Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije



Yüklə 327,53 Kb.
səhifə4/13
tarix17.11.2018
ölçüsü327,53 Kb.
#80578
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13



Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK II


Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

II


3

2P





Studijski programi za koje se organizuje: STUDIJSKI PROGRAM ZA FILOZOFIJU

Uslovljenost drugim predmetima: --

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje i usavršavanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

  1. objašnjava i primjenjuje gramatičke strukture engleskog jezika na nivou B1.2,

  2. unaprijedi jezičke vještine (govor, slušanje, čitanje, pisanje) na nivou B1.2,

  3. proširi opšti vokabular engleskog jezika na nivou B1.2,

primijeni obogaćeni vokabular u usmenom i pismenom izražavanju na nivou B1.2.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Aleksandra Simanic

Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama vježbi – pismene i usmene vježbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, izrađuju domaće zadatke, rade kolovijum i završni ispit

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I Famous Couples

II Present Perfect and Past Simple; Tense Revision; Short Answers

III. Do's and Don'ts

IV Have (Got) to; Should; Must; At the Doctor's; Holidays in January

V Going Places

VI Time and Conditional Clauses

VII Hot Verbs; In a Hotel

VIII KOLOKVIJUM

IX Scared to Death

X Verb Patterns 2; Infinitives; Exclamations

XI Things that Changed the World

XII Passives; Verbs and Nouns that Go Together; Writing a Review

XIII Dreams and Reality;

XIV POPRAVNI KOLOKVIJUM

XV Obnova gradiva i priprema za završni ispit.


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

3 kredita x 40/30 = 4 sata



Struktura opterećenja:

2 sata predavanja

2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije



U semestru:

Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (4 sata) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)



Struktura opterećenja:

60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanje i vježbe, aktivno učestvuju u nastavi i rade domaće zadatke, polažu kolokvijum i završni ispit.

Konsultacije: jednom sedmično (termini će biti određeni početkom akademske godine)

Literatura: Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP

Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP

John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, 2003

Additional material

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 5 poena

1 domaći – do 5 poena

1 usmena prezentacija – do 10 poena

1 kolokvijum – do 40 poena

Završni ispit – do 40 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno najmanje 51 poen.



Ocjene: A B C D E

Broj poena 91-100 81- 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Aleksandra Simanic

Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku




Naziv predmeta:

Vizantijska i renesansna filozofija

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

I I I

6

3P+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne mislioce i tokove, kategorije i pojmove vizantijske i renesansne filosofije.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje istorijske okolnosti i značaj susreta između grčke filosofije i hrišćanstva kao presudan događaj za nastanak „vizantijske filosofije“. 2. Demonstrira moduse kulturološkog kontinuiteta između grčke filosofske tradicije i vizantijske filosofije. 3. Analizira temeljne pojmovne i problemske doprinose vizantijske filosofije istoriji filosofije kao takvoj (monoteizam, „hrišćanski [anti]platonizam“, kreacionizam, revelatio vs. theologia naturalis, ontologija ličnosti, eklisiologija, sloboda volje, aretologija, soteriologija, eshatologija, ontologija ikone, ikonoboračka kriza). 4. Kritički preispituje odnose između vjere i znanja, iracionalnog i racionalnog, nesaznatljivog i saznatljivog, duhovnog i materijalnog, svetog i profanog, vjerskog i idolatrijskog u čovjekovom iskustvu. 5. Argumentuje o odjecima vizantijske filosofije u savremenoj evropskoj filosofskoj, religijskoj i umjetničkoj kulturi. 6. Kritički preispituje nastanak nove renesansne političke filosofije. 7.Argumentuje o značaju renesansne filosofije za razvoj istorije filosofije kao takve.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović; mr Nebojša Banović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I) Upis semestra. Uvodno predavanje: Kontinuitet u filosofiji Helena.

Helenska patrristička i vizantijska filosofija;

II) Nastava i sistematizacija filosofije u Vizantiji.Povezanost sa antičkom helenskom filosofijom;

III) Vizantijska filosofija i hrišćanska dogma;

IV) Logos i vjera. Analiza Jovanovog prologa : "U početku bješe Logos, i Logos bješe u Boga, i Bog bješe Logos";

V) Asketski i niptički pisci prvog vizantijskog perioda;

VI) Teološka I filosofska sinteza sv. Maksima Ispovjednika;

VII) Prvi kolokvijum;

VIII) Ontološki status ikoničkog. Ikonoborački pokre.;

IX) Prosopokratija i ousijokratija kod Fotija. Nominalizam i realizam u vizantijskoj filosofiji;

X) Suština i energije. Učenje sv. Grigorija Palame o božanskoj "skrivenoj nadsuštvenosti" i "nestvorenim energijama";

XI) Renesansni humanizam i vizantijski srednji vijek;

XII) Renesansna filosofija: osnovne odlike, metode i pojmovi;

XIII) Kasna Renesansa: Erazmo Roterdamski. Njemački misticizam: Jakob Beme;

XIV) Drugi kolokvijum;

XV) Politička filosofija Renesanse: Nikola Makijaveli i Tomas Mor.



Opterećenje studenata:


Nedeljno:

6kredita x 40/30 = 8 sati.

Struktura:

3 sati predavanja

2sati vježbi

2 sati i 40 min. individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Tatakis Vasilije, Vizantijska filosofija, Beograd - Nikšić 2002. Avernicev S., Medvedev I., Pregled vizantijske filosofije, Beograd 1996. Nelas Panajotis, Oboženje u Hristu, Srbinje-Beograd-Valjevo 2001. Hristu Panajotis, Tajna Boga. Tajna čoveka, Beograd 1997. Loski Vladimir, Ogled o mističkom bogoslovlju Istočne Crkve, Hilandar 2003. Zizjulas Jovan, Dogmatske teme, Beseda Novi Sad 2001. Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Beograd 1979. Makijaveli, Vladalac, Zagreb 1952. Jakob Beme, In vita mentali ili o natčulnom životu, Beograd, 2003. Nikola Kuzanski, O Berilu, Vrnjačka Banja, 1989.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Boris Brajović

Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:

Normativna i primijenjena etika

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

3.

5.

2TP+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim problemima i pozicijama savremene primjenjene i normativne etike, razvijanje etičke senzibilnosti i sposobnosti kritičkog rasuđivanja u kontekstu savremenih etičkih diskusija.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje najuticajnije savremene etičke koncepcije i škole, njihova polazišta i sržne teze, 2. Poduzme komparativno procjenjivanje alternativnih etičkih paradigmi, njihovih interpretativnih dometa i deficita, 3. Poznaje izražene specifike primjenjene etike kao novog pristupa tretiranju etičke problematike, 4. Razumije i objasni osnovna rešenja koja savremena primjenjena etika nudi u odnosu na standardna pitanja bioetike, medicinske etike ... etc., 5. Analizira bazične konkretne primjenjeno-etičke probleme i koncipira racionalno utemeljena potencijalna rješenja za njih u sklopu primjenjeno-etičkog rezonovanja, 6. Primjeni stečena saznanja i normativno-etičke koncepte pri rasuđivanju o važnim etičko-vrijednosnim pitanjima i dilemama vezanim za funkcionisanje postindustrijskih društava i tehničke civilizacije.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof dr. Dragan Jakovljević, Mr Nebojsa Banovic

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije..

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I) Partikularizam i univerzalizam moralnih standarda: savremena diskusija, kocepcija globalne pravde i »svetskog etosa«;

II) Etika diskursa: K. O.-Apel, V.Kulman, J.Habermas;

III) Jonasova etika odgovornosti;

IV) Rolsovo shvatanje slobode, pravde i jedankosti, komunitarizam i postmodernizam;

V) Šelerova kritika formalizma u etici i fenomenološka etika (Huserl, Fender...);

VI) Moderne forme utilitarizma, modifikovanje utilitarizma u kritičkom racionalizmu;

VII) Dekonstrukcija etike u neomarksističkoj tradiciji (A.Vud, M.Kangrga...);

VIII) Kolokvijum;

IX) Pristup primenjene etike moralnim dilemama savremenog sveta, problem ozbiljenja etike u filozofiji morala XX. stoleća;

X) Eutanazija, kloniranje;

XI) Prekid trudnoće, polni odnosi i diskriminacija, koncepcija nerodovskog sopstva;

XII) Kolokvijum;

XIII) Prava ne-ljudskih bića i budućih generacija;

XIV) Etika privredjivanja, zaštite prirodnog okruženja i primena savremenih tehnologija;

XV) Rešavanje konflikata, pacifizam, terorizam, medjunarodne intervencije, sankcije.


Opterećenje studenata:

Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Jakovljević, D. (prir.): Savremena filozofija morala, Podgorica-Beograd 2002.

