Sveučilište u splitu

3.6. BRAK I DJECA

Osim što je razmišljao o ljubavi kao nevidljivoj pokretačkoj snazi koja iznutra daje motivaciju bračnim drugovima, Merz je razmišljao i onim 'konkretnim' ciljevima barka, od kojih je jedan od prvih potomstvo. «Cilj braka jest u prvom redu rađanje i odgajanje djece. Kanon 1013 (…) Bog je u muža i ženu stavio nagon –poradi djeteta.»[84] Postoje osjećaji ljubavi između muža i žene. Glavni cilj tih osjećaja jesu djeca. »Bog hoće da se rađaju djeca, jer hoće, da se na zemlji rod ljudski množi, da bude što više besmrtnih duša, koje će jednom gledati samoga Boga i slaviti ga.»[85] Taj nagon u čovjeku je djelo beskrajne Božje dobrote, koja hoće učiniti i druga stvorenja dionicima svoje neograničene sreće. Bog se služi stvorenim bićima (u ovom slučaju spolnim nagonom ljudi) da postigne svoj cilj (ovdje umnožavanje ljudskog roda). Merz ističe da sva čar i ljepota ljubavi nije sama sebi svrhom. Radosti bračnog života nisu same sebi ciljem. Braku nije prvi cilj, da se udovolji tjelesnim užicima. »Svemu tomu, raznolikosti muža i žene, svoj radosti i dragosti ljubavi bračnoga života, svim sjetilnim užicima jest cilj – dijete. Sve je ostalo, a napose tjelesna naslada samo pomagalo do toga glavnoga cilja.»[86] Kršćanski bračni drugovi će gledati da imaju što veći broj djece i u njima će uvijek gledati neizmjerno dostojanstvo djece Božje.

Budući da dijete kao glavni cilj bračne ljubavi «nije nikakva sporedna posljedica ili neugodan dodatak radostima ljubavi i braka» ono zahtijeva odgovorno roditeljstvo. «Da porodica zaista uzmogne vršiti ovu veliku uzgojnu ulogu, koju joj je Bog namijenio, mora da bračni drugovi imadu i duševna i tjelesna svojstva za prevažnu ovu zadaću.»[87] Pod duševnim svojstvima Merz podrazumijeva poznavanje svojih dužnosti kao odgajatelja, a pod tjelesnim svojstvima zdravlje i «da imadu dovoljno sredstava da buduće dijete ne bude izloženo gladi, bolesti i oskudici.»[88]

Roditelji osobito moraju biti svjesni dužnosti i brige za odgoj djeteta. »A prirodna je ustanova za uzgoj djece baš obitelj i to obitelj, gdje jedan muž ima jednu ženu, i gdje će muž i žena živjeti sve do smrti zajedno.»[89] Ljudi koji se rastavljaju i rađaju djecu izvan braka lišavaju djecu blagodati odgoja i uzrokuju njihove duhovne i tjelesne patnje, mišljenja je Merz.

4. ZAVRŠNO VREDNOVANJE

4.1. NAČELA I METODE ODGOJNOG RADA IVANA MERZA

Prije nego izravnije pogledamo načela i metode Merzova odgojnog rada treba napomenuti da Merz nije bio vjeroučitelj u užem smislu riječi, nego je kao profesor predavao francuski jezik u srednjoj školi. Glavnina njegovog odgojnog rad, točnije vjersko-moralnog rada među mladima, odvijala se izvan njegove profesionalne djelatnosti. Sve što je na tom području činio i radio, radio je bez ikakve materijalne naknade, vođen jedino ljubavlju prema Kristu i željom da što više mladih privuče te ih usmjeri i odgoji u kršćanskim vrijednostima. »Prije nego je Merz počeo djelovati odgojno među mladima, on je najprije sebe odgojio u vjerskom i moralnom smislu. Njegov primjer izgrađenog katoličkog intelektualca, čovjeka duboke vjere i iskrene ljubavi prema Bogu i Kristu jest bio prvi adut njegova odgoja drugih.»[90] Ovdje nam je u prvom redu propitati ciljeve, sadržaj i metodu njegova odgojnog rada

4.1.1. Ciljevi vjersko odgojnog rada Ivana Merza

Ivan Merz je imao sasvim jasan cilj prema kojemu je bio usmjeren cijeli rad. Već u samom geslu ''Žrtva – Euharistija – Apostolat'' koje je dao katoličkoj organizaciji Hrvatskog Orlovskog Saveza pri njezinu osnivanju vidi se njegov program. Iz mnogih mjesta gdje Ivan govori o ciljevima svoga apostolata može se odrediti jedan konačan cilj i tri posredna cilja kojima teži njegova odgojna djelatnost.

Konačni cilj Merzova odgojnog rada jesu nadnaravne i eshatološke vrijednosti kršćanske vjere. Posredni ciljevi, da bi se došlo do konačnog cilja, su:

- crkveno usmjerenje odgojnog i apostolskog rada;

- ljudska i kršćanska zrelost prema kojoj želi usmjeriti mladog čovjeka;

- apostolski angažman jer želi da Krist kraljuje u dušama pojedinih ljudi, da kraljuje u našim obiteljima, u društvenom životu.

Ovi ciljevi su uvijek u uskoj međusobnoj ovisnosti sa sadržajima koje je razvijao i metodama koje je primjenjivao.

4.1.2. Sadržaji odgojnog rada Ivana Merza

Opće odgojne sadržaje koje je promicao Ivan Merz, a koji su potom nit vodilja i u problematici vezanoj za brak i obitelj, možemo podijeliti na dva velika područja: Prvo je područje teološko-eklezijalno, a drugo je područje kršćanskog morala.

1) Teološko-eklezijalni sadržaj bez kojih je nezamislivo vjerničko postojanje, a ujedno i kršćanski brak, su sljedeći:

- Krist Spasitelj u euharistiji

- Crkva

- liturgija

- Marija

- crkveni dokumenti.

2) Kršćanski moral

Sljedeće široko polje Ivanova djelovanja u vjerskom odgoju bila je obrana i primjena načela kršćanskog morala, napose unutar orlovske organizacije. Bio je to sastavni dio Merzova apostolata i činio je sadržaj brojnih njegovih članaka. Primjena spomenutih načela, bilo izravno bilo neizravno, pomogla bi zaštiti kršćanskog braka i obitelji.

- U svom članku ''Smjernice za obnovu kršćanskih ćudorednih običaja''[91] Ivan Merz objavljuje pravi mozaik raznih smjernica crkvenog učiteljstva o svim moralnim problemima tadašnjeg vremena: koedukacija, nadzor mladih od strane roditelja, zabava, kazališne priredbe, alkoholizam, aktivnost žene u javnom životu, štetnost lošeg tiska i dr.

- Drugo veliko područje na kojem se Ivan Merz zaustavio i posvetio dosta truda i vremena bila je predbračna čistoća, ljubav, seksualnost, priprema mladih za brak, čuvanje čistoće prije braka. U tu je svrhu objavio i posebnu knjižicu Ti i ona namijenjenu zrelijoj muškoj omladini, te još brojne druge članke.

- Merz je dotaknuo i problem glazbe s moralnog područja, ukazujući kako svaka glazba nije poželjna jer nije svaka odgojna i ne potiče mlade ljude na krepostan život.

- Budući da je sastavni dio orlovskog odgojnog programa bila tjelovježba, Merz je nastojao i tu stranu produhoviti, dati tjelovježbi duhovni smisao i vrijednost. Uz pomoć brojnih crkvenih dokumenata izlaže vrijednosti fizičkog odgoja koji međutim mora uvijek biti podređen duhovnim vrijednostima, a u svakom slučaju je važan za zdrav razvoj osobnosti, a time je i doprinos mladima koji žele sklopiti i živjeti zdrav kršćanski brak.

- Niti politički život nije ostavio nedirnut, budući da i oni koji vode društvo mogu djelovati odgojno ako hoće, te mogu promicati vrijednost kršćanskoga braka za očuvanje zdravih obitelji. Stoga je bio mišljenja da se katolici mogu i trebaju angažirati i politički nastojeći u društveni život unijeti kršćanska moralna načela, što bi se, bez daljnjega, odrazilo i kao potpora vrijednostima kršćanskog obiteljskog života.

- Merz se osvrnuo i na rodoljublje sa zaključkom da nema pravog rodoljublja bez vjere, a napose bez one koja se u svakodnevnici doživljava i prakticira u obitelji.

- Mnoge stranice svojih spisa, predavanja, razgovora i pouka Merz je posvetio ženskom pitanju, bilo da se radi o pozivu na apostolat, bilo da govori o posvećenom djevičanstvu, bilo o ulozi žene u društvu.

4.1.3. Metodologija u vjersko-odgojnom radu Ivana Merza

Osim jasnih ciljeva i sadržaja, Merz je bio jasan i u metodama koje je predlagao u svom vjersko-odgojnom radu. Merz je potpuno prihvatio stoljetnu metodologiju koju Crkva predlaže i slijedi da bi ostvarila spasenjsku misiju vodeći ljude prema vječnom spasenju, što je razvidno iz mnogih njegovih tekstova.[92]

Sva sredstva i metode koje Crkva upotrebljava i savjetuje, Ivan je prihvatio, dapače on ih obogaćuje svojim refleksijama i inicijativama, ali uvijek u skladu s crkvenim učenjem i metodama. I ovdje važi temeljno njegovo načelo: sve je to on sam najprije u svome osobnom životu ostvarivao, po tim je metodama svoj duhovni život vodio i provjeravao ih je u praksi, da bi ih onda mogao primjenjivati u svom apostolatu.

1) Formacija za apostolat

- Duhovni život je za Merza temeljni uvjet svakog apostolata;

- Duhovne vježbe su sredstvo za usavršavanje duhovnog života;

- Liturgiju Merz smatra najboljom pedagogijom;

- Načela Katoličke Akcije, u to vrijeme poticane upravo od rimskih biskupa, bez daljnjega ulaze u Merzovu apostolsku metodologiju.

2) Konkretna metodološka načela za apostolat

- Izravni apostolat- Temeljno načelo se sastoji u našem odnosu s Isusom koji u nama treba živjeti. Sljedeće načelo je kontakt i odnos s bližnjim.

- Važnost katoličkog tiska-Merz je i sam imao želju osnovati jedan katolički dnevnik

- Razna pojedinačna načela: razboritost, trpljenje, pedagogija primjera, savjeti za čuvanje čistoće srca, pedagogija svakog susreta.

Sve što je Merz ostvario na području odgojnog rada nije ležalo samo u izvrsnoj teoriji, niti u dosljednom primjenjivanju načela za koje je uvjeren da koriste odgajanicima. Njegov je uspjeh ležao u prvom redu u njegovoj svetačkoj osobi koja je sva bila prožeta vjerom; on je sva ta načela već primjenjivao u svome osobnom životu i odatle snaga njegovog odgojnog rada.