Sveučilište u zagrebu


prof. dr. sc. Jadranka Grbić



Yüklə 5,98 Mb.
səhifə3/52
tarix26.08.2018
ölçüsü5,98 Mb.
#64899
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   52

prof. dr. sc. Jadranka Grbić, Etnografija komunikacija, 2+2, 5 ECTS , IV semestar, preddiplomski studij,

  • doc. dr. sc. Marijana Belaj, Antropologija religije, 2+2, 5 ECTS, VI semestar, preddiplomski studij,

  • doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević (nositelj), Sanja Lončar (suradnik), Antropologija mjesta i prostora, 2+2, 5 ECTS, VI semestar, preddiplomski studij,

  • prof. dr. sc. Tihana Petrović Leš (nositelj), Žarko Španiček (suradnik), Tradicijska baština kao konzervatorski problem, 1+2, 5 ECTS, II semestar, diplomski studij,

  • prof. dr. sc. Milana Černelić (nositelj), Zoran Lapov (suradnik), Identiteti manjinskih kultura : Romi, 1+2, 5 ECTS, II semestar, diplomski studij,

  • doc. dr. sc. Goran Pavel Šantek, Povijest antropologije, 1+2, 5 ECTS, II semestar, diplomski studij.


    141. Molba Odsjeka za kroatistiku za odobrenje promjena u izvođenju kolegija (promjene izvođača i naziva kolegija) u ljetnom semestru akademske godine 2009/2010.:

    1. Umjesto kolegija Hrvatska ćirilička pismenost (2P/1S, 4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Mateo Žagar) izvodit će se kolegij Hrvatska standardna prozodija (1P/2S, 4 ECTS, nositelj i izvođač dr. sc. Helena Delaš).

    2. Umjesto kolegija Šenoinski model i model novopovijesne fikcije (2P/1S, 4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Julijana Matanović) izvodit će se kolegij Autor – urednik – čitatelj (4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Julijana Matanović).

    3. Umjesto kolegija Poetički zapisi u novijoj hrvatskoj književnost (1P/2S, 4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Dunja Fališevac) izvodit će se kolegij Književno-kulturna baština u novijoj hrvatskoj književnosti (1P/2S, 4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Dunja Fališevac).

    4. Umjesto kolegija Smijeh i komika u starijoj hrvatskoj književnosti (1P/2S, 4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Dunja Fališevac) izvodit će se kolegij Barok u hrvatskoj književnoj kulturi (1P/2S, 4 ECTS, nositelj i izvođač prof. dr. sc. Dunja Fališevac).

    5. Umjesto kolegija Perspektive postkolonijalne kritike (2P/1S, 4 ECTS, nositelj prof. dr. sc. Davor Dukić, izvođač dr. sc. Zrinka Božić-Blanuša) izvodit će se kolegij Tekst – čitanje – čitatelj/ica (2P/1S, 4 ECTS, nositelj prof. dr. sc. Davor Dukić, izvođač Marija Španjić, prof).


    142. Molba Odsjeka za sociologiju za odobrenje izvođenja izbornog kolegija Socio–Cultural Aspects of Personal Relationships (1 sat predavanja +1 sat seminara, 3 ECTS; tip izbornosti C2) na diplomskom studiju sociologije.

    Kolegij bi (samo u ljetnom semestru ak. god. 2009./2010.) izvodio prof. Ted Huston (The University of Texas at Austin, School of Human Ecology), koji u navedenom semestru gostuje na Odsjeku za sociologiju u okviru Fulbright stipendije.



    Angažiranje vanjskih suradnika i ugovornih lektora
    143. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje angažiranja vanjske suradnice Christine Bredenkamp za izvođenje ukupno 8 sati vježbi tijekom ljetnog semestra u okviru Prevoditeljskog praktikuma na diplomskom studiju švedskog jezika i kulture – prevoditeljski smjer. Satnica kolegija iznosi 4 V tjedno.
    144. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje vanjskog suradnika za ljetni semestar akad. godine 2009/10:

    - dr. Aidana O’Malleya, 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno za kolegij Being Irish in English na diplomskom studiju anglistike.


    145. Angažiranje vanjskih suradnika na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju za akademsku godinu 2009./2010.:

    • Zoran Lapov za kolegij Identiteti manjinskih kultura: Romi, 1 sat predavanja, 2 sata seminara

    • Žarko Španiček za kolegij Tradicijska baština kao konzervatorski problem, 1 sat predavanja, 2 sata seminara

    • dr. sc. Vitomir Belaj, prof. emeritus za kolegij Komparativna mitologija, 2 sata predavanja, 2 sata seminara


    146. Prijedlog Odsjeka za lingvistiku za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika u ljetnom semestru akademske godine 2009./2010.:

    • dr. Tijmena Pronka - Tečaj litavskog jezika, 3 sata seminara tjedno (nositelj kolegija: prof. dr. sc. Ranko Matasović)


    147. Molba Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije za odobrenje angažiranja vanjskih suradnika u ljetnom semestru akademske godine 2009./2010.:

    • dr. Irena Srdanović,

    Japanske jezične vježbe i Čitanje japanskih tekstova - 8 sati predavanja tjedno

    • mr. Luka Culiberg,

    Japanska povijest i kultura – 2 sati predavanja tjedno
    148. Prijedlog Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku za angažiranje vanjske suradnice Erike Habibovics za održavanje 6 sati jezičnih vježbi za I. godinu diplomskog studija u akademskoj godini 2009./2010.
    149. Prijedlog Odsjeka za pedagogiju za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika dr. sc. Vladimira Jurića, red. prof. u miru u zimskom semestru akademske godine 2009./2010. za kolegij Upravljanje i autonomija škole -2 sata predavanja i 4 sata seminara .
    150. Molba Odsjeka za psihologiju za odobrenje angažiranja vanjskih suradnika za ljetni semestar akad. god. 2009./2010.

    Suradnici u dijelovima nastave:

    - doc. dr. sc. Damjan Franjević ("Osnove biologije")

    - doc. dr. sc. Vesna Benković ("Osnove biologije")

    Mentori studentske prakse

    - mr. sc. Nada Anić (Dom zdravlja Zagreb - Centar)

    - Petrunjela Bura, prof. psih. (One2Play d.o.o.)

    - Anamarija Bogović, prof. psih. (Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan")

    - Stanislava Jenić, prof. psih. (Dječji dom Zagreb)


    151. Molba Odsjeka za talijanistiku za odobrenje angažiranja vanjske suradnice dr. sc. Ive Grgić Maroević, doc., (Sveučilište u Zadru) za održavanje nastave iz kolegija Hrvatsko-talijansko i talijansko-hrvatsko književno prevođenje, 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno, u ljetnom semestru ak. godine 2009./10.
    152. Molba Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti za angažiranje vanjskih suradnika u ljetnom semestru 2009./2010.:
    -dr. sc. Milenko Popović, red. prof. u miru: 2 sata predavanja tjedno za kolegij Osnove staroslavenskog jezika za ukrajiniste, nositelj i izvođač: dr. sc. Milenko Popović, red. prof. u miru

    -Ana Dugandžić: 2 sata vježbi tjedno za kolegij Tečaj ukrajinskog jezika 2, nositelj: dr. sc. Oksana Timko Đitko, doc.

    -mr. sc. Galyna Djiduk Stupjak: 2 sata seminara tjedno za kolegij Metodika nastave ruskog jezika.


    153. Molba Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika za ljetni semestar akademske godine 2009./2010.
    dr. sc. Aleksandar Jerkov, izv. prof. (Filološki fakultet u Beogradu): 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno za kolegij Poetika Miloša Crnjanskog i 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno za kolegij Srpska drama.

    154. Prijedlog Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku za angažiranje ugovornog lektora Petera Dursta u akademskoj godini 2009./2010.:

    • 8 sati jezičnih vježbi tjedno za II. godinu preddiplomskog studija i 4 sata jezičnih vježbi tjedno za II. godinu diplomskog studija.



    Sudjelovanje u nastavi i održavanje nastave
    155. Molba Odsjeka za klasičnu filologiju za odobrenje sudjelovanja u izvođenju nastave u ljetnom semestru ak. god. 2009./2010.:

    • dr. sc. Ani Galjanić, znanstvenoj novakinji, iz predmeta Latinska stilistika, pod vodstvom dr. sc. Nevena Jovanovića, doc. – 45 norma sati (2 sata seminara tjedno).

    Ukupno: 45 norma sati
    156. Molba Odsjeka za povijest za odobrenje sudjelovanja u izvođenju nastave u ljetnom semestru akademske godine 2009./2010.:

    • dr. sc. Mladenu Tomoradu, višem asistentu, iz predmeta Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću, u ljetnom semestru akademske godine 2009./2010. pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Agičića – 90 norma sati (2x30 sati seminara).


    157. Molba Odsjeka za psihologiju za odobrenje sudjelovanja u izvođenju nastave u ljetnom semestru ak. god. 2009/2010:

    dr. sc. Andrei Vranić, višem asistentu, iz predmeta Učenje i viši kognitivni procesi (2 sata predavanja i 2 sata seminara), pod vodstvom prof. dr. Predraga Zarevskog.

    Mentori
    158. Prijedlog Odsjeka za pedagogiju za imenovanje mentora u zimskom semestru u akademskoj godini 2009./2010. u Osnovnoj školi „Davorin Trstenjak“-vježbaonica Filozofskog fakulteta iz kolegija teorije i metodike nastave.

    1. Ivana Bracanović

    2. Vera Kovačević

    3. Natalija Vrbanović


    159. Prijedlog Odsjeka za pedagogiju o imenovanju pedagoga-mentora u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama za realizaciju stručno-pedagoške prakse u akademskoj godini 2009./2010.

    1. Dv. „Dječja igra“-A.B. Jurišića 9, Zagreb, pedagoginja Dinka Žuvela, prof.

    2. Dv „Gajnice“, Hrvatskih iseljenika 6, Zagreb, pedagoginja Marija Šegović, prof.

    3. Dv. „Kustošija“, S. Pasanca 5, Zagreb, pedagoginja Mara Malenica, prof.

    4. Dv „Izvor“, G. deželića 30. Zagreb, pedagoginja Vesna Brlenić, prof.

    5. Dv. „Malešnica“, A. Topića Mimare 36, Zagreb, pedagoginja Božica Pintarić, prof. i pedagoginja Sonja Marković, prof.

    6. Dv. „Medveščak“, Voćarska bb, Zagreb, pedagoginja Ornela Dundić, prof.

    7. Dv. „M. Sachsa“, Sachsova 5, Zagreb, pedagoginja Irina Maljcov, prof.

    8. Dv „Šumska jagoda“, Sv. Duh 75, Zagreb, pedagoginja Sanda Barić, prof.

    9. Dv „Trnsko“ Trnsko 19, Zagreb, pedagoginja Sanja Jelovčić

    10. Dv. „V. Nazora“, Rapska bb, Zagreb, pedagoginja Mirela Medved, prof.

    11. Dv. „Vrbik“, Gagarinov put 10, Zagreb, pedagoginja Katica Kuljašević, prof.

    12. Dv „Zrno“, Kozari bok 9, odvojak 13, Zagreb, pedagoginja Vesna Kašuba, prof.

    13. OŠ „G.Viteza“ Kruge 46, Zagreb, pedagoginja Višnja Cuculić, pedagog mentor

    14. OŠ „Špansko“ Oranice, Zagreb, pedagoginja Jasna Soldo, prof.

    15. OŠ Medvedgrad“, Strma cesta 15, Zagreb, pedagoginja Vedrana Kurjan Manestar, prof.

    16. OŠ. „Trnsko“, Trnsko 25, Zagreb, pedagoginja Biljana manin, ped. savjetnik

    17. OŠ „D. Trstenjaka“, Krčka 3, Zagreb, pedagoginja Vanja Praznik, pedag. savjetnik

    18. 5. gimnazija Zagreb, Klaićeva 1, Zagreb, pedagoginja Marica Dobrilović, prof.

    19. Tehnička škola „Ruđera Boškovića“, Getaldićeva 4, Zagreb, pedagoginja Jasna Orešković ,pedagog mentor

    20. Gimnazija „Velika Gorica“, Ulica Kralja Stjepana Tomaševića 21, Velika Gorica, pedagoginja Olieta Kardoš Horvat, prof.

    21. 3. gimnazija Zagreb, pedagoginja Zrinka Zrnčić Krajinović, prof.


    160. Prijedlog Odsjeka za povijest za izbor mentora za Metodiku nastave povijesti u akademskoj godini 2009./2010.:

    Branka Topolovec, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Habdelićeva 1, Zagreb



    Gostovanja
    161. Molba Odsjeka za kroatistiku za odobrenje gostovanja dr. sc. Herte Maurer-Lausegger s Instituta za slavistiku Univerziteta u Celovcu radi održavanja jednog predavanja Audiovizalna dijalektologija u akad. godini 2009./2010.


    K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE
    162. Molba Dina Demichelija, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 1. ožujka do 1. travnja 2010. godine, radi korištenja istraživačke stipendije na Sveučilištu u Zürichu.
    163. Molba Danijele Roksandić, znan. novaka, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 01. siječnja 2010. do 01. travnja 2010., zbog rada u terenskoj arheološkoj radionici Odsjeka za arheologiju u Bizovcu.
    164. Molba Marije Malnar, znanstvenog novaka na Odsjeku za kroatistiku za odobrenje plaćenog dopusta prema čl. 44 st. 1 Kolektivnoga ugovora za znanost i visoko obrazovanje u trajanju od tri mjeseca, od 1. ožujka 2010. do 31. svibnja 2010. godine zbog stručnoga usavršavanja.
    165. Molba Kristine Katalinić, znanstvenog novaka na Katedri za hungarologiju za odobrenje plaćenog dopusta od 1. ožujka 2010. do 30. travnja 2010. radi odlaska na usavršavanje u inozemstvu: CEEPUS stipendija u Budimpešti (Sveučilište ELTE).
    166. Molba prof. dr. sc. Brune Kuntić-Makvić, za odobrenje plaćenog dopusta u razdoblju od 08. do 22. veljače 2010. radi studijskog boravka u Ateni i znanstvenoistraživačkog rada u Nacionalnom arheološkom muzeju i Francuskoj školi.
    167. Molba dr. sc. Anite Peti-Stantić, za odobrenje plaćenoga dopusta od 3. lipnja do 2. srpnja 2010. godine zbog održavanja predavanja pod naslovom The Construction of Identity: Language Policy between Conflict and Resolution (SLAV 4510, LING 4910, SPCM 4900) u okviru programa University of Georgia Exchange Visitor Programm, Summer Short Session I na Georgia University, SAD.
    168. Molba Etami Borjan, znanstvenog novaka, za odobrenje neplaćenog dopusta od 01. ožujka do 30. lipnja 2010. godine radi znanstvenog usavršavanja na University of New York, SAD, kao dobitnica Fulbright Visiting Research stipendije.
    169. Molba dr. sc. Milana Mesića, red. prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine ak. g. 2010./2011.
    170. Izvještaj dr. sc. Anđele Frančić, izv. prof., o korištenju slobodne studijske godine u ljetnim semestrima ak. god. 2007./08. i 2008./09.

    str. 668
    Razno.




    Dekan

    dr. sc. Damir Boras, red. prof.

    P R I L O Z I

    Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta


    Dr. sc. Neven Budak, red. prof.

    Sveučilište u Zagrebu

    Filozofski fakultet

    Ivana Lučića 3

    10000 Zagreb

    9. veljače 2010.


    Predmet: Prijava kandidature za rektora Sveučilišta u Zagrebu

    Poštovane članice i poštovani članovi Fakultetskog vijeća,

    u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu i odlukom Izbornog povjerenstva od 25. siječnja 2010., prijavljujem svoju kandidaturu za rektora Sveučilišta u Zagrebu, te vas molim da moju kandidaturu podržite.
    Ovoj molbi prilažem životopis i kratku informaciju o programu.
    Sa štovanjem,
    dr. sc. Neven Budak, red. prof.

    1. Osnovni biografski podaci

    Rođen sam 3.5.1957. u Zagrebu, gdje sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Jednopredmetni studij povijesti upisao sam na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1975., a diplomirao 1979. Iste sam godine upisao poslijediplomski studij Hrvatska povijest srednjega vijeka, a magistrirao sam odmah po povratku s odsluženja vojnoga roka, u srpnju 1983. Tema magistarskog rada bila je Servi i famuli u komunalnim društvima na istočnom Jadranu. Doktorirao sam 1991. s temom Urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća.

    Po diplomiranju četiri sam mjeseca radio na gimnaziji kao nastavnik povijesti, a 1.10.1980. zaposlio sam se kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za hrvatsku povijest i na predmetu Hrvatska povijest srednjeg vijeka. U zvanju asistenta ostao sam do 1992., kada sam izabran za docenta za isti predmet. Za izvanrednog sam profesora izabran 1997., a za redovitog 2001. Godine 2007. izabran sam u trajno zvanje.

    Govorim i pišem engleski i njemački, a služim se s još nekoliko jezika.

    2. Nastavna djelatnost


    Od 1.10.1983. do 2006. držao sam predavanja, seminare i ispite iz predmeta Hrvatska povijest srednjega vijeka I (Hrvatska povijest ranoga srednjeg vijeka) za studente povijesti, te za jednopredmetne studente arheologije i etnologije. Od akademske godine 2005./2006. držim na preddiplomskom studiju nastavu iz predmeta Hrvatska povijest srednjeg vijeka.

    Od akademske godine 1994./1995. tri sam godine održavao nastavu i ispite iz istog predmeta i na Odsjeku za povijest Pedagoškog fakulteta u Puli, Sveučilišta u Rijeci, a 1997/1998. i na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Sudjelovao sam i u studiju doškolovanja na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005./2006. održavam nastavu na studiju povijesti na Sveučilištu u Splitu. Godine 1993./1994. održavao sam, zajedno s Ludwigom Steindorffom, seminare iz srednjovjekovne i novovjekovne opće i hrvatske povijesti na Institutu za povijest Wilhelmovog sveučilišta u Münsteru.

    Od 1992. uključen sam u poslijediplomsku nastavu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1994. kao voditelj predmeta Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku. Bio sam mentor pri izradi sedam magistarskih radova, a u pet sam navrata bio član povjerenstva za obrane magistarskih radova.

    Od godine 2006. voditelj sam interdisciplinarnog doktorskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

    Sudjelovao sam i u poslijediplomskom studiju povijesti na Sveučilištu u Ljubljani, na poslijediplomskom studiju povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na poslijediplomskom studiju zaštite graditeljske baštine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1994./1995. do 2002. sudjelovao sam u nastavi na poslijediplomskom studiju srednjovjekovne povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Central European University), Odsjek za srednjovjekovne studije, a nastavnu sam djelatnost tamo privremeno obnovio 2006. Sada sam član doktorske škole Srednjoeuropskog sveučilišta.

    Pod mojim je mentorstvom ili sumentorstvom na CEU u Budimpešti magistriralo sedmero studenata. U više sam navrata predsjedao obranama magisterija na CEU.

    Pod mojim je mentorstvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktoriralo troje doktoranada, a na CEU jedan. Trenutačno sam na CEU mentor u izradi dva doktorata, na Filozofskom fakultetu četiri, a na Sveučilištu u Macerati sam drugi mentor jednoj doktorandici.

    Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sudjelovao sam u povjerenstvima za ocjenu pet disertacija, na CEU u povjerenstvu za ocjenu jedne doktorske disertacije, a isto tako i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

    Zalažući se za što intenzivnije uključivanje naših studenata u međunarodne znanstvene i stručne krugove, preporukama i traženjem novčanih sredstava pomagao sam odlaske brojnih studenata na znanstvene skupove ili usavršavanje u inozemstvo. Klub studenata povijesti dodijelio mi je o petoj obljetnici svojeg postojanja zahvalnicu za višegodišnju uspješnu suradnju, te drugu zahvalnicu za pomoć pri organizaciji konferencije The Century, održane u Zagrebu 2000.

    U raznim sam prilikama držao predavanja na sveučilištima u Łodzu, Grazu (Karl-Franzens-Universität), Beču, Ljubljani, Budimpešti (Central European University), Augsburgu, Montrealu (McGill), Tokiju (Waseda), Nottinghamu (University of Nottingham), Dublinu (Trinity) i Blagoevgradu (Jugozapadno sveučilište), a izvan sveučilišta u Rimu, Bonnu, Düsseldorfu, Eisenstadtu, Münsteru, Ljubljani i Grazu.


    3. Stručni rad
    Od 1.10.1994. do 30.9.1998. bio sam pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta. Od 1996. do 1998. bio sam predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta.

    Godine 2000. bio sam izabran, a 2002. reizabran za dekana Filozofskog fakulteta, koju dužnost sam obnašao do 30.9.2004.

    Od 1996. do 1999. bio sam član ravnateljstva Hrvatskog povijesnog muzeja, a od 2003. do 2007. i predsjednik istog ravnateljstva.

    Od 1995. do 2008. bio sam predstavnik Hrvatske u organizacijskom odboru Međunarodnog kulturnopovijesnog simpozija Mogersdorf.

    1992. pokrenuo sam inicijativu za osnivanje Povijesnog društva "OTIVM", čiji sam predsjednik bio od utemeljenja društva u travnju 1992. do travnja 1996.

    Od 1996. do 1998. bio sam član predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, a od 1999. do 2009. predsjednik istog tijela (reizabran 2004.).

    Od 2003. do 2005. bio sam član Upravnog odbora Centra za ljudska prava.

    Od veljače 2009. član sam Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

    Od 1999. do 2004. bio sam član odbora za udžbenike incijative Southeast European Joint History Project sa sjedištem u Grčkoj i Nizozemskoj (Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe). Od 1996. do 2006. bio sam član Komisije za jugoistočnoeuropsku povijest austrijske fondacije Pro Oriente. Od 2004. član sam Međunarodne komisije za povijest gradova.

    U više sam navrata angažiran od Ministarstva znanosti i istraživanja Republike Austrije na pisanju recenzija za pojedine knjige i projekte. Godine 2002. imenovan sam u prosudbeno povjerenstvo Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske za projekte iz povijesti. Godine 2006. bio sam angažiran za recenziranje projekata za Ministarstvo znanosti Republike Slovenije.

    Nastojeći popularizirati povijesnu znanost i njezine novije rezultate, objavljivao sam razne tekstove i intervjue u novinama, te pisao scenarije i sudjelovao u pripremi niza televizijskih i radijskih emisija. Autor sam knjige Knezovi, kraljevi, biskupi - slike iz davne hrvatske prošlosti (Zagreb 1995, 19992), u kojoj na popularan način nastoji prikazati pojedine odsječke hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti, ali i upozoriti na njihova novija znanstvena tumačenja. Od 2003. do 2005. pisao sam kolumnu u Večernjem listu, a tamo objavljene članke sakupio u knjizi Što nam se događa? (Zagreb: Srednja Europa 2006). Godine 2007. objavio sam dvosveščanu Croaticu (izdavač Profil International), zbornik eseja kojima je svrha prikazati hrvatski prinos europskoj i svjetskoj baštini. U izradi zbornika sudjelovalo je šezdesetak autora, mahom sveučilišnih nastavnika.

    Na Fakultetu i u Odsjeku za povijest vršio sam različite dužnosti (u više sam navrata bio član Znanstveno-nastavnog, odnosno Fakultetskog vijeća i Savjeta fakulteta, pet godina predsjednik komisije za otvaranje novih radnih mjesta, predsjednik stambene komisije, predsjednik sindikata, član centralne komisije za provođenje klasifikacijskog postupka i voditelj klasifikacijskog postupka). Od 2007. ponovno sam član Fakultetskog vijeća.

    Od 2000. do 2004. i ponovno od 2005. do 2009. bio sam član Senata Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005 do 2009. bio sam i član njegova Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti te član Odbora za statut. Od 2008. član sam sveučilišnog Odbora za studente s invaliditetom, a od iste godine vodim radnu grupu za izradu sveučilišnog Pravilnika o doktorskim studijima.

    Od 2006. član sam savjetodavne grupe Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba.


    4. Znanstveni rad


    Trenutačno sam voditelj projekta Monumenta medievalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH). Bio sam voditelj projekta Povijest Dubrovnika (za Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske), Hrvati u Beču 1790.-1918. (za Ministarstvo znanosti i istraživanja Republike Austrije), Hrvatska i Srednja Europa u srednjem vijeku (za Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske) te koordinator projekta South-East Europe Textbook Network Instituta Georg Eckert iz Braunschweiga i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao sam u projektu Historiografija u Jugoistočnoj Europi poslije socijalizma austrijskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture, a u organizaciji Sveučilišta u Grazu. Surađivao sam na projektu Temeljni dokumenti hrvatske povijesti, a sada sam suradnik na projektu Hrvatska historiografija u 20. stoljeću (oba pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH).

    Bio sam glavni urednik časopisa OTIVM, a sada sam član uredništva časopisa Studia Slavica et Balkanica Petropolitana (Petrograd), Croatian Studies Review (Sidney – Split – Zagreb), Studia historica slovenica (Maribor), Hrvatski zemljopis (Samobor) i Podravina (Koprivnica), član savjeta časopisa Jahrbücher für Geschichte und Kultur Südosteuropas (München), Parerga (Varšava), Doctrina (Siedlce) i Acta medico-historica adriatica (Rijeka). Bio sam član redakcije časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest i član savjeta Österreichische Osthefte (Beč).

    Bio sam urednik za hrvatsku povijest srednjeg vijeka Hrvatske enciklopedije od 4. do 11. sveska.

    Dobitnik sam niza međunarodnih stipendija: 1986. šestomjesečne stipendije Ministarstva znanosti i istraživanja Republike Austrije; 1988. dvotjedne stipendije švedske vlade za posjet sveučilištima u Stockholmu, Uppsali i Lundu; 1991. jednomjesečne stipendije Zemaljske vlade Štajerske i jednomjesečne stipendije Konstantin Jireček Austrijskog instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu, a od istog sam instituta 1988. dobio stipendiju za dvotjedni boravak u Beču. Godine 1993./1994. boravio sam kao stipendist Zaklade Alexandar von Humboldt na Institutu za komparativnu povijest gradova pri Wilhelmovom sveučilištu u Münsteru; 1996. dodijeljena mi je dvomjesečna stipendija Max-Planck instituta u Göttingenu (prihvatio sam samo mjesec dana). Godine 2005. koristio sam dvotjednu stipendiju Zaklade Alexander von Humboldt za studijski boravak na Herder-Institutu u Marburgu.

    Objavio sam 6 knjiga (dvije u koautorstvu) i uredio 11, objavio 4 udžbenika, 39 poglavlja u knjigama, 34 znanstvena članka u časopisima i jedan na internetu, 83 stručna rada i niz enciklopedijskih natuknica. Radovi su mi objavljivani u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Rusiji, Mađarskoj, Francuskoj, Australiji, Sloveniji, Srbiji, Belgiji i Grčkoj.

    Sudjelovao sam s referatima na 32 znanstvena skupa u Hrvatskoj, 3 u Jugoslaviji i 39 u inozemstvu (u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Norveškoj i Turskoj).

    Bio sam pozvan da bez referata sudjelujem na 23 znanstvena skupa u inozemstvu (u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Poljskoj, Švedskoj, Grčkoj, Čileu i Velikoj Britaniji).

    Pripremio sam šest međunarodnih znanstvenih skupova. Godine 2007. bio sam predsjednik Odbora za organizaciju znanstvenog skupa u povodu 400-te obljetnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Bio sam član uže grupe za pripremu Prvog (Zagreb 1999), Drugog (Pula 2004) i Trećeg kongresa hrvatskih povjesničara (Split – Supetar 2008). Član sam stalnoga znanstvenog odbora Istarskog povijesnog biennala.

    Godine 2005. nagrađen sam Medaljom Filozofskog fakulteta. Godine 2007. dobio sam Veliki počasni križ zemlje Gradišće. Godine 2008. dobio sam Nagradu Grada Zagreba.
    KRATKI NACRT PROGRAMA

    Sveučilište u Zagrebu nalazi se u dubokoj krizi koja se očituje na svim razinama. Prema raznim pokazateljima, po svojoj znanstvenoj produkciji i vidljivosti, Sveučilište se nalazi vrlo nisko na ljestvicama najboljih europskih i svjetskih sveučilišta. Što se nastavnog procesa tiče, prilagodba bolonjskim načelima nije bila dobra, rezultirajući velikim nezadovoljstvom nastavnika i studenata, kao i organizacijskim kaosom. Niz problema vidljiv je i na razini doktorskih studija koji su manje od ostalih bili zahvaćeni bolonjskom reformom. U organizacijskom se smislu Sveučilište također nalazi u teškoj situaciji, ne samo zbog svoje specifične strukture (svojevrsne labave konfederacije sastavnica), nego i zbog tromih i kompliciranih mehanizama kojima se nastoji uspostaviti međusobna komunikacija i donošenje odluka. Tomu pogoduje i neusklađenost Statuta sa stvarnim potrebama organizacije sveučilišnog života, kao i nepostojanje nekih akata i tijela bez kojih sveučilište u današnjim uvjetima ne može djelovati. Napokon, tu je i financijska kriza uzrokovana stalnim smanjivanjem sredstava koja dolaze iz proračuna (iako je kredit pomogao da se popravi stanje na nekim sastavnicama). S tim je u vezi i razmjerno loš položaj Sveučilišta u Zagrebu u odnosu na ostala hrvatska sveučilišta, koja su proteklih godina dobivala više sradstava no što bi se očekivalo prema njihovoj veličini, kadrovskoj ekipiranosti i znanstvenoj produkciji. Na sve to nadovezuje se negativna percepcija Sveučilišta u medijima, uzrokovana ne samo aferama poput Indeksa ili Ljetne škole Ekonomskog fakulteta, nego i prije spomenutim problemima.

    Sveučilište u Zagrebu, sa svojom stoljetnom tradicijom, nije zaslužilo trpjeti takve probleme i biti izloženo takvoj javnoj kritici. Sveučilište u Zagrebu zaslužilo je biti među stotinu najboljih europskih sveučilišta i tri stotine najboljih u svijetu, s time da bi moralo imati vodeću ulogu na području jugoistočne Europe.

    Da bi se to postiglo, potrebno je ustrojiti djelotvornije upravljanje Sveučilištem, što uključuje reformu Statuta i pojednostavljenje donošenja odluka, odnosno veću odgovornost onih koji u donošenju odluka sudjeluju. Potrebno je znatno unaprijediti dijalog nastavnika i studenata, kako bi se postigao optimum nastavnog procesa. Potrebno je osigurati dovoljna financijska sredstva da se dovrši izgradnja kampusa i drugih neophodnih objekata, kao i da se osigura normalan rad fakulteta s minimalnim udjelom školarina redovnih studenata, a znatno većim priljevom sredstava iz raznih projekata i drugih izvora financiranja. Nužno je podići znanstvenu razinu na cijelom Sveučilištu, što se može postići i pooštravanjem kriterija izbora nastavnika, ali prije svega boljim uvjetima rada. Važno je znatno unaprijediti vidljivost Sveučilišta, napose na međunarodnoj razini, ponudom nastave na stranim jezicima, objedinjavanjem informacijskog sustava Sveučilišta, djelovanjem nastavnika i studenata pod imenom Sveučilišta i agresivnijim nastupom na međunarodnim stručnim skupovima i sajmovima. Napokon, potrebna je promjena ozračja u kojem se odvija cjelokupni život na Sveučilištu. Treba nam ozračje inicijative i kreativnosti, opravdanog samopouzdanja i utemeljene samokritičnosti, ozračje odgovornosti u kojem će svaki član ovog Sveučilišta – nastavnik, student, administrator, radnik – moći dati svoj najveći doprinos boljitku svih.


    Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet

    Odsjek za germanistiku

    Katedra za njemačku književnost



    Na temelju odredbe članka 105. stavka 2. podstavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te sukladno članku 5. stavku 2. Poslovnika Rektorskog zbora i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja od 19. srpnja 2005. godine te članka 3. Odluke Rektorskog zbora o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja i u skladu s Odlukom o izboru u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika donesenoj na sjednici Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filologije 25. studenog 2009. g., Stručno povjerenstvo Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donosi

    Yüklə 5,98 Mb.

    Dostları ilə paylaş:
  • 1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   52




    Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
    rəhbərliyinə müraciət

        Ana səhifə