Jakovljević, D. (prir.): Etika - Ogledi iz primenjene etike, Podgorica 1999.

Singer, P. (ed.): Uvod u etiku, Novi Sad 2004.

Rols, Džon,Teorija pravde, Podgorica(odabrana poglavlja) 2000.

Jonas, Hans, Princip odgovornost, Sarajevo (odabrana poglavlja) 1995.

Poper, Karl, Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji (odabrana poglavlja) 1993., MacIntyre,A.: Traganje za vrlinom, Beograd 2006.



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević

Dodatne informacije o predmetu:


Naziv predmeta:

Filozofija istorije


Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Obavezni

III

4

2P + 2V





Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da osposobi studente da apsolviraju pitanja i probleme vremena i povijesnog mišljenja u filozofiji kao i da im omogući sistematski i tematski uvid u vodeće filozofske koncepcije i probleme savremene epohe.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit studenti će moći da se:

1. informišu o problematici i genezi filozofskog pristupa istoriji,

2. upoznaju sa fundamentalnim kategorijama i pojmovima filozofije istorije,

3. upuste u samostalan istraživački rad i promišljanje problematike i



4. rukovode principom multidisciplinarnosti u proučavanju tema iz filozofije povijesti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc dr Radoje Golović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra).


Pripremna nedjelja

Priprema i upis studenata

I nedjelja

Osnovni pojmovi, problemi i pristupi u filozofiji istorije.

II nedjelja

Istorija, povijest i istoriografija.Razlika između filozofije istorije i nauke o istoriji.

III nedjelja

Prvobitne refleksije o problemu vremena u kosmološkoj filosofiji.

IV nedjelja

Platon i platoničko promišljanje problema vremena.

V nedjelja

Aristotelov pojam vremena i istorije.

VI nedjelja

Vrijeme i vječnost. Judeo hrišćanska koncepcija povijesti.

VII nedjelja

Pojam vremena kod Avgustina.( I test znanja )

VIII nedjelja

Novovjkovna filozofija istorije.

IX nedjelja

Vikoova i Herderova filozofija povijesti.

X nedjelja

Kantov i Fihteov pojam vremena i povijesti.

XI nedjelja

Hegelova fenomenologija vremena i povijesti.

XII nedjelja

Kritika istorijskog uma ( Burkhart ; Diltaj ).

XIII nedjelja

Savremeni sporovi oko filozofije povijesti i povijesnog mišljenja (Istorijska škola;Neokantovstvo; lijevo i desno hegelijanstvo tvo; neohegelijanstvo, Špengler; Kolingvud; Lukač ; Frankfurtska škola). ( II test znanja).

XIV nedjelja

Hajdegerov pojam vremena i povijesnosti.

XV nedjelja

Pitanje smisla i kraja istorije. Apokaliptika i eshatologija ( Berdjajev).

XVI nedjelja

Završni ispit

XVII nedjelja

Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i vježbama, rada testove i seminarske radove i učestvovuju u raspravama.)

Opterećenje studenta u časovima:

Nedjeljno

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura:


2 sata predavanja
2 sata vježbi
1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)

Literatura:

Kolingvud R.Dž. Ideja istorije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.

Vranicki P. Filozofija historije, Naprijed, Zagreb 1988.

Lowith K. Svjetska povijest i događanje spasa, A.Cesarec/Svjetlost, Zagreb - Sarajevo,1990.

Perović D. Ishodište i mogućnost Hajdegerove egzistencijalno-ontološke kritike Hegelovog razumijevanja vremena,u: Luča, časopis za filosofiju i teoriju kulture i društva, 1- 2 ,Nikšić, ( 2000), 88-149.

Golović R.Eshatološka perspektiva istorije N.A.Berdjajeva, u: Luča, časopis za filosofiju i teoriju kulture i društva,



dopunska literatura

Platon, Timaj;

Aristotel, Fizika;O duši;

Avgustin, Ispovijesti;

Kant,Kritika čistog uma; Nagađanja o početku povijesti čovječanstva;

Fihte, Osnova celokupnog učenja o nauci;

Hegel, Fenomenologija duha,Filozofija povijesti;

Diltaj, Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama;

Hajdeger, Bitak i vrijeme;

Berdjajev,N.A.Smisao istorije-ogled filozofije čovečje sudbine, Dereta, Beograd,2001.

Малинов А.В. Философия истории в России.Конспект университетского спецкурса.СПб. 2001.


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- I test 20 bodova

- II test 20 bodova

- seminarski rad 5 bodova

- aktivnost u nastavi 5 bodova

- završni ispit 50 bodova



- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda

Posebne naznake za predmet: Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc.dr Radoje Golović

Napomena: Plan realizacije programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.



Naziv predmeta:

Uvod u filosofsku antropologiju

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

III

4

2P+2V


Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove iz istorije antropoloških teorija.

Ishodi u

enja: 1. Poznaje smisao i trajni značaj pitanja o biti čovjeka kao fundamentalno filosofsko pitanje. 2. Prezentuje središnje ideje čovjeka i istoriju antropoloških teorija (imago Dei [homo religiosus], homo sapiens [animal rationale], zoon politikon, homo faber, déserteur de la vie, animal laborans, Übermensch...). 3. Demonstrira temeljne antropološke probleme i pitanja vezana za tradicionalne poj-movne parove (priroda-kultura, bios-zoe, determinizam-sloboda, individua-ličnost, individualizam-kolektivizam, ljudska priroda-ljudska prava, terminus a quo-ter-minus ad quem...). 4. Analizira antropološka istraživanja u različitim epistemološkim kontekstima i kom-petentno procjenjuje domete klasičnih i modernih nastojanja da se pruži cjelovito shvatanje čovjeka. 5. Kritički preispituje određenja čovjeka u modernim društvenim, humanističkim i prirodnim naukama, shodno razlici između pojmovnog iskustva stvari i doživljaja, tj. objašnjenja i razumijevanja. 6. Primjenjuje teorijska znanja iz istorije antropoloških teorija, polazeći od neophod-nosti čovjekovog stalnog zauzimanja stava prema sebi, društvu i svijetu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na tekstovima, diskusije, komentari, dijalozi, kritičke refleksije.

Plan i program rada:

I nedjelja

II nedjelja
III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja

X nedjelja


XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

SMISAO ANTROPOLOŠKOG PITANJA: osnove, glavni aspekti i problemi.

MJESTO ANTROPOLOGIJE U SISTEMATICI FILOSOFSKIH DISCIPLINA: filosofska antropologija i posebne antropologije.

OSNOVNI ANTROPOLOŠKI POJMOVI, ODREĐENJA I TEORIJE.

ANTIČKA ANTROPOLOŠKA ISHODIŠTA: "antropološki obrt" kod Grka (gnothe seauton, physis-nomos kontroverza; Protagorin mit o Epimeteju i Prometeju; Aristotelova određenja: zoon politikon i zoon logon ehon).

HRIŠĆANSKA ANTROPOLOGIJA: Čovjek i Bog, čovjek kao ens creatum i imago Dei; Homo peccator; personalna i relaciona ontologija; ličnost i individua; sloboda i odgovornost. Ekskurs: Helenističko-rimska ideja humanitas-a i „zaborav ličnosti“ u savremenom dobu.

ANTROPOLOŠKI OBRT U MODERNI: Čovjekova bezavičajnost u kopernikanskom univerzumu i antropološka samosvijest; čovjek kao subjectum; autonomija, umnost i samosvijest. Ekskurs: Piko dela Mirandola, "Govor o dostojanstvu čovjeka". *Prva provjera znanja: kolokvijum.

LjUDSKA PRIRODA I PRIRODNA PRAVA ČOVJEKA: Džon Lok, Tomas Hobs i Ž.-Ž. Ruso (homo naturalis i pravno-politički poredak).

KANTOVA "KOSMOPOLITSKA ANTROPOLOGIJA": antropologija sa fiziološkog i pragmati

nog stanovišta; um i priroda, sloboda i determinizam.

DVIJE IDEJE HUMANOSTI I HUMANITETA: prosvetiteljstvo i romantizam.

ČOVJEK KAO ŽIVO BIĆE: od "Cogito, sum" ka "Vivo, sum"; suprotstavljanje uma i života; dva pojma života: bios i zoe.

ČOVJEK U "FILOSOFIJAMA ŽIVOTA": Artur Šopenhauer i Fridrih Niče.

FROJDOV ANTROPOLOŠKI MODEL: čovjek kao nagonsko biće; problem kulture.

ČOVJEK I ISTORIJA: rekapitulacija antropoloških teorija. Čovjekova istoričnost.

OD HOMO FABERA DO ANIMAL LABORANSA *Druga provjera znanja: kolokvijum.

KA SAVREMENOJ IDEJI ČOVJEKA

Opterećenje studenata:
Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta 

Struktura:
2 sati predavanja 2 sati vježbi

1 sati i 20 minuta individualnog rada

studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta 
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x

(5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40

minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.

Literatura:

Arendt, Hannah, Vita activa, Zagreb 1991.Aristotel, Politika (više izdanja). Бекенферде, Ернс-Волфганг, „Слика човека у перспективи данашњег правног поретка“, у: Кшиштоф Михалски, прир., Човек у модерним наукама, Нови Сад 1986, 81–89. Bergson, Anri, Stvarala



ka evolucija, Sremski Karlovci, Novi Sad 1991, 62–155. Buber, Martin, „Problem čoveka“, u: Dva tipa vere, Beograd 2000, 119–158. Difren, Mikel, Za čoveka, Beograd 1973, 155–303. Ебелинг, Герхард, „О дефиницији човека“, у: Човек у модерним наукама, 64–68. Elijade, Mir

a, Sveto i profano, Beograd 2004. Frojd, Sigmund, Nelagodnost u kulturi, (više izdanja). Fromm, Erich, „Filozofska antropologija i psihoanaliza“, u: Filozofija modernog doba, Filozofska antropologija, 220–237. Gelen, Arnold „Šopenhauerovi rezultati“, u: Pesimizam i izbavljenje, Vrnja

ka Banja 1988, 73–99. Григорије из Нисе, Свети, „О стварању човека“, у: Господе, ко је човек?, Београд 2003, 7–74. Hobz, Tomas, Levijatan, Niš 1991.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova



Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dušan Krcunović

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.


Naziv predmeta:

Filozofija politike

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova




Obavezni

III

4

2P




Studijski programi za koje se organizuje: : Osnovni akademski studijski programiza filosofiju ( 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja

Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj da osposobi studente da ovladaju pojmovima filozofije politike i da kritički razumiju prosude političke fenomene.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Objasni značenje pojma politike, zajednice i države i filosofski pristup sferi političkog djelovanja. 2. Razlikuje klasični pristup od modernog pristupa u razumijevanju fenomena političkog. 3. Koristi kategorije filosofije politike (države, vladavine, monarhije, republike, vlasti, suvereniteta, ideologije, zajednice, slobode, jednakosti, interesi i dr.) radi objašnjenja konkretnih političkih fenomena. 4. Kritički prikaže u pisanoj formi pojedine ideje i teorije iz korpusa liberalne, socijalističke i konzervativne političke filosofije. 5. Demonstrira spremnost za detekciju i razjašnjenje konkretnih savremenih fenomena iz konkretne političke prakse.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Laušević,

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.




Plan i program rada

Pripremna nedelja







I

P

Predmetno polje promišljanja i istraživanja filozofije politike.

II

P

Filozofija politike kao disciplina praktičke filosofije.

III

P

Političko kao skup fenomena i osnovne kategorije filozofije politike

IV

P

Primjena kategorija prostora, vremena i energije na sferu političkog

V

P

. Polis - oikos, etika i politika, filozofija protiv politike (Platon).

VI




Hrišćansko shvatanje politike (Avgustin, T. Akvinski, Luter, Kalvin), politika i teologija.

VII

P

.I Kolokvijum

VIII

P

Moderni tokovi i razumijavanja politike. Makijaveli: autonomija političkog, instrumentalnost politike, moć, vlast, nasilje i mase u politici.

IX

P

Hobs: prirodno stanje, društveni ugovor, interesi u politici, problem suvereniteta.

X

P

Liberalne teorije u filosofiji politike (Lok, Hjum, Smit, Berk, Mil, Hajek, Poper, Rols, i drugi), problem slobode, prirodna prava čovjeka, kritika apsolutizma.

XI

P

Karl Šmit: konzervativno zasnivanje politike.

XII

P

Socijalističke ideje u filosofiji politike (Marks i drugi

XIII

P

Kritika totalitarizma (H. Arent).

XIV

P

Kolokvijum

XV




Postmoderna filosofija politike. Globalizacija i nastajanje novog pol. poretka. Kriza suvereniteta nac. država, nastajanje globalne imperije.

Opterećenje studenata:


Nedeljno:

3 kredita x 40/30 = 4 sati

Struktura:

2 sati predavanja

0 sati vježbi

2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Pregledi: Šeldon Volin, Politika i vizija, Filip Višnjić, Beograd, 2007.(posebno: glave 1,2,7,8,9,14.15) Ljubo Tadić, Nauka o politici, Beograd. Milorad Stupar, Filozofija politike, Institut za filozofiju, Beograd,2010.(posebno dio o Platonu, Aristotelu, Hobsu, Loku, Kantu) Šatle-Dijamel-Pizije, Enciklopedijski rečnik političke filozofije, tom I, tom II, IKZS, Novi Sad, 1993. Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige) Platon, Država, Bigz, Beograd, (Više izdanja) Aristotel, Politika, Bigz, Beograd, Makijaveli, Vladalac, Hobs, Levijatan Lok, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd, 1978. Kant, Vječni mir, Velika edicija ideja, Beograd, 1974. DŽ. S. Mil, O slobodi, Filip višnjić, Beograd, 1988. Hajek, Ustav slobode, kod nas prevedeno pod naslovom Poredak i sloboda, Global Buk, Novi Sad, 1998. K. H. Volkman Šluk, Politička filosofija, Naprijed, Zagreb H. Arent, Izvori totalitarizma, Beograd M.Fuko «Treba braniti društvo» Svetovi, N. Sad, 1998. ( predavanje na str. 290 i dalje) M. Hard, A. Negri, Imperija,Izdavački graf. atelje M , Beograd,2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova



Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr Savo Laušević




Naziv predmeta:

Savremena teorija saznanja

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

3.

4.

2p+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija

Uslovljenost drugim predmetima: položen ispit iz Uvoda u teoriju saznanja

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenta sa osnovnim problemima i argumentativnim strategijama savremene epistemologije, te njihovu osposobljenost za samostalni kritički studij strukovne literature

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje glavne savremene epistemološke paradigme, njihove pristupe i suštinu, 2. Ispituje aktuelne otvorene probleme interpretacije ljudskog saznanja formulisane u svjetlu savremente teorije saznanja i solucija kakve ona nudi, 3. Analizira i vrijednuje argumentaciju različitih epistemoloških pristupa (pragmatizam, fundamentalizam, falibilizam, relativizam...) i na bazi toga preispituje formirane interpretativne solucije, 4. Objasni problematiku razvojne dinamike saznanja i ispituje njene glavne strukturalne aspekte 5. Primjeni stečene uvide i analitičke postupke pri cjelovitom i kritičkom procjenjivanju savremenih formi znanja, odn. saznajne prakse u postindustrijskim društvima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljević, mr Darko Blagojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I) Logički pozitivizam i razvoj analitične teorije saznanja;

II) Epistemologija kritičkog racionalizma – osnovi (K.R. Popper);

III) Epistemologija kritičkog racionalizma – primjene (H.Albert, Bartli, Agasi...);

IV) Fenomenološka epistemologija – Brentano, Majnong, Huserl...

V) Klasicni i neklasični epistemološki fundamentalizam, epistemološki pluralizam i holizam;

VI) Test;

VII) Kritičko rasuđivanje i religijska verovanja: alternativne pozicije: pitanje realnih i transcendentalnih granica spoznaje;

VIII) Rezultati sociologije znanja – Šeler, Manhajm, Merton, Edinburška škola - i njihov epistemološki značaj;

IX) Epistemologija Erlangenske škole-konstruktivizam;

X) Epistemički kontekstualizam i relativizam;

XI) Kolokvijum;

XII) Teorije racionalnosti naučnog saznanja i njegovog razvoja i rasta;

XIII) Epistemološki problemi proveravanja naučnih teorija i problem empirijskih osnova naučne spoznaje;

XIV) Saznajni postupak razumevanja, problem kruga razumevanja i praktički silogizam – hermeneutička epistemologija;

XV) Nasleđe pragmatizma u savremenoj teoriji saznanja.


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova, kolokvijumi..

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Lazovic, Živan: Priroda epistemičkog opravdanja, Beograd 1994.

Poper, Karl, Pretpostavke i pobijanja, Sremski Karlovci-Novi Sad 2002.

Dansi, Džonatan, Uvod u savremenu epistemologiju, Beograd 2006.

Von Wright, G. H., Objašnjenje i razumevanje, Nolit, Beograd, 1975., Huserl, E.: Logička istraživanja, Zagreb 2005 (odabrana poglavlja)



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: test 20 pena, kolokvijum 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević

Dodatne informacije o predmetu: nema


Yüklə 327,53 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə