Sveučilište u zagrebu



Yüklə 5,98 Mb.
səhifə8/52
tarix26.08.2018
ölçüsü5,98 Mb.
#64899
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   52

4. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG

Na temelju prikazanoga znanstvenog i stručnog te nastavnog rada prof. dr. sc. Anđele Frančić opravdano je zaključiti da je riječ o znanstvenici jasno profiliranoj u području onomastičkih, standardnojezičnih, povijesnojezičnih i dijalektnih istraživanja. U brojnim radovima, među kojime se količinom ističu oni onomastičke tematike, pristupnica pokazuje izvrsno poznavanje recentne literature što joj omogućuje kritičko prosuđivanje dotadašnjih spoznaja te na vlastitome istraživanju utemeljenih, znanstvenim argumentima potkrijepljenih tumačenja. U njezinu se radu očituje kontinuitet bavljenja imenskom problematikom, a ona joj služi da preko kompleksnoga imenskog lika zahvati, a to čini uspješno, i ostala jezična (povijesnojezična, dijalektna, standardnojezična) i izvanjezična područja. Svojim je antroponomastičkim radovima unijela bitne novine u istraživanje težeći uvijek jasnim teorijskim postavkama, preciznoj terminologiji i zaključcima koji proizlaze iz konkretne arhivske ili terenske građe. I njezini brojni javni nastupi na znanstvenim skupovima, pozvanim predavanjima i u radijskim emisijama dokazuju izgrađenu znanstvenicu koja snagom argumenta uvjerljivo dokazuje svoj stav i poimanje jezične činjenice.

Osim znanstvene i stručne djelatnosti pristupnica se dokazala kao izvrsna nastavnica. Za njezine izborne kolegije, koje je sama uvela i programski osmislila ugradivši u njih spoznaje vlastitih znanstvenih istraživanja, uvijek vlada veliko zanimanje, a ocjene studentske ankete pokazuju da je i polaznici obvezatnih kolegija njezin nastavni rad ocjenjuju vrlo visokim ocjenama. Dobitnica je Zahvalnice za razvoj studijskih programa i kvalitetan rad sa studentima Visoke škole za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić”.

Prof. dr. sc. Anđela Frančić istaknula se promicanjem dostignuća svoje struke te znanosti i kulture uopće. Dobitnica je Spomenice za osobit doprinos u promicanju kulture i znanosti budimpeštanskih Hrvata.

Iz prethodnog prikaza te priloženih tablica i popisa radova vidljivo je da prof. dr. sc. Anđela Frančić ispunjava sve uvjete iz natječaja, Zakona o visokom obrazovanju i potrebne uvjete Rektorskog zbora: dosad je objavila 4 knjige (od toga 2 nakon posljednjeg izbora); suautorica je 4 svezaka Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika; objavila je je 47 izvorna znanstvena, 4 pregledna, 3 stručna rada i 22 prikaza (od toga 9 izvornih znanstvenih, 2 pregledna i 1 prikaz nakon posljednjeg izbora); 21 rad objavila je u časopisima kategorije a1 (od toga 6 nakon posljednjeg izbora); 28 radova u časopisima kategorije a2 (od toga 4 nakon posljednjeg izbora). Nakon posljednjeg izbora objavila je i 1 rad u knjizi te 5 raova u nekategoriziranim časopisima. Priložene tablice pokazuju:


  1. da je ukupno ostvarila 157,62 boda (od posljednjg izbora 48,70)

  2. da je u svojstvu nastavnika znatno premašila 600 norma sati nastave

  3. da od 8 uvjeta Rektorskoga zbora 5 potpuno ispunjava, a dva djelomično

Na osnovi dokumentacije koju je priložila prijavi na natječaj te radova koje je objavila do izbora i nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora te ostale znanstvene i nastavne djelatnosti koji se potanko prikazuju i ocjenjuju u ovome izvještaju, stručno je povjerenstvo zaključilo da pristupnica ispunjava sve uvjete iz natječaja, Zakona o visokom obrazovanju i potrebne uvjete Rektorskoga zbora te predlaže Fakultetskome vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da prof. dr. sc. Anđelu Frančić izabere u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika, na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


U Zagrebu 8. siječnja 2010.

Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Milan Mihaljević, red. prof.; predsjednik
akademik Petar Šimunović, znan.. savj. u miru; član

dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.; član

Prilog 1.
POPIS OBJAVLJENIH RADOVA
Kvalifikacijski radovi
Frančić, Anđela (1992), Međimurska prezimena od osobnih imena, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 142 str.

Frančić, Anđela (1999), Međimurska prezimena, doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 562 str.


POPIS RADOVA OBJAVLJENIH DO IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA
I. Knjige (a3)

  1. Frančić, Anđela (2002), Međimurska prezimena, Biblioteka Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 559 str.

  2. Frančić Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2005), Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 363 str.

II. Radovi u časopisima kategorije a1

  1. Frančić, Anđela (1995), Prilog proučavanju međimurske povijesne antroponimije: imenovanje žena u kanonskim vizitacijama iz 17. i 18. stoljeća, Filologija, 24-25, str. 129-134.

  2. Frančić, Anđela (1997), Mađarski utjecaj na izbor osobnog imena 1942. – 1944. u Svetoj Mariji (Međimurje), Filologija, 29, str. 37-50.

  3. Frančić, Anđela (1997), Mađarski elementi u međimurskoj antroponimiji, Zbornik radova Mađari i Hrvati u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Pečuh, str. 169-175.

  4. Frančić, Anđela (1998), Preimenovanje naselja i (onomastička) komunikacija, Filologija, 30-31, str. 451-458.

  5. Frančić, Anđela (1998), Imensko-prezimenska homonimija, Bibliotheca Croatica Hungariae, Zbornik radova VI. međunarodni slavistički dani, Sambotel – Pečuh, str. 234-242.

  6. Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1999), Pomodna osobna imena, Jezik, god. 46, br. 5, str. 172-178.

  7. Frančić, Anđela (1999), К проблематике хорватской ономастичесской терминологии, Filológiai Közlöny, A Magyar Tudományos Akadémia Modern Filológiai Bizottsága és a Modern Filológiai Társaság Világirodalmi Folyóirata, Balassi Kiadó, XLV, 1-2, Budapest , str. 6-12.

  8. Frančić, Anđela (2000), Promjene osobnih imena, Zbornik radova IV. međunarodni kroatistički znanstveni skup, Pečuh, str. 58-68.

  9. Frančić, Anđela (2001), Hadrovicsev prinos proučavanju međimurske ojkonimije, Zbornik radova Hrvati u Budimu i Pešti, Budimpešta, str. 209-217.

  10. Frančić, Anđela (2001), Budim i Pešta kao osnove u tvorbi hrvatskih prezimena, Zbornik radova Hrvati u Budimu i Pešti, Budimpešta, str. 453-459.

  11. Frančić, Anđela (2002), Uvid u osobna imena rođenih 2001., Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, str. 77-93.

  12. Frančić, Anđela (2003), Rečka mikrotoponimija, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, Zagreb, str. 373-389.

  13. Frančić, Anđela (2003), Imena i standardni jezik, Zbornik radova Hrvatski književni jezik, Budimpešta, str. 147-151.

  14. Frančić, Anđela (2004), Prezimena u Vedešinu i Umoku 1728.-1848., Zbornik radova Kajkavci med gradišćanskimi Hrvati, Croatica, Budimpešta, str. 73-92.

  15. Frančić, Anđela (2005), Hungarizmi u međimurskim prezimenima, Zbornik radova Na brzu ruku skupljeni skup, Budimpešta, str. 153-162.


III. Radovi u časopisima kategorije a2

  1. Frančić, Anđela (1987), Ženska osobna imena u Mariji na Muri, Rasprave Zavoda za jezik, 13, str. 175-189.

  2. Frančić, Anđela (1988), Međimurska ojkonimija i književni jezik, Rasprave Zavoda za jezik, 14, str. 51-58.

  3. Frančić, Anđela (1989), Prezimenski mozaik međimurske Bistrice danas, Rasprave Zavoda za jezik, 15, str. 93-111.

  4. Frančić, Anđela (1993), Međimurski obiteljski nadimci od osobnih imena, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 19, str. 81-91.

  5. Frančić, Anđela (1993), Međimurska prezimena motivirana zanimanjem, Folia onomastica Croatica, 2, str. 67-77.

  6. Frančić, Anđela (1994), Međimurski obiteljski nadimci, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, str. 31-66.

  7. Frančić, Anđela (1995), Prilog proučavanju međimurske ojkonimije: dvoleksemni ojkonimi s pridjevima donji/gornji, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 21, str. 25-50.

  8. Frančić, Anđela (1996), Pregled mijena imenske formule i osobnog imena u njoj (na primjerima iz međimurske antroponimije), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22, str. 17-36.

  9. Frančić, Anđela (1997), Nasljednost osobnih imena, Folia onomastica Croatica, 6, str. 41-62.

  10. Frančić, Anđela (1997), Iz poredbene frazeologije međimurske kajkavštine, Riječ : časopis za filologiju, Rijeka, 1997., god. 3, sv. 1, str. 7-13.

  11. Frančić, Anđela (1997), Mađarski elementi u međimurskim prezimenima, Zbornik radova Prvi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, str. 241-247.

  12. Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1997-1998) Antonimija u hrvatskoj ojkonimiji, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 23-24, str. 77-102.

  13. Frančić, Anđela (1998), Osobno ime u imenskoj formuli, Zbornik radova Riječki filološki dani, Filozofski fakultet, Rijeka, str. 209-214.

  14. Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1998), Osobna imena stranog podrijetla u hrvatskoj antroponimiji, Riječ, god. 4, sv. 1, str. 30-34.

  15. Frančić, Anđela (1998), Pravopisna norma i službena imenska formula, Zbornik radova Jezična norma i varijeteti, HDPL, Zagreb – Rijeka, str. 157-162.

  16. Frančić, Anđela (1999), Međimurska ojkonimija kao predmet znanstvenog istraživanja, Folia onomastica Croatica, 8, str. 67-79.

  17. Frančić, Anđela (1999), „Matiji se rodi Saša“ – (osobno)imensko-prezimenske zavrzlame, Riječ, god. 5, sv. 2, str. 17-23.

  18. Frančić, Anđela (1999), Antroponimi u reklamama, Zbornik radova Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, HDPL, Zagreb - Rijeka, str. 241-246.

  19. Frančić, Anđela (2000), Istoimenost i onomastička komunikacija, Zbornik radova Riječki filološki dani, str. 99-103

  20. Frančić, Anđela (2000), Prvi spomen Međimurja, Kaj, XXXIII, 1-2, str. 61-70.

  21. Frančić, Anđela (2000), O prezimenu Zagorec, Folia onomastica Croatica, 9, str. 43-55.

  22. Frančić, Anđela (2001), Jesu li prezimena nepromjenljiva?, Zbornik radova Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, str. 393-399.

  23. Frančić, Anđela (2002), O prezimenu Međimurec i njegovim varijantama, Kaj, XXXV, 4, str. 19-31.

  24. Frančić, Anđela (2005), Značenje imena, Zbornik radova Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike, HDPL, Zagreb-Split, 235-241.


IV. Suautorstvo u rječniku

  1. Barac-Grum, Vida; Čunčić, Marica; Frančić, Anđela; Mamić, Mile; Menac-Mihalić, Mira; Prpić, Tomislav; Reizer, Zora; Vajs, Nada; Zečević, Vesna (1991), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga druga, sv. 6, Zagreb.

obrađene natuknice: metulecminutliv (str. 647-661)

  1. Barac-Grum, Vida; Frančić, Anđela; Jembrih, Alojz; Kalinski, Ivan; Lončarić, Mijo; Mamić, Mile; Menac-Mihalić, Mihalić; Vajs, Nada; Zečević, Vesna (1995), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga treća, sv. 7, Zagreb.

obrađene natuknice: Negerneizvršenost (str. 175-183)


  1. Dedaić, Mirjana; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Jembrih, Alojz; Kalinski, Ivan; Šojat, Antun; Švaćko, Vanja; Vajs, Nada; Zečević, Vesna (1999), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga treća, sv. 8, Zagreb.

obrađene natuknice: o – obožuvatelj (str. 311-359); očisni – odezvavati (str. 386-409)

  1. Barac-Grum, Vida; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Kalinski, Ivan; Šojat, Antun; Švaćko, Vanja; Zečević, Vesna (2002), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga treća, sv. 9, Zagreb.

obrađene natuknice: oporeči – optuči (str. 531-562); otočan – ov (str. 630-660);

1. papa – pavučni (str. 689-712/)


V. Radovi u ostalim publikacijama

1. Frančić, Anđela (2003), Prezimena u nastavi hrvatskoga jezika, Učitelj, Čakovec, str.



31-43.

2. Frančić, Anđela (2005), Imena u frazeologiji, Učitelj, Čakovec, str. 31-41.



  1. Frančić, Anđela (2005), Svetomarska prezimena, Hrvatski kajkavski kolendar, Matica hrvatska, Čakovec, str. 184-188.


VI. Prikazi, ocjene, recenzije

  1. Bilogorski kajkavski govori (prikaz monografije M. Lončarića Bilogorski kajkavski govori), Kaj, XX, 3, Zagreb, 1987., str. 89-91.

  2. Jadransko primorje u ogledalu zemljopisnih imena (prikaz knjige P. Šimunovića Istočnojadranska toponimija), Onomastica Jugoslavica, 14, Zagreb, 1991., str. 171-174.

  3. Hrvatska antroponimija u Madžarskoj (prikaz knjige Ž. Mandića Povijesna antroponimija bunjevačkih Hrvata u Madžarskoj), Onomastica Jugoslavica, 14, zagreb, 1991., str. 175-177.

  4. Iz povijesne antroponimije stare Srbije (prikaz knjige M. Grković Rečnik imena Banjskog, Dečanskog i Prizrenskog vlastelinstva u XIV. veku), Onomastica Jugoslavica, 14, Zagreb, 1991., str. 178-180.

  5. Iz staropoljske antroponimije apelativnog porijekla (prikaz knjige A. Cieślikowe Staropolskie odapelatywne nazwy osobowe, Proces onimizacji), Folia onomastica Croatica, 1, Zagreb, 1992., str. 101-103.

  6. Osobno ime kao sociolingvistički znak (prikaz knjige M. Knappové Rodné jméno v jazyce a společnosti), Folia onomastica Croatica, 2, Zagreb, 1993., str.133-135.

  7. Priručnik o uporabi prezimena u suvremenom češkom jeziku (prikaz knjige M. Knappové Příjmení v současné češtiné), Folia onomastica Croatica, 2, Zagreb, 1993., str. 136-138.

  8. Kapitalno djelo hrvatske antroponomastike (prikaz knjige P. Šimunovića Hrvatska prezimena : podrijetlo, značenje, rasprostranjenost), Folia onomastica Croatica, 5, Zagreb, 1996., str. 96-100.

  9. Hrvatska prezimena (prikaz knjige P. Šimunovića Hrvatska prezimena : podrijetlo, značenje, rasprostranjenost), Encyclopaedia moderna, 46, Zagreb, 1996., str. 122-124.

  10. Onomastika u Ruskoj enciklopediji (prikaz knjige Russkaja onomastika i onomastika Rosii), Folia onomastica Croatica, 6, Zagreb, 1997., str. 205-208.

  11. Etimologijsko-motivacijski rječnik staropoljske antroponimije (prikaz pet knjiga objavljenih pod zajedničkim naslovom Słownik etymologiczno-motywacyjny staropolskich nazw osobowych), Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 1999., 223-226.

  12. Makedonska onomastika bogatija za tri nove knjige Ljubice Stankovske (prikaz knjiga Makedonska ojkonimija, knj 1; Makedonska ojkonimija, knj. 2, Rečnik na ličnite iminja kaj Makedoncite), Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 1999., 217-222.

  13. Bačko-baranjsko-srijemsko mjestopisno troknjižje (prikaz triju knjiga Ante Sekulića Hrvatski bački mjestopisi, Hrvatski baranjski mjestopisi, Hrvatski srijemski mjestopisi), Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 1999., 227-232.

  14. Knjiga o jednom hrvatskom govoru u Slovačkoj (prikaz knjige S. Vulić i B. Petrović Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj), Marulić, XXXIII/2, str. Zagreb, 2000., str. 397-400.

  15. Rječnik suvremenih ruskih prezimena (prikaz knjige I. M. Ganžine Slovar’ sovremennyh russkih familij), Folia onomastica Croatica, 9, Zagreb, 2000., str. 175-178.

  16. Ogulinsko-modruška udolina u svjetlu svoje povijesti i svojih prezimena (prikaz knjige Hrvoja Salopeka Stari rodovi Ogulinsko-modruške udoline), Folia onomastica Croatica, 9, Zagreb, 2000., 179-182.

  17. Osobna imena bunjevačkih Hrvata u Madžarskoj (prikaz knjige Živka Mandića Osobna imena bunjevačkih Hrvata u Madžarskoj), Marulić, XXXIV/1, Zagreb, 2001., str. 188-191.

  18. U Erdelju otkriven dosad najstariji dramatizirani kajkavski Marijin plač (prikaz knjige Stjepana Lukača Dramatizirani kajkavski Marijin plač iz Erdelja 1626), Kaj, 1-2, Zagreb, 2001., str. 105-107.

  19. Pregled hrvatskoga tiska u dijaspori (prikaz knjige Sanje Vulić Hrvatski tisak u dijaspori), Dubrovnik, časopis za književnost i znanost, godište XII, br. 1, Dubrovnik, 2001., str. 206-208.

  20. Matične knjige triljske župe - vrelo demografskih i antroponimijskih podataka (prikaz knjige Mladena Andreisa Stanovništvo župe sv. Mihovila arhanđela u Trilju u 19. st.: demografska i antroponimijska analiza na temelju podataka iz matičnih knjiga krštenih), Čakavska rič, XXIX, br. 2, Split, 2001., str. 141-144.

  21. Imena tvrtki očima jezikoslovca (prikaz knjige Alenke Gložančev, Imena podjetij kot jezikovnokulturno vprašanje), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 27, Zagreb, 2001., str. 368-372.


POPIS RADOVA OBJAVLJENIH OD IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA (2006.-2009.)
I. Knjige

  1. Frančić, Anđela (2008), Kultura hrvatskog jezika, Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 187 str.

  2. Frančić, Anđela i Kuzmić, Boris (2009), Jazik horvatski : Jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 191 str.


II. Rad u knjizi (a1)

  1. Frančić, Anđela (2009), Onomastička svjedočenja o hrvatskome jeziku, u knjizi Povijest hrvatskoga jezika, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, Zagreb, str. 221-259.

III. Radovi u časopisima kategorije a1

  1. Frančić, Anđela (2006), Antroponimija u Hrvatskim pučkim popijevkama iz Međumurja, Folia onomastica Croatica, 12, str. 121-137.

  2. Frančić, Anđela (2006), Što je osobno ime, Folia onomastica Croatica, 15, str. 71-80.

  3. Frančić, Anđela (2007), Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi, Jezikoslovni zapiski, god. 13, br. 1-2, str. 147-157.

  4. Frančić, Anđela (2007), Prezimena u Kinchu oszebuinom szlavnoga orszaga horvatczkoga Petra Berkea, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, str. 67-89.

  5. Frančić, Anđela (2007), Osobna imena u Kinchu oszebuinom szlavnoga orszaga horvatczkoga Petra Berkea, Studia Slavica, vol. 52, br. 1-2, str. 107-116.

  6. Frančić, Anđela; Žagar Szentesi, Orsolya (2008), Međimurska ojkonimija na mađarski način, Folia onomastica Croatica, 17, str. 59-80.

IV. Radovi u časopisima kategorije a2

  1. Frančić, Anđela (2006), Proučavanje antroponimije u 20. stoljeću, Zbornik radova Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, str. 405-421.

  2. Frančić, Anđela (2006), Antroponimija novinskih naslova, Zbornik radova Jezik i mediji, HDPL, Zagreb – Split, str. 251-258.

  3. Frančić, Anđela (2008), Povijest imena naselja Sveta Marija, Kaj, 6, Zagreb, 49-60

  4. Frančić, Anđela (2008), Ženska prezimena i(li) prezimena ženskih osoba, Zbornik radova 7. riječki filološki dani, Rijeka, str. 579-588.

V. Radovi u ostali publikacijama

  1. Frančić, Anđela (2006), Nekaj o imenima Svetomarščanof i Svetomarščic, Svetomarski ljistek, informativno glasilo Općine Sveta Marija, Sveta Marija, str. 6.

  2. Frančić, Anđela (2007), Od Altarca i Družilovca do Svete Marije, Svetomarski ljistek, informativno glasilo Općine Sveta Marija, Sveta Marija, str. 20.

  3. Frančić, Anđela (2007), Osobna imena u nastavi hrvatskoga jezika, Zbornik radova Šokačka rič : Slavonski dijalekt, Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, str. 53-66.

  4. Frančić, Anđela (2008), Petrof škedenj, Đermadijef ocet i Tokarovo porišče, Svetomarski ljistek, informativno glasilo Općine Sveta Marija, Sveta Marija, str. 7.

  5. Frančić, Anđela; Jurčević, Marina (2009), Fonološka raščlamba Došenove Jeke planine, Zbornik radova Šokačka rič 6 : Slavonski dijalekt, Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, str. 197-212.

  6. Frančić, Anđela (2009), Vitomerci, Paljičnjak, Vogrinovica, Štrkovica, Željeznica, Kanižnica, Črni lok, Jokna, Mezova…, Svetomarski ljistek, informativno glasilo Općine Sveta Marija, Sveta Marija, str. 9.


VI. Prikazi i ostalo

  1. Hrvatski u Hrvatskoj na sporednome kolosijeku (prikaz knjige Nives Opačić Hrvatski u zagradama – globalizacijske jezične stranputice), Lahor, 2, Zagreb, 2006., str. 241-243.

  2. Rječnik manje poznatih riječi i izraza, u knjizi Marije Novak Tragovi hrvatske mitologije, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2007., str. 330-351.

Prilog 2.



POPIS OBJAVLJENIH RADOVA S PRIKAZOM BODOVA
I. Radovi do izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora (1987.-2006.)




Bibliografska jedinica

Broj znakovâ

Broj arakâ

O

(opseg rada)



V

(vrsnoća rada)



M

(mjesto objavljivanja)



Bodovi

a3

Frančić, Anđela (2002), Međimurska prezimena, Biblioteka Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 559 str.

1071579

37,2

74,4







doktorat

a3

Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2005), Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 363 str.

513898

17,84

35,68

1

1

35,68

75%=


26,76

a1

Frančić, Anđela (1995), Prilog proučavanju međimurske povijesne antroponimije: imenovanje žena u kanonskim vizitacijama iz 17. i 18. stoljeća, Filologija, 24-25, Zagreb, str. 129-134.

8281

0,29

0,58

1

1,5

1,28

a1

Frančić, Anđela (1997), Mađarski utjecaj na izbor osobnog imena 1942. – 1944. u Svetoj Mariji (Međimurje), Filologija, 29, Zagreb, str. 37-50.

21240

0,74

1,48

1

1,5

2,22

a1

Frančić, Anđela (1997), Mađarski elementi u međimurskoj antroponimiji, Zbornik radova Mađari i Hrvati u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Pečuh, str. 169-175.

11796

0,40

0,80

1

1,5

1,20

a1

Frančić, Anđela (1998), Preimenovanje naselja i (onomastička) komunikacija, Filologija, 30-31, Zagreb, str. 451-458

13608

0,47

0,94

1

1,5

1,41

a1

Frančić, Anđela (1998), Imensko-prezimenska homonimija, Bibliotheca Croatica Hungariae, VI. međunarodni slavistički dani, Sambotel – Pečuh, str. 234-242

12790

0,44

0,88

1

1,5

1,32

a1

Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1999), Pomodna osobna imena, Jezik, god. 46, br. 5, Zagreb, str. 172-178.

8676

0,30

0,60

1

1,5

0,90

a1

Frančić, Anđela (1999), К проблематике хорватской ономастичесской терминологии, Filológiai Közlöny, A Magyar Tudományos Akadémia Modern Filológiai Bizottsága és a Modern Filológiai Társaság Világirodalmi Folyóirata, Balassi Kiadó, XLV, 1-2, Budapest, str. 6-12.

12940

0,45

0,90

1

1,5

1,35

a1

Frančić, Anđela (2000), Promjene osobnih imena, Zbornik radova IV. međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa, Pečuh, str. 58-68.

14685

0,51

1,02

1

1,5

1,53

a1

Frančić, Anđela (2001), Hadrovicsev prinos proučavanju međimurske ojkonimije, Zbornik radova Hrvati u Budimu i Pešti, Budimpešta, str. 209-217.

18240

0,63

1,26

1

1,5

1,89

a1

Frančić, Anđela (2001), Budim i Pešta kao osnove u tvorbi hrvatskih prezimena, Zbornik radova Hrvati u Budimu i Pešti, Budimpešta, str. 453-459.

12728

0,44

0,88

1

1,5

1,32

a1

Frančić, Anđela (2002), Uvid u osobna imena rođenih 2001., Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, str. 77-93.

28845

1

2

0,50

1,5

1,5

a1

Frančić, Anđela (2003), Rečka mikrotoponimija, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, Zagreb, str. 373-389.

42624

1,48

2,96

0,50

1,5

2,22

a1

Frančić, Anđela (2003), Imena i standardni jezik, Zbornik radova Hrvatski književni jezik, Budimpešta, str. 147-151.

11342

0,39

0,78

1

1,5

1,17

a1

Frančić, Anđela (2004), Prezimena u Vedešinu i Umoku 1728.-1848., Zbornik radova Kajkavci med gradišćanskimi Hrvati, Croatica, Budimpešta, str. 73-92.

33560

1,17

2,34

1

1,5

3,51

a1


Frančić, Anđela (2005), Hungarizmi u međimurskim prezimenima, Zbornik radova Na brzu ruku skupljeni skup, Budimpešta, str. 153-162.

18751

0,65

1,3

1

1,5

1,95

a2

Frančić, Anđela (1978), Ženska osobna imena u Mariji na Muri, Rasprave Zavoda za jezik, 13, Zagreb, str. 175-189.

41321

1,43

2,86

1

1

2,86

a2

Frančić, Anđela (1988), Međimurska ojkonimija i književni jezik, Rasprave Zavoda za jezik, 14, Zagreb, str. 51-58.

13582

0,47

0,94

1

1

0,94

a2

Frančić, Anđela (1989), Prezimenski mozaik međimurske Bistrice danas, Rasprave Zavoda za jezik, 15, Zagreb, str. 93-111.

53124

1,84

3,68

1

1

3,68

a2

Frančić, Anđela (1993), Međimurski obiteljski nadimci od osobnih imena, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 19, Zagreb, str. 81-91.

18532

0,64

1,28

1

1

1,28

a2

Frančić, Anđela (1993), Međimurska prezimena motivirana zanimanjem, Folia onomastica Croatica, 2, Zagreb, str. 67-77.

17698

0,61

1,22

1

1

1,22

a2

Frančić, Anđela (1994), Međimurski obiteljski nadimci, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, Zagreb, str. 31-66.

52321

1,82

3,64

1

1

3,64

a2

Frančić, Anđela (1995), Prilog proučavanju međimurske ojkonimije: dvoleksemni ojkonimi s pridjevima donji/gornji, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 21, Zagreb, str. 25-50.

43126

1,50

3,00

1

1

3,00

a2

Frančić, Anđela (1996), Pregled mijena imenske formule i osobnog imena u njoj (na primjerima iz međimurske antroponimije), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22, Zagreb, str. 17-36.

30816

1,07

2,14

1

1

2,14

a2

Frančić, Anđela (1997), Nasljednost osobnih imena, Folia onomastica Croatica, 6, Zagreb, str. 41-62.

32654

1,13

2,26

1

1

2,26

a2

Frančić, Anđela (1997), Iz frazeologije međimurske kajkavštine, Riječ : časopis za filologiju, god. 3, sv. 1, Rijeka, str. 7-13.

8564

0,30

0,60

1

1

0,60

a2

Frančić, Anđela (1997), Mađarski elementi u međimurskim prezimenima, Zbornik radova Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa, Zagreb, str. 241-247

9754

0,34

0,68

1

1

0,68

a2

Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1997-1998), Antonimija u hrvatskoj ojkonimiji, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 23-24, Zagreb, str. 77-102.

26897

0,93

1,86

1

1

1,86

a2

Frančić, Anđela (1998), Osobno ime u imenskoj formuli, Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Riječki filološki dani, Rijeka, 209-214.

8324

0,29

0,58

1

1

0,58

a2

Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica (1998), Osobna imena stranog podrijetla u hrvatskoj antroponimiji, Riječ : časopis za filologiju, god. 4, sv. 1, Rijeka, str. 30-34.

5380

0,19

0,38

1

1

0,38

a2

Frančić, Anđela (1998), Pravopisna norma i službena imenska formula, Zbornik radova Jezična norma i varijeteti, HDPL, Zagreb – Rijeka, str. 157- 162.

13066

0,45

0,90

1

1

0,90

a2

Frančić, Anđela (1999), Međimurska ojkonimija kao predmet znanstvenog istraživanja, Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, str. 67-79.

31258

1,09

2,18

0,75

1

1,64

a2

Frančić, Anđela (1999), “Matiji se rodi Saša” - (osobno)imensko-prezimenske zavrzlame, Riječ, god. 5, sv. 2, Rijeka, str.17-23.

15110

0,52

1,04

1

1

1,04

a2

Frančić, Anđela (1999), Antroponimi u reklamama, Zbornik radova Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, HDPL, Zagreb – Rijeka, str. 241-246.

11090

0,39

0,78

0,5

1

0,39

a2

Frančić, Anđela (2000), Istoimenost i (onomastička) komunikacija, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Riječki filološki dani, Rijeka, str. 99-103.

11155

0,59

0,78

1

1

0,78

a2

Frančić, Anđela (2000), Prvi spomen Međimurja, Kaj, XXXIII, 1-2, Zagreb, str. 61-70.

17432

0,61

1,22

1

1

1,22

a2

Frančić, Anđela (2000), O prezimenu Zagorec, Folia onomastica Croatica, 9, Zagreb, str. 43-55.

24265

0,84

1,68

1

1

1,68

a2

Frančić, Anđela (2001), Jesu li prezimena nepromjenljiva?, Zbornik radova Drugoga hrvatskog slavističkog kongresa, Zagreb, str. 393-399.

15144

0,53

1,06

1

1

1,06

a2

Frančić, Anđela (2002), O prezimenu Međimurec i njegovim varijantama, Kaj, XXXV, 4, Zagreb, str, 19-31.

19676

0,68

1,36

1

1

1,36

a2

Barac-Grum, Vