Studijski program: Socijalna politika I socijalni rad



Yüklə 457 b.
tarix25.11.2017
ölçüsü457 b.
#12316



Studijski program: Socijalna politika i socijalni rad

  • Studijski program: Socijalna politika i socijalni rad

  • Vrsta i nivo studija: osnovne akademske studije

  • Nastavnici:prof.dr Kočović R. Dragoslav

  • Broj ESPB: 8

  • Status predmeta: Obavezan

  • Broj časova aktivne nastave predavanja: 4 vežbe: 1

  • Metode izvođenja nastave: Predavanja i vežbe



Teorijska nastava:

  • Teorijska nastava:

  • Osnovne kategorije i pojmovi; Polititka i politički procesi kao faktor socijalne politike Srbije; Stanovništvo kao faktor socijalne politike Srbije; Nauka, ideologija, običaji i tradicija kao faktori socijalne politike Srbije; Istorija socijalne politike- Srednjovekovna Srbija; Socijalna politika između dva rata; Socijalno-politički aspekt siromaštva u Srbiji; Socijalno-politička dimenzija nezaposlenosti u Srbiji; Socijalne nejednakosti u Srbiji; Socijalna politika i tržišna politika u Srbiji; Principi socijalne politike Srbije; Socijalni dijalog u sistemu socijalne politike Srbije; Savremena socijalna politika;

  • Praktična nastava:

  • Vežbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački rad



Izučavanjem razvoja socijalne politike naših naroda studenti se upoznaju sa shvatanjem i poimanjem čoveka i društva, relacije čovek-čovek, i čovek-društvo.

  • Izučavanjem razvoja socijalne politike naših naroda studenti se upoznaju sa shvatanjem i poimanjem čoveka i društva, relacije čovek-čovek, i čovek-društvo.

  • Kroz nastanak i razvoj naših naroda od roda kao društvenog oblika i forme života do savremene države.U tom pogledu stiču znanja o ulozi pojedinca i njegovoj odgovornosti za sebe i njegove porodice, pomoći društva u opstanku sopstvenog naroda i ugroženih kategorija.

  • Upoznaje se sa tradicijom, običajem, religijom i ulogom države u delu životnih uslova ljudi kao što su stanovanje, obrazovanje, lečenja, rad i dr.Kao i ostvarivanje socijalne sigurnosti od rizika bolesti, invalidnosti, povreda, materinstva, nezaposlenosti, siromaštva i bede.



Student stiče znanja o toku socijalno-ekonomsko-kulturnog razvoja naroda kome pripada kao i odnosa naše države (u ovom delu) prema drugim državama kroz nacionalno zakonodavstvo, bilateralne, regionalne multilateralne odnose sa drugim zemljama.

  • Student stiče znanja o toku socijalno-ekonomsko-kulturnog razvoja naroda kome pripada kao i odnosa naše države (u ovom delu) prema drugim državama kroz nacionalno zakonodavstvo, bilateralne, regionalne multilateralne odnose sa drugim zemljama.

  • Na osnovu stečenog znanja i teorijsko-metedoloških sposobnosti pomaže društvenoj praksi, prosvetiteljski deluje u sredini života i rada kroz oblikovanje društvenog života (običaj i pravna norma) u cilju prosperiteta, saradnje i blagostanja na osnovama ličnog rada i odgovornosti kao i odgovornosti društva za svoje članove na osnovama rada, solidarnosti, socijalne pravde, humanizma i slobode kao trajnih vrednosti.



usmeni ispit 50;

  • usmeni ispit 50;

  • kolokvijumi 30; (2x15)

  • aktivnost u toku predavanja: 20

  • Pisani rad – prezentacija: 10 (+ max10)



Kratak kviz kao rekapitulacija na početku narednih vežbi

  • Kratak kviz kao rekapitulacija na početku narednih vežbi

  • Prezentacija i diskusija za aktivnost

  • Diskusija za aktivnost

  • Min prezentacija: 10 bodova

  • Max prezentacija: 20 bodova

  • Za max broj bodova:

  • 10 bodova – materijal iz ubžbenika

  • 5 bodova – kreativnost u prezentovanju

  • 5 bodova – proširenje znanja / multimedija



14.10 / 21.10 – Uvodno predavanje asistenta Dogovor o radu, predstavljanje studenata

