Sveučilište u zagrebu
Dr. sc. Ivana Vidović Bolt, doc
Yüklə 5,98 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Bibliografski podatak O (opseg rada) M (mjesto
- UKUPNO 61,62
- 23,87+ 61,62 = 85,49 85,49
- Stručno povjerenstvo: dr. sc. Neda Pintarić, red. prof. dr. sc. Dubravka Sesar, red. prof. dr. sc. Milenko Popović, red. prof. u miru
- Fakultetsko vijeće
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za filozofiju
- Heideggerovo razumijevanje čovjekova bitka i kritika antropologije»
- Mladena Planinca
|
Dr. sc. Ivana Vidović Bolt, doc. Matični broj znanstvenika: 255922 Radovi od izbora u zvanje docenta (2006–2010)
Napominjemo da u tablicama nisu bodovani stručni člani i prijevodi prije i poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Dr. sc. Ivana Vidović Bolt, doc. Matični broj znanstvenika: 255922 Prilog 3. UVJETI REKTORSKOGA ZBORA VISOKIH UČILIŠTA REPUBLIKE HRVATSKE ZA IZBOR U ZVANJE IZVANREDNOGA PROFESORA Prema uvjetima Rektorskoga zbora pristupnik mora ispuniti tri od sljedećih šest uvjeta:
Stručno povjerenstvo: dr. sc. Neda Pintarić, red. prof. dr. sc. Dubravka Sesar, red. prof. dr. sc. Milenko Popović, red. prof. u miru U Zagrebu, 2. veljače 2010. Izvješće je prihvatio Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti.
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3, Zagreb Predmet: Izvješće o izboru u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku. Na sjednici Fakultetskoga vijeća od 20. studenoga 2009. godine odobren je raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku. Sukladno toj odluci, stručno povjerenstvo, koje čine:
podnosi sljedeće Izvješće Na natječaj objavljen u «Vjesniku», od srijede, 09. prosinca 2009. godine i u «Narodnim novinama», broj 146/2009 od 09. prosinca 2009. godine za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku, prijavila se samo mr. sc. Dubravka Dubrave Labaš, predavši svu potrebnu dokumentaciju u pisanom i digitalnom obliku (Životopis, preslike domovnice, diploma, prikaz znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti, popis radova do posljednjega izbora u zvanje višega lektora i nakon toga izbora, preslike objavljenih radova, preslike potvrda o sudjelovanju na znanstvenim skupovima te preslike naslovnica prevedenih knjiga). Mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš, hrvatska državljanka, rođena je 17. studenoga 1967. godine u Cubincu, općina Križevci, gdje je završila osnovnu školu i dva razreda srednje škole. U Zagrebu je nakon toga 1986. godine maturirala u Ugostiteljsko-obrazovnom centru, gdje je također, pri Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1992. godine diplomirala francuski jezik i književnost te talijanski jezik i književnost, a zatim i 2003. obranila magistarski rad pod naslovom Poetika Grazie Deledde. Radno iskustvo mr. sc. Dubravke Dubravec Labaš započinje 1992. godine radom u Centru za ljudska prava pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu prevoditeljice i traje do 1994. godine. U studenom 1993. godine mr. sc. Dubravec Labaš počinje raditi kao profesorica talijanskoga jezika u školi stranih jezika «Sova», Varšavska 14 u Zagrebu, gdje ostaje do 2003. godine, a zatim od 1. ožujka iste godine počinje raditi kao vanjski suradnik na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u svojstvu lektora predajući Talijanski jezik I, kao i izvodeći dio nastave prijevodnih vježbi, sukladno programu na Poslijediplomskom specijalističkom prevoditeljskom studiju. Od 1. ožujka 2005. godine, do danas, mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš radi kao viši lektor na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U proteklih pet godina, mr. sc. Dubravec Labaš predavala je, prema starom studijskom programu, kolegij Talijanski jezik I, a zatim je, uvođenjem novih studijskih programa, počela predavati Talijanski jezik I.1., Talijanski jezik I.2., Talijanski jezik II.1. i Talijanski jezik II.2. na preddiplomskom studiju Talijanskog jezika i književnosti. Tijekom nekoliko akademskih godina, od 2003/04. do 2007/08., izvodila je također dio nastave prijevodnih vježbi u okviru programa na Poslijediplomskom specijalističkom prevoditeljskom studiju. Tijekom proteklih 6 godina mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš doprinosila je izradi nastavnih planova pokazavši pri tomu svoju samostalnost i kreativnost u odabiru dodatnoga nastavnog materijala te u izvođenju nastavnoga procesa i obradi pojedinih tema predviđenih nastavnim planom i programom, ne zanemarujući ni u jednom trenutku važnost supostavnog pristupa u proučavanju i poučavanju talijanskoga kao stranog jezika. Osim predanoga izvršavanja svih obveza usko povezanih s izvođenjem nastave, mr. sc. Dubravec Labaš već nekoliko godina (neprekinuto od 2005. do 2009. godine) aktivno sudjeluje u postupku provjere znanja talijanskog kao trećeg svjetskog jezika kao član ili predsjednica toga Povjerenstva. Osim toga, prošle je akademske godine pod njezinim mentorstvom izrađeno šest (6) završnih radova na preddiplomskom studiju, a nekoliko je puta bila član povjerenstva za ocjenu diplomskoga rada (na starom programu studija). U dosada provedenim studentskim anketama, mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš uvijek je bila ocijenjena visokim ocjenama. Stručno usavršavanje mr.sc. Dubravec Labaš, vidljivo iz njezina Životopisa i prije izbora u zvanje višeg lektora, u proteklih je pet godina dopunjavano na seminarima stručnoga usavršavanja, kao što su Seminario di aggiornamento per docenti universitari di italiano (Seminar za stručno usavršavanje sveučilišnih nastavnika talijanskoga jezika) u organizaciji Visoke učiteljske škole Sveučilišta u Puli (18. do 19. siječnja 2007. godine), Corso di aggiornamento per insegnanti di italiano all'estero (Seminar za stručno usavršavanje nastavnika talijanskoga jezika u inozemstvu) pri Università per Stranieri u Perugi (7. do 25. siječnja 2008. godine) i Seminar za stručno usavršavanje sveučilišnih nastavnika talijanskoga jezika (Seminario di aggiornamento per docenti universitari di italiano) održan na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoa fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (16. i 17. siječnja 2009. godine). Zanimanje za primjenu novih tehnologija u nastavi stranoga jezika očituje se u završenom tečaju online pod naslovom Izrada i objavljivanje web stranica pomoću FrontPagea (07.03. do 04.04.2007.godine). Stručnost mr. sc. Dubravec Labaš potvrđuje se i u njezinu sudjelovanju u povjerenstvima za izbor u nastavna zvanja, zatim u radu Stručnoga povjerenstva MZOŠ za znanstvenu i metodičku procjenu školskih udžbenika i priručnika te u njezinu imenovanju za člana Skupine ocjenjivača za određivanje praga prolaznosti na probnoj državnoj maturi u školskoj godini 2008/09. pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanje. Od listopada 2009. mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš član je Vijeća društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu. Uz stručnu djelatnost mr. sc. Dubravec Labaš usko je vezana njezina prevoditeljska djelatnost koja datira iz razdoblja neposredno nakon stjecanja diplome. U razdoblju nakon izbora u sadašnje zvanje, prevela je sveukupno šest (6) knjiga s talijanskoga na hrvatski jezik. U izdanju Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba objavljeno je sljedeće: Alberto di Chio i Luciana Mirri, Kardinal Šeper među velikanaima Crkve Istočne Europe (naslov izvornika: Una dona nel cuore della Chiesa: lettere a Maria Teresa Carloni), 2005 (u suradnji s Danijelom Labašem); Lush Gjergij, Majka ljubavi (naslov izvornika: La Madre della carit˙a), 2007; Giovanni Bazoli, Tržište i nejednakost (naslov izvornika: Mercato e disuguaglianza), 2009. Za Nakladu Jurčić iz Zagreba, u biblioteci Vrhovi svjetske književnosti, mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš prevela je tri romana talijanske nobelovke Grazie Deledde: Majka (naslov izvornika: La Madre), Na vjetrometini (naslov izvornika: Il paese del vento), Cosima, koji su objavljeni zajedno 2007 godine. Ujedno, s hrvatskog na talijanski, mr. sc. Dubravec Labaš prevela je katalog izložbe, Višnja i Marijan Anić, Slikanje morem, Brijuni 2006. Uz ovo, valja spomenuti i jednu prigodu konsekutivnoga prevođenja izlaganja i rasprave nakon njega Monice Codine pod naslovom Pravednost kao kriterij za primjenu deontoloških načela, pri Komunološkoj školi Matice hrvatske 5. ožujka 2009. godine. Interesi mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš uvijek su se kretali u pravcu književnosti (što potvrđuje i njezin magistarski rad), a potvrda tomu jest i njezin stručni doprinos u pisanju natuknica za 8. svezak Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda (natuknice Goffredo Parise i Silvio Pellico), zatim popratni tekst i bibliografija radova G. Delede u knjizi u kojoj su prije spomenuta 3 prevedena romana iste književnice (str. 331-346 te 347-349). Zanimanje za istu književnicu očituje se i u člancima: Verizam Grazie Deledde, «Književna smotra», XXXIX/2007, br. 143/1, str. 51-61 te Mitovi i legende u djelima Grazie Deledde, «Riječ», 12/2006, sv. 2, str. 121-126. Mr. sc. Drubravka Dubravec Labaš djeluje i kao znanstvenica. Osim što je podnijela zahtjev za izradu disertacije izvan doktorskog studija, od ožujka 2007. godine sudjeluje kao istraživač na znanstvenom projektu Talijasnki i hrvatski u kontaktu i kontrastu pri MZOŠ (šifra projekta 130-1300869-0835). Osim toga, do sada je sudjelovala kao izlagač na dva međunarodna znanstvena skupa, na 10. filološkom skupu u organizaciji riječke podružnice Hrvatskoga filološkoga društva (Opatija, 22-25. lipnja 2005., izlaganje naslovljeno Sardinske legende i mitovi u djelima Grazie Deledde) te na skupu u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja, koji je održan na Filozofskom fakultetu u Zagreb 13. i 14. studenoga 2009. s radom pod naslovom Neki vidovi kulturno-civilizacijskih elemenata u Jernejevim gramatikama. Mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš, kao dobitnica stipendije od Švicarskog kulturnog instituta u Rimu, doživotna je članica toga Instituta. Ujedno, članica je Društva za kulturu demokracije. Na temelju podataka koji govore o raznolikoj aktivnosti mr. sc. Dubravke Dubravec Labaš i njezinoj nedvojbenoj stručnosti, ovo Stručno povjerenstvo potvrđuje da mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš ispunjava uvjete za izbor u zvanje višeg lektora propisane člankom 98. stavak 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i minimalne uvjete rektorskog zbora visokih učilišta, objavivši prijevode šest knjiga i dva rada. Sukladno tomu, isto Povjerenstvo preporuča da se mr. sc Dubravka Dubravec Labaš izabere u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku. Stručno povjerenstvo: __________________________________________ (dr. sc. Vesna Deželjin, viši lektor) __________________________________________ (mr. sc. Anadea Čupić, viši lektor) __________________________________________ (dr. sc. Mladen Machiedo, red. prof. u miru) U zagrebu, 27. siječnja 2010. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za filozofiju Ivana Lučića 3, Zagreb Fakultetskom vijeću Fakultetsko vijeće imenovalo nas je na sjednici od 17. prosinca 2009. u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u suradničko zvanje i na radno mjesto višeg asistenta za područje humanističke znanosti, polje filozofija, grana filozofska antropologija na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na natječaj objavljen u «Narodnim novinama» br. 5/2010. godine od 11.1.2010 i u «Vjesniku» od srijede 13. 1. 2010. prijavio se je dr. sc. Mladen Planinc, asistent na Katedri za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju i priložio sve tražene dokumente i priloge. Na temelju ove prijave podnosimo Fakultetskom vijeću sljedeći Izvještaj Dr. sc. Mladen Planinc rođen je 5. prosinca 1979. godine u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju. Studij filozofije te hrvatskoga jezika i književnosti upisao je na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu 1998. Bio je izvrstan student, što potvrđuje činjenica da je dobio nagradu i plaketu «Pavao Vuk Pavlović» za najbolji studentski rad na natječaju što su ga raspisali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Poslijediplomski trogodišnji doktorski studij pri Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Planinc je upisao 2003.godine. Taj studij završio je vrlo uspješno obranom disertacije pod naslovom «Heideggerovo razumijevanje čovjekova bitka i kritika antropologije» (mentor prof. dr. Hotimir Burger) i time stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filozofije, znanstvene grane filozofska antropologija. Planinčeva disertacija je vrlo uspješan rad o kompleksnoj i filozofski izazovnoj temi u Martina Heideggera, filozofa koji je svojim mišljenjem obilježio 20. stoljeće i već je dugo predmet istraživanja i promišljanja u svijetu i u nas. Planinc je uspio rekonstruirati vrlo zahtjevan metodologijski aspekt filozofova mišljenja i tako doprinjeo interpretaciji i razumijevanju njegova mišljenja i naznačio vrlo poticajne aspekte suvremenih diskusija o filozofskoj antropologiji i antropologiji uopće. Mladen Planinc izabran je 2004. za asistenta na Katedri za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i odmah se aktivno uključio u nastavu. Održavao je seminare i predavanja iz kolegijâ Filozofska antropologija, Antropologija i hermeneutika te Suvremene antropologijske teorije na dodiplomskom i diplomskom studiju filozofije i antropologije. Nastavu je držao o vrlo važnim filozofsko-antropologijskim temama (M. Scheler, H. Plessner, «Hermeneutika tijela», «Heideggerov Bitak i vrijeme, «Problem subjekta u fenomenologiji» /Husserl- Heidegger/, «Heideggerovo tumačenje Nietzschea», «Strukture i nesvjesno: Levi-Strauss i Freud»). Njegovi seminari i predavanja izazivaju veliki interes u studenata Mladen Planinc objavio je veći broj znanstvenih radova i prikaza te sudjelovao u radu međunarodnih i tuzemnih znanstvenih skupova. Metodologijski on je ponajviše zaokupljen hermeneutikom i fenomenologijom, ali i strukturalizmom i psihoanalizom. Ne bavi se samo antropologijom, nego i ontologijom, etikom i estetikom te filozofijom jezika (Dilthey, Husserl, Heidegger, Hartmann, Croce, Lohmann, Solov'ev, Bataille). Znatan interes posvetio je Nietszcheu, osobito Heideggerovim interpretacijama tog mislioca. Njegove publikacije karakterizira širina pristupa i produbljeno promišljanje razmatranih tema, a obuhvatnošću i domašajima osobito se ističe njegova studija «Mitologemi sebstva» i rad o Batailleu. Na inozemnim institucijama Planinc je držao predavanja o Levi-Straussovu kulturnom relativizmu (Beograd), sudjelovao je na skupu o Helmuthu Plessneru (Dresden), na međunarodnom znanstvenom simpoziju «Čovjek i kultura» referirao je o Batailleu (Dani Frane Petrića, Cres), a sudjelovao je i u kolokviju o obrazovanju i znanosti na «Otoku znanja» (Koločep). Dr. Mladen Planinc je i vrlo agilni suradnik projekta Teorije subjekta i suvremena filozofija (voditelj prof.dr. Hotimir Burger) na temama o modernim teorijama subjektivnosti, s osobitim interesom i za problem identiteta u suvremenim diskusijama. Sabirući ovaj prikaz rada i djelovanja dr. Mladena Planinca zaključujemo da je riječ o vrlo agilnom i svestranom mladom znanstvenom radniku i nastavniku, dobro upućenom u filozofsku tradiciju i u suvremene filozofske diskusije, s izrazitim interesom za ključne probleme filozofske antropologije. Planinčevo pak sudjelovanje u radu tijela Odsjeka za filozofiju karakterizira nedvojbeni interes za što bolje profiliranje studijskih programa, o čemu on formulira jasne stavove i za njih se zalaže. Na temelju rečenoga predlažemo Fakultetskom vijeću da dr. sc. Mladena Planinca izabere u suradničko zvanje i na radno mjesto višeg asistenta na Katedri za filozofsku antropologiju u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ujedno smatramo da valja što prije omogućiti i Planinčev izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto docenta na istoj katedri. U Zagrebu, dne 4. veljače 2010. Stručno povjerenstvo:
DR. SC. MLADEN PLANINC, ASISTENT KATEDRA ZA FILOZOFSKU ANTROPOLOGIJU, ODSJEK ZA FILOZOFIJU, IVANA LUČIĆA 3, 10000 ZAGREB
ISSN 0353-765X , Vol.8 No 2 Metodički ogledi 14 Vol. 8 (2001)2, Zagreb, str. 115-126. PREGLEDNI RAD UDK 111 • Diltheyeva ontologija u horizontu Heideggerove i Hartmannove filozofije, UDK 1, ISSN 0351-4706, CODEN, FIISE7, IZVORNI ČLANAK UDK 111.1/D, H, H u: Filozofska istraživanja 84 (1/ 2002), Zagreb, str. 227-240., GOD. 22, SV. 1
O Martinu Heideggeru, Prolegomena za povijest pojma vremena UDK 1, ISSN 0351-4706, CODEN, FIISE7, GOD. 23, SV.1, PREGLEDNI RAD, UDK 165.82: 111.1: 159.922.25, u: Filozofska istraživanja 88 (1/ 2003), Zagreb, str. 227- 237.
* Antropomorfna hermeneutika subjektivizma: Heideggerovo tumačenje Nietzschea. (Dodatak disertaciji, oko 70 kartica teksta, u pripremi za objavljivanje, Zagreb, 2010.)
(prikaz: Johannes Lohmann, Filozofija i jezikoslovlje) ISSN 0350 1337, GODIŠTE LIX Republika 1, Zagreb, 2003., str. 115-117. • Estetika izraza kao izraz dovršenja estetike, (prikaz: Benedetto Croce, Brevijar estetike) ISSN 0350 1337, GOD LIX Republika 12, Zagreb, 2003., str. 126-129. • Kosmos noetos, (prikaz: Nicolai Hartmann, Etika) ISSN 0350 1337, GOD LX Republika 1, Zagreb, 2004., str. 116-119. • Natrag k čovjeku!, ISSN 0350 1337, GOD LX (prikaz: Immanuel Kant, Antropologija u pragmatičnom pogledu) Republika 6, Zagreb, 2004., str. 107-110. • O postmoderni, antropologiji i kritici kulture, ISSN 0350 1337, GOD LX (prikaz: G. E. Marcus - M. J. Fischer, Antropologija kao kritika kulture) Republika 11, Zagreb, 2004., str. 108-111. • Pitanje o čovjeku nakon Heideggera (prikaz: Richard Wisser, Martin Heidegger u mišljenju na putu), str. 107-111., Republika 3, Zagreb, 2005. ISSN 0350 1337 • Ontopoietičko rastvaranje hermeneutike (prikaz: Martin Heidegger: Hölderlinove himne), str. 114-118., Republika 9, Zagreb, 2005. ISSN 0350 1337, GOD LXI • Fenomenologija i kriza europskoga ljudstva (prikaz: Edmund Husserl: Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave), str. 101-105., Republika 11-12, Zagreb, 2005. ISSN 03501337 • prikaz knjige Helmutha Plessnera: Stupnjevi organskoga i čovjek; u: Filozofska istraživanja 101 (1/2006), Zagreb, 2006., str. 214-217. GOD 26, SV. 1, UDK1, ISSN 0351-4706, CODEN C) PRIKAZ ZNANSTVENE, NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI: Nastavna djelatnost: Na Odsjeku za filozofiju i Studiju antropologije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu držim od akademske godine 2004/2005. nastavu i seminare iz kolegija Filozofska antropologija, Antropologija i hermeneutika te Suvremene antropološke teorije, na dodiplomskom i diplomskom studiju filozofije i antropologije. Teme održanih seminara: "Scheler: fenomenologija i filozofska antropologija", "Plessner: Stupnjevi organskoga i čovjek", "Hermeneutika tijela", "Heidegger: Bitak i vrijeme", "Problem subjekta u fenomenologiji: Husserl-Heidegger", "Heideggerovo tumačenje Nietzschea. Hermeneutika nihilizma", "Strukture i nesvjesno (Lévi-Strauss, Freud)". Nekoliko studenata me odabralo za mentora ili komentora pri izradi diplomskoga rada na diplomskom studiju filozofije iz područja antropološke hermeneutike i psihoanalize. Sudjelovao sam na znanstvenim skupovima:
Znanstveni projekt: Od 2007. godine suradnik sam na projektu "Teorije subjekta i suvremena filozofija" (broj projekta: 130-0000000-0738), koji vodi prof. dr. Hotimir Burger. U okviru projekta bavim se kritičkim preispitivanjem i interpretacijom temeljnih postavki moderne filozofije subjektivnosti: od egologijske fenomenologije svijesti, hermeneutičkoga modela sebstva (mitologemi sebstva), sve do, na kritici kartezijanske i hegelijanske tradicije refleksivnosti utemeljenih poststrukturalističkih, psihoanalitičkih i kulturalno-simboličkih pristupa problemima identiteta u suvremenim društvima. Naglasak je na antropološkom i ontološkom problematiziranju autonomne subjektivnosti, što se očituje ljudskim kreativnim djelovanjem i stvaralačkom imaginacijom u svakodnevnom osmišljavanju egzistencijalna smisla. dr. sc. Mladen Planinc Zagreb, 14. siječnja 2010. FAKULTETSKOM VIJEĆU Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabralo nas je na sjednici od 17. prosinca 2009. u stručno povjerenstvo za ocjenu natječaja za znanstvenog novaka u suradničkom zvanju asistenta za rad na znanstvenom projektu 130-1300620-0641, za područje humanističkih znanosti, polje povijest. Na natječaj objavljen u Vjesniku 30. prosinca 2009. javio se Goran Bilogrivić. Uvidom u natječajni materijal ustanovili smo da je pristupnik podnio sve tražene dokumente (molbu, biografiju, domovnicu, diplomu i prijepis ocjena). Goran Bilogrivić je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao jednopredmetni studij arheologije (bio je među 10 najbolje plasiranih pristupnika na razredbenom postupku), na kojem je diplomirao 2008. godine s odličnim uspjehom (s prosjekom 4,78 bio je među 10% najboljih studenata na godini). Diplomski rad pod naslovom Karolinški mačevi tipa K izradio je pod mentorstvom doc. dr. sc. Mirje Jarak i obranio s odličnim uspjehom, a taj mu je rad prihvaćen za objavljivanje u časopisu Opuscula archeologica (u tisku). Na Filozofskom je fakultetu položio i modul „Norveška i Skandinavija“. Odmah po završetku studija upisao je na istom fakultetu interdisciplinarni doktorski studij medievistike, te je započeo s radom na disertaciji pod radnim naslovom „Identiteti u ranosrednjo-vjekovnoj Hrvatskoj – materijalni i pisani izvori“. Tijekom studija dobio je nagradu za izvrsnost, a bio je i dobitnik stipendija Grada Zagreba i MZOŠ-a. Sudjelovao je u nizu arheoloških istraživanja, a osim spomenutog rada objavio je i manji prikaz u časopisu Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva (2006.). Engleskim i norveškim služi se aktivno, a njemačkim pasivno. Na temelju iznesenog, a zbog potrebe da se na projektu zaposli novak koji će interdisciplinarno pristupiti problemu ranosrednjovjekovne izvorne građe, predlažemo da se Goran Bilogrivić zaposli kao znanstveni novak u suradničkom zvanu asistenta za rad na znanstvenom projektu 130-1300620-0641. U Zagrebu, 25. siječnja 2010. dr. sc. Neven Budak, red. prof. dr. sc. Mirja Jarak, doc. dr. sc. Zrinka Nikolić, doc. Filozofski fakultet Odsjek za sociologiju Zagreb, 22. siječnja 2010. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA
Izvještaj o natječajnom postupku za izbor znanstvenog novaka u suradničkom zvanju asistenta
Natječaj je objavljen u Vjesniku 30. prosinca 2009. i Narodnim novinama br. 156 od 2009. a prijavili su se sljedeće pristupnice i pristupnici: Danijela Tončić, Izvor Rukavina, Nevena Jerak, i Mirela Turk. Ukratko ćemo navesti osnovne podatke o svakoj pristupnici i pristupniku. 1. Danijela Tončić, rođena 1977. godine, državljanka RH. Diplomirala je 2002. godine dvopredmetni studij sociologije i filozofije na Hrvatskim studijima u Zagrebu s prosječnom ocjenom 3,47. Potvrda o pripadanju među najuspješnijih 10% studenata te godine nije priložena. 2. Izvor Rukavina, rođen 1980. godine, državljanin RH. Diplomirao 2009 godine jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s prosjekom ocjena 4,00. te pripada među 10% najuspješnijih studenata/ica u generaciji. Dobitnik je nagrade Filozofskog fakulteta dr. Franjo Marković (2009) za izuzetan diplomski rad pod naslovom „Višekratno anketiranje istog uzorka predbiranih i plaćenih ispitanika tehnikom računalne mreže“. Sudjelovao u nekoliko većih i manjih primijenjenih socioloških istraživanja, od kojih je dva i vodio.. Osim studija sociologije paralelno upisuje studij fizike na PMF-u u Zagrebu, na kojem je položio prve dvije godine i upisao treću. Bio je višekratno nagrađivan na srednjoškolskim državnim natjecanjima iz matematike i prirodoslovnih predmeta.
Godine 2009. izabrana u naslovno zvanje asistenta na sveučilišnom studijskom centru za stručne studije u Splitu (društvene znanosti, polje ekonomija, grana računovodstvo). 4. Mirela Turk, rođena 1981., državljanka RH. Diplomirala (2007.) dvopredmentni studij sociologije i filozofije na Hrvatskim studijima u Zagrebu s prosječnom ocjenom 4,05. čime pripada u 10% najboljih studenata u dotičnoj godini. Također je diplomirala na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu 2003. godine Nema objavljenih znanstvenih radova, osim jednog rad u koautorstvu koji je još na recenziji. Radila je različite poslove od kojih izdvajamo objavljivanje prijevoda radova društveno-humanističke provenijencije s engleskog jezika
Budući da je osnova projekta na koji se kandidati javljaju metodološki izuzetno zahtjevna te da je riječ o mjestu asistenta na Katedri za metodologiju smatrali smo da su pri izboru posebno važne ocjene iz metodoloških predmeta i kolegija. U tom smislu sve tri kandidatkinje imaju relativno niske ocjene iz metodoloških predmeta i kolegija te u slučaju dvopredmetnih studijskih kombinacija gotovo da i nemaju nijedan izborni kolegij iz područja metodo0logije, Dodamo li tome da je kandidat Izvor Rukavina napisao i obranio izvrstan diplomski rad upravo iz područje metodologije, da ima najveće istraživačko iskustvo, možemo zaključiti da je kandidatov interes za područje metodologije evidentan te je kao takav od prijavljenih kandidata/kinja najadekvatniji upravo za rad na projektu i suradnju u nastavi na Katedri za metodologiju. U tom smislu stručno povjerenstvo se nakon uvida u natječajni materijal i razgovora sa svim prijavljenima u konačnici odlučilo za da prednost dade Izvoru Rukavini, koji u potpunosti udovoljava uvjetima natječaja. Temeljem toga stručno povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta da prihvati ovaj izvještaj i time omogući daljnji postupak izbora Izvora Rukavine za znanstvenog novaka na projektu „Sociokulturne odrednice kulturne pismenosti“ (130-0000000-3289) za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, grana sociološka metodologija na Odsjeku za sociologiju.
dr. sc. Benjamin Čulig, red. prof dr. sc. Krešimir Kufrin, doc. dr. sc. Rade Kalanj, red. prof. Yüklə 5,98 Mb. Dostları ilə paylaş:
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||