much/Many, Some/Any, A Few, A Little, A Lot of, Articles Grammar revision. Vocabulary and listening-Buying things. X What Do You Want to Do? Discussing grammar. Reading-Hollywood things. Writing-What do you want to be? XI Verb Patterns, Future Forms, Hot Verbs Grammar revision. Vocabulary and listening . XII Tell me!What's It Like? Comparatives, Superlatives, Synonyms Grammar revision. Listening , speaking and reading –A tale of two millionaires. XIII Antonyms, Directions Famous Couples Vocabulary and pronunciation. XIV POPRAVNI KOLOKVIJUM XV Obnova gradiva i priprema za završni ispit.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanje i vježbe, aktivno učestvuju u nastavi i rade domaće zadatke, polažu kolokvijum i završni ispit.
Konsultacije: jednom sedmično (termini će biti određeni početkom akademske godine)
Literatura: Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, 2003 Additional material
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 5 poena 1 domaći – do 5 poena 1 usmena prezentacija – do 10 poena 1 kolokvijum – do 40 poena Završni ispit – do 40 poena Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno najmanje 51 poen.
Ocjene: A B C D E Broj poena 91-100 81- 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Aleksandra Simanic
Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku

Naziv predmeta:	Filosofske discipline
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	II	6	2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filosoifija (osnovne studije)
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da uvede studente u filosofske discipline i njihove uzajamne odnose.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: Poznaje sistemski karakter filosofije (njegov istorijski razvoj i savremeno stanje stvari). Razlikuje predmetna polja temeljnih filosofskih disciplina i njihovu istorijsku „borbu“ za poziciju „prve filosofije“. Demonstrira aristotelovsko-dekartovski i kantovski sistem znanja. Vlada modernim i savremenim filosofskim epohalnim preokretima u sistemu znanja (prosvetiteljstvo, fenomenologija, filosofija egzistencije). Primjenjuje disciplinarni pristup u području teorijske i praktične filosofije. Kritički preispituje odnos i hijerarhiju tradicionalnih i savremenih filosofskih disciplina.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović i dr Srđan Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Filosofske discipline i principi raščlanjivanja filosofije. Aristotelova podjela episteme (poetike, praktike, theoretike). Šta je „prva filosofija" (prote philosophia): teologija i/ili ontologija; metafizika specialis i/ili metafizika generalis. Ontologija i teologija. Filosofija prirode i praktička filosofija. Mišljenje i djelovanje. Nužnost i sloboda. Etika kao „duhovna optika" – jedinstvo teorijskog i praktičkog. Etika i ontologija. Dobro kao epekeina tes ousias. Ja i Drugi. Subjekt i objekt. I seminarski rad. Filosofija i prosvjetiteljstvo. Mithos i logos. Mit o Odisejevom povratku (nostos) i mogućnost puta u terra incognita-u u judeo-hrišćanskoj tradiciji kao „etička avantura". „Misao koja misli više nego što može da misli". Etički proboji kroz ontologiju. Rehabilitacija subjektivnosti subjekta. Sopstvo kao Drugi. Etika i teologija. Totalitet i ideja beskonačnog. Eshatološko i etičko. II seminarski rad. Filosofija egzistencije i egzistencijalistička filosofija: kategorije i egzistencijali. Sistem i pojedinac. Fenomenologija. Prevladavanje samoočiglednosti. Prirodni (naivni) stav i filosofski stav. Fenomenologija lica drugog čovjeka. Kolokvijum. Estetika – lijepo i istina. Lijepo i dobrota. Filosofija jezika. Filosofija tehnike.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.
Konsultacije: Poslije nastave.
Literatura: E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1989. str. 59-82, 108-120; T. Adorno, Filosofska terminologija, Svjetlost : Sarajevo, 1966, str. 42-75; K. Jaspers, Filosofija egzistencije. Uvod u filosofiju, Prosveta : Beograd, 1973. str. 217-245; V. Panenberg, Teologija i filosofija, Plato : Beograd, 2003, str. 15-27; H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja, 2000, str. 125-149; M. Hajdeger, Predavanja i rasprave, Plato : Beograd, 1999, str. 9-32; M. Hajdeger, Mišljenje i pevanje, Nolit : Beograd, 1982, str. 57-83; K.-H. Folkman-Šluk, Uvod u filozofsko mišljenje, Plato : Beograd 2001, str. 59-76; E. Huserl, Kriza evropskih nauka, Dječje novine : G. Milanovac, 1991, str. 13-24, 243-263; H.-G. Gadamer, Um u doba nauke, Plato : Beograd, 2000, str. 50-69; H.-G. Gadamer, Fenomenološki pokret, Plato : Beograd 2000, str. 139-154.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum 20 bodova - 2 seminarska rada po 10 bodova - prisustvo i rad na nastavi 12 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda
Ocjene: A (92-100), B (82-91), C (72-81), D (62-71), E (52-61), E (0-51)
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perović
Dodatne informacije o predmetu: za dopunsku literaturu student se obraća profesoru i asistentu.

Naziv predmeta:	Antička filosofija II
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	II	6	4P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje temeljnim pojmovima i problemima Aristotelove filosofije, kao i etapama i osobenostima razvoja filosofije u helenističkom i helenističko-rimskom periodu, zaključno sa hrišćanskom filosofijom, novoplatonizmom i Boetijem.

Ishodi u

enja: 1. Poznaje Aristotelov odnos prema filosofskoj baštini, njegov sistem filosofije i njegove ključne doprinose filosofskoj tradiciji. 2. Demonstrira dvostruku, epistemološko-ontološku (usiološku) problematiku u Aristotelovoj „prvoj filosofiji“, razvoj Platonove Akademije i Aristotelovog Likeja, sistem filosofije u eklektičnim filosofskim školama stoicizma i epikureizma, kao i novoplatonistički pokušaj sinteze platonizma i aristotelizma. 3. Vlada temeljnim filosofskim pojmovima aristotelizma, helenističko-rimske filo-sofije i novoplatonizma (physis, aition, entelechia, sophia, prote phylosophia, dynamis-energeia, hyle-morphe, kinesis, noesis noeseos, aistheseos, ataraxia, apatheia, ekpyrosis, spermatikoi logoi, to hen, emanatio, proodos, epistrophe...). 4. Kritički preispituje razvoj grčke filosofije od njenih početaka do njenog vrhunca u novoplatonizmu, kao i njen status u ranohrišćanskom periodu. 5. Primjenjuje teorijska znanja iz grčke filosofije kao jedinstva saznanja, razumijevanja i življenja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, analizovanje i komentarisanje izvornih tekstova, dijalog, kritička refleksija.

Plan i program rada:

I nedjelja

II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja
XV nedjelja

ARISTOTEL – život i periodi filosofskog razvitka (period druženja s Platonom i boravak u Akademiji; djelovanje u Asosu i Mitileni; rukovođenje Likejom u Atini); organsko raščlanjivanje znanja i važniji spisi).

ARISTOTELOV SISTEM FILOSOFIJE – poetička filosofija (spisi Retorika i Poetika); praktička filosofija (spisi Nikomahova etika i Politika); teorijska filosofija (spisi Fizika i Metafizika).

ARISTOTEL KAO PRVI ISTORIČAR FILOSOFIJE - kritika predsokratovaca; kritika Platonove teorije ideja. (Amicus Plato sed magis amica veritas.)

ARISTOTELOVA FIZIKA – physis i techne (Amica veritas sed magis amicum quattor esse genera causarum.)

ARISTOTELOVA PRVA FILOSOFIJA – Značenja pojma "to on" (bivstvujuće); "bivstvujuće se iskazuje višestruko".

ARISTOTELOVE ONTOLOŠKE KATEGORIJE – energeia, dynamis, hyle-morphe-steresis, kinesis, entelechia, ousia. Aristotelova theologike = prva filosofija = metafizika; Bog kao "nepokretni pokretač" i kao "mišljenje mišljenja". *Prva provjera znanja: kolokvijum.

ARISTOTELOVA PRAKTIČKA FILOSOFIJA – etičke i dijanoetičke vrline; pojam phronesis.

ARISTOTELOVA "Poetika" – phobos, eleos, katharsis.

HELENISTIČKO-RIMSKA FILOSOFIJA – osnovne karakteristike. PIRON KAO ISHODIŠTE – antički skepticizam.

STOICI – stoički sistem filosofije: logika, fizika, etika; rimski period.

EPIKUR – kanonika; fizika; kretanje atoma i formacija stvari; Epikurova božanstva; duša i mentalni procesi; etika, sloboda i akcija; uživanje i sreća. Lukrecije, De rerum natura.

HRIŠĆANSTVO I FILOSOFIJA: nastanak, razvitak, značenje i smisao hrišćanstva; apologetika.

NOVOPLATONIZAM - Plotin: metafizika i mistika; Jedno i emanacije; teorija saznanja; ekstaza; logos-um-čista duša; materija i priroda; Plotinova estetika; ostali predstavnici novoplatonizma (Amelije, Porfirije, Jamblih). *Druga provjera znanja: kolokvijum.

HRIŠĆANSKA FILOSOFIJA, NOVOPLATONIZAM I GNOSTICIZAM - ideja Boga, svijeta i čovjeka u polemičkom kontekstu pozne antike.

Opterećenje studenata:

Nedeljno

6 kredita x 40/30 = 8 sati 

Struktura:
4 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i

konsultacije. i konsultacijeuklju

uju

i i ko

U semestruastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati 
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati 

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i

polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30

sati (dopunski rad)phodna priprema prije početkaemestraadministra

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju nakon predavanja.

Literatura:

Izvorna: Aristotel: Kategorije, Metafizika, Fizika, Nikomahova etika, Politika, Retorika, Poetika; Epikur, Osnovne misli, Beograd: Dereta 2005; Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989; Epiktet i Marko Aurelije, Obrasci volje i sre

e, Niš 1991. Seneka, Pisma Luciliju, Novi Sad 1978 (naročito: knj. I, II, XVII). Ciceron, O krajnostima dobra i zla (knj. I, II, IV), Rasprave u Tuskulu (knj. II, V), O prirodi bogova (knj. I) Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989 (naročito: knj. VII i X). Plotin, Eneade, Beograd 1984 (naročito: I 3, 8; II 4, 5, 6, 9; III1-3, 5; IV 1-3, 7; V 1-9).

Pomoćna: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Grčka i Rim (IV -V dio) i Srednjovjekovna filozofija (do 107. strane); W. K. C. Guthrie, Povijest grčke filozofije, tom V, Zareb 2002-2007; Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, Zagreb 1988, tom I, str. 39-337; Pavel Gregorić, Filip Grgić i Maja Hudoletnjak Grgić (priredili), Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici, Zagreb: KruZak 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković i doc. dr Dušan Krcunović

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.

Naziv predmeta:	Moderna logika
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	2.	5	2TP+0PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Neophodno je položiti predmet Uvod u logiku
Ciljevi izučavanja predmeta: Student će se upoznati sa osnovnim činjenicama klasične predikatske logike i prepoznati neke specijalne oblike predikatske logike u Aristotelovoj logici.
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit od njih se očekuje da budu u mogućnosti da: 1. Objasne ideju predikatske logike, njene sintakse i njene semantike. 2. Objasne ideju zadovoljivosti i istinitosti formule predikatske logike. 3. Opišu pojmove semantičke posljedice i sintaksne posledice. 4. Koriste logičke zakone koji karakterišu jednakost, egzistencijalni i univerzalni kvantifikator, kao i da te zakone dokažu u prirodno-dedukcijskoj i hilbertovskoj formulaciji predikatske logike. 5. Objasne razloge zbog kojih predikatska logika nije odlučiva. 6. Formulišu teoremu potpunosti predikatske logike i razumiju njen dokaz. 7. Rekonstruišu u predikatskoj logici sve oblike Aristotelovog silogističkog zaključivanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Predikati. Relacije; Predikati se interpretiraju relacijama; Kvantifikatori. Jezici prvog reda; Slobodna i vezana javljanja promjenljivih i supstitucija. Modeli jezika prvog reda; Valjane formule; Prvi kolokvijum; Ograničeni kvantifikatori. Jednakost; Formalni sistemi za predikatsku logiku; Funkcije i operacije; Formalna aritmetika; Teorija skupova; Rekonstrukcija Aristotelovog silogističkog zaključivanja u predikatskoj logici. Uticaj logike; Drugi kolokvijum; Popravni kolokvijum.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: K. Došen, Osnovna logika, 2013, elektronsko izdanje, slobodno na Internetu; M. Borisavljević, Uvod u logiku, I dio, Saobraćajni fakultet, Beograd, 2009; A. Kron, Logika, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 1998, str. 1-184; M. Božić i S. Vujić, Matematematička logika sa elementima opšte logike, Naučna knjiga, Beograd, 1979; D. van Dalen, Logic i Structure, Springer, Berlin, 1983, glave 1 i 2; E.Dž. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Jasen, Nikšić, 2002, glave 1-4; S. Vujošević, Matematička logika, CID, Podgorica, 1996; S. Prešić, Elementi matematičke logike, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1972; Ž. Kovijanić-Vukićević i S. Vujošević, Uvod u logiku, Podgorica, 2009, elektronska verzija slobodno dostupna na Internetu; P. Janičić, Matematička logika u računarstvu, Matematički fakultet, Beograd, 2004, glava 2, posebno odjeljak 2.3.2, glava 3, posebno odjeljak 3.3.1.; Wansing, H. (ed.) (2015) Dag Prawitz on Proofs and Meaning, Springer, New York
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vladimir Drekalović
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Srednjovjekovna filozofija
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	I I	6	4P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da osposobi studente da ovladaju pojmovima srednjovjekovne filozofije, kao i glavnim problemima tog doba.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1.Poznaje ishodište filosofije na latinskom zapadu, posebno u djelima hrišćanskog mislioca Aurelija Avgustina. 2.Demonstrira temeljne filosofske pojmove i probleme u srednjovjekovlju (spor oko univerzalija, realizam i nominalizam, ontološki dokazi o Božijem postojanju, ens, essentia, existentia, actus purus, ens realissimus, docta ignorantia, coincidentia oppositorum...). 3.Analizira status filosofije u srednjem vijeku kao ancila theologiae. 4. Argumentuje o značaju srednjovjekovne filosofije za razvoj istorije filosofije kao takve.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović; mr Nebojša Banović.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Upis semestra, upoznavanje sa predmetom i priprema za rad; Upoznavanje sa predmetom, načinom rada i ocjenjivanja. Predstavljanje neophodne ispitne literature; Osnovne karakteristike Avgustinove filosofije. Odnos između teologije i filosofije; Analiza i iščitavanje Avgustinovih "Ispovijesti"; Ontološke i antropološke postavke Avgustinove filosofije. Relacija vremena i duše; Uporedna analiza i interpretacija Avgustinovih "Ispovijesti" i odabranih poglavlja iz Avgustinovog djela "Država Božija; Prvi kolokvijum; Sholastika – osnovne odlike, pitanja i pojmovi; Jovan Skot Eriugena: „O dijeljenju prirode“; Glavne odlike jevrejske i islamske srednjovjekovne filosofije. Aristotel i sholastika. Anselm Kenterberijski: ontološki dokaz za egzistenciju Boga; Razmatranje problema univerzalija u srednjovjekovnoj filosofiji: Roscelin, Pjer Abelar, Anselmo Kenterberijski; Sv. Albert i Toma Akvinski. Relacija filosofije i teologije u filosofiji Tome Akvinskog; Toma Akvinski: Bog kao actus purus i ens realissimus; Drugi kolokvijum; Kasna sholastika: Duns Skot i Majster Ekhart.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 4 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije.		U semestru: Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: E. Žilson, Srednjovjekovna filosofija, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanović Sremski Karlovci / Novi Sad. F. Koplsten, Srednjovjekovna filosofija, Beograd: BIGZ 1989. A. Avgustin, Ispovijesti. A. Avgustin, Država Božija, Podgorica 2003. M. Montenj, Ogledi, Beograd 1977. Akvinski, Toma, O biću i suštini, Beograd 1973. Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Beograd 1979. Makijaveli, Vladalac, Zagreb 1952. Jakob Beme, In vita mentali ili o natčulnom životu, Beograd, 2003. Nikola Kuzanski, O Berilu, Vrnjačka Banja, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Boris Brajović
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Uvod u etiku
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	2	4	2p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa temeljnim etičkim, pojmovima problematikom, standardizovanim koncepcijama moralnosti i metodima etike, te njihova kritička recepcija; razumevanje etičkih kategorija vrednosti, dužnosti, vrline, moralni pravila i principa, dobra i zla u njihovom etičkom smsilu.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razume svojstvene disciplinarne osobenosti filozofske etike, njene temeljne pojmove i njen interpretativni pristup fenomenu ljudskog morala, 2. Poznaje biološke i društvene aspekte i determinante morala, te njegovu povezanost sa drugim elementima kulture, 3. Objasni specifičnost normativno-vrijednosne sfere i tumači pitanja zasnivanja etičkih sudova uzimajući u obzir opreke relativizma i apsolutizma, odn. subjektivizma i objektivizma, 4. Stiče kompetencije da upoređuje osnovne tradirane etičke koncepcijske pristupe (deontologija, konsekvencijalizam) i njihove eksplanatorne kapacitete, 5. Obrazlaže etičke i vrijednosne sudove, stečena saznanja metodski uređeno primjeni na rasuđivanje o tradicionalnim kao i društveno aktuelnim etičkim pitanjima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof.dr Dragan Jakovljević, mr Nebojša Banović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Filozofska etika i drugi pristupi interpretaciji morala (deskriptivne teorije morala, normativna etika, metaetka, primjenjena etika); II) Biologija i etika : organski osnovi moralnog postupanja i geneze moralnih vrijednosti; III) Društvene funkcije morala i etička refleksija, moralni kodeksi i religijski svjetonazori; IV) Moralne i pravne norme, kazna u sferi morala V) Tipovi etičkih teorija i sažet pregled njihove istorije ( Aristotel, stoicizam, Kant, Mil, Jonas, Rols...)-I.; VI) Test; VII) Tipovi etičkih teorija i sažet pregled njihove istorije ( Aristotel, stoicizam, Kant, Mil, Jonas, Rols...)-II.; VIII) Tipovi etičkih teorija i sažet pregled njihove istorije ( Aristotel, stoicizam, Kant, Mil, Jonas, Rols...)-III.; IX) Determinisanost postupanja i atribucija moralne odgovornosti: sloboda i autonomnost kao preduslovi moralnog stava; X) Novokantiovska i psihoanalitička teorija etičkih vrijednosti; XI) Dvije verzije konsekvencijalizma: utilitarizam zadovoljstva i utilitarizam ideala; XII) Kolokvijum; XIII) Etika ubjeđenja i etika prirodnog prava; XIV) Odnos činjenica i vrijednosti i problem utemeljenja moralnih normi: Objektivizam i subjektivizam u savremenoj metaetici; XV) Antropološke osnove etike, etički univerzalizam i etički relativizam (partikularizam).
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 1 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova, kolokvijumi.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Mebot, Džon : Uvod u etiku, Nolit, Beograd 1981. Meki, Džon: Etika, Beograd 2004. Životić, Miladin: Aksiologija, Naprijed, Zagreb 1986. MacIntyre, A.: Kratka istorija etike, Beograd 2000., Tulmin,S.E.: Istraživanje o mestu razuma u etici, Beograd 1975.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: test 20 poena, kolokvijum 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
Dodatne informacije o predmetu: nema