  • 14.10 / 21.10 – Uvodno predavanje asistenta Dogovor o radu, predstavljanje studenata

  • 28.10 / 04.11 – Rekapitulacija 1.1.,1.2,1.3. (3 studenta) + Prezentacije:Sloveni na Balkanskoj poluostrvu 1.1,1.2.,1.3,1.4 (4 studenta)

  • 11.11/18.11 – Rekapitulacija osnovno+Sloveni, Prezentacije: Srednjovekovna Srbija (2.1-2.7) – 7 studenata



25.11 / 02.12 – Rekapitulacija: srednji vek Prezentacije: YU pre ujedinjenja (8 studenata) radnički pokret, KRJ, KPJ (4-6 3 studenata)

  • 25.11 / 02.12 – Rekapitulacija: srednji vek Prezentacije: YU pre ujedinjenja (8 studenata) radnički pokret, KRJ, KPJ (4-6 3 studenata)

  • 09.12/16.12 – rekapitulacija: Yu pre ujedinjenja Teorijsko idejne osnove SP SFRJ (3 studenata) 8,9 (5 studenata)

  • 23.12/30.12 – rekapitulacija: prethodno, Prezentacije 10,11,12 (10 studenata)

  • Zaključno predavanje, upis bodova





Teško je utvrditi šta se pre javlja – misao ili praksa SP

  • Teško je utvrditi šta se pre javlja – misao ili praksa SP

  • Ipak postoji saglasnost da se začeci SP misli javljaju u Staroj Jevrejskoj državi, a da se razvija u Grčkoj, Rimu, Egiptu (antički period)

  • Prva praksa je socijalno staranje u rodovskoj zajednici (“meh. solidarnost”)

  • Važno: u pitanju je traganje za početcima, moderna praksa i teorija se razvijaju od 19. veka



SP se dakle kroz istoriju razvijala neujednačeno u vremenu i prostoru, javljali su se veliki prekidi i zastoji što je uticalo na bogatstvo/siromaštvo sadržaja, ciljeve, mesto i ulogu SP u društvu. Neujednačenost se kretala od epohe do epohe i između zemalja u istom periodu: primer na dnu strane 17

  • SP se dakle kroz istoriju razvijala neujednačeno u vremenu i prostoru, javljali su se veliki prekidi i zastoji što je uticalo na bogatstvo/siromaštvo sadržaja, ciljeve, mesto i ulogu SP u društvu. Neujednačenost se kretala od epohe do epohe i između zemalja u istom periodu: primer na dnu strane 17

  • SP se razvijala u okviru širih misaonih celina i trpi uticaj filozofije, politikologije, ekonomije, sociologije.

  • Tek u XX veku se SP izdavaja u samostalnu naučnu disciplinu i izučava na akademskog nivou



Filozofi: Platon, Aristotel, Sokrat, Seneka, Zenon, Diogen, Solon, Hesiod. Stoici se protive razlikama među ljudima.

  • Filozofi: Platon, Aristotel, Sokrat, Seneka, Zenon, Diogen, Solon, Hesiod. Stoici se protive razlikama među ljudima.

  • Doprinos filozofije antičkog doba: traganje za suštinom stvari, klasna struktura, podela rada

  • Pitanja dužnosti, socijalne pravde, jednakosti

  • Jasno se razlikuju humanistička i utilitaristička filozofija

  • Pored njih je značajan uticaj filozofije religije – starojevrejske religije (pravne i religijske norme jedno)



Judaizam: SP mere zasnovane na religijskim obavezama (“svi smo braća po Bogu”)

  • Judaizam: SP mere zasnovane na religijskim obavezama (“svi smo braća po Bogu”)

  • Pored milorsđa i javni radovi (Perikle, Solomonov hram)

  • Stari Rim: klasa plebejaca (agrarne reforme, brisanje dugova, zabrana zelenašenja, komunalna higijena)

  • Bogata SP praksa Hrišćanstva

  • Odlika: SP mere u starom veku se odnosi samo na slobodne a siromašne



Srušeno robovlasništvo, uspostavlja se feudalizam

  • Srušeno robovlasništvo, uspostavlja se feudalizam

  • Feudalna piramida na dnu ima kmetove, kolone, siromašne seljake i trgovce

  • Ruše se dostignuća Zapadnog R.carstva, opstaje Vizantija

  • Ruši se Vizantija, prodor Osmanlija

  • Iako se kulture mešaju dolazi do velikih soc. problema: glad, siromaštvo, beda, smrtnost

  • Istaknuta uloga Hrišćanske crkve: staranje o ubogim i nemoćnim, doktrina papstva do 1891.



Razvijena faza feudalizma nastupa od XII do XV veka

  • Razvijena faza feudalizma nastupa od XII do XV veka

  • Razvoj proizvodnih snaga i zanatstva uslovljava pojavu ESNAFA i GILDI. Esnafi su novčani fondovi – bratimske blagajne zanatlija – preteča savremenog soc. Osiguranja a GILDE (guild) strukovne organizacije

  • Razvijaju se gradovi države koji se brinu o snabdevanju, komunalnoj higijeni i zdravlju

  • Manufakturni način proizvodnje je stvorio uslove za uvećanje proizvodnje i zapošljavanje ali nije apsorbovao armiju nezaposlenih, te su posledice beda, siromaštvo, glad, skitničenje



SP probleme država nije rešavala konstruktivnim već represivnim merama – nisu dale očekivane rezultate, pa se pristupilo delimično konstruktivnim merama

  • SP probleme država nije rešavala konstruktivnim već represivnim merama – nisu dale očekivane rezultate, pa se pristupilo delimično konstruktivnim merama

  • Od Henrika VII 1530, primer kažnjavanje sposobnih za rad koji prose

  • Primer delimično konstruktivnih mera je Elizaveta 1601. sa “sirotinjskim porezom” (od bogatih preko opština redistribucija)

  • Organizovani sistem zaštite Zakon o sirotinji 1834, a Zaštite na radu 1802 (V. Britanija)



Otkrića u XVI i XVII veku, i prelazak na industrijski način proizvodnje omogućili su masovnu i jevtinu proizvodnju – bolje zadovoljavanje ljudskih potreba, ali ne i otklanjanje socijalnih problema

  • Otkrića u XVI i XVII veku, i prelazak na industrijski način proizvodnje omogućili su masovnu i jevtinu proizvodnju – bolje zadovoljavanje ljudskih potreba, ali ne i otklanjanje socijalnih problema

  • Povećava se klasno raslojavanje, beda i siromaštvo zahvataju radnike, seljake, trgovce i zanatlije

  • Sa podelom vlasti na sudsku, izvršnu i zakonodavnu država postaje “noćni čuvar” sa zadatkom da obezbedi mir i bezbednost



Narastanje radničke klase prinudilo je državu da rešava probleme konstruktivnim SP merama, čime SP postaje posebna grana državne delatnosti

  • Narastanje radničke klase prinudilo je državu da rešava probleme konstruktivnim SP merama, čime SP postaje posebna grana državne delatnosti

  • Bogatstvom sadržaja se prevazilazi doktrina staranja, odnosno samo socijalna zaštita siromašnih i lica bez porodičnog staranja

  • SP pitanja postaju centar sukoba interesovanja u filozofiji i političkoj sociologiji



Razvijaju se tri koncepcije SP: spontanizam (Maltus), harmonizam (Smit, Rikardo), Solidarizam (Dirkem)

  • Razvijaju se tri koncepcije SP: spontanizam (Maltus), harmonizam (Smit, Rikardo), Solidarizam (Dirkem)

  • Crkva 1891 javno priznaje da država treba da ostvaruje socijalnu zaštitu građana, odričući se vekovne doktrine da ona treba “da pomaže i vlada”

  • Sadržajnu SP su zagovarali Mor, Simon, Furije i Oven. Zalagali su se za SP na osnovama rada, solidarnosti kritikujući privatnu svojinu - UTOPIZAM



Doktrina interventne politike države 30-ih godina 20 veka, namesto korektivne funkcije (Nju Dil 1932, Atlanska Povelja 1941, plan Beveridža 1942)

  • Doktrina interventne politike države 30-ih godina 20 veka, namesto korektivne funkcije (Nju Dil 1932, Atlanska Povelja 1941, plan Beveridža 1942)

  • Posle II svetskog rata sve zemlje Zapadne Evrope vode sadržajnu SP u uslovima doktrine države blagostanja sve do EU

  • Socijalističke zemlje razvijaju nov originalan pristup SP

  • Reforma SP na Zapadu delom od straha od prodora socijalizma (humanizacija društva)







Yüklə 457 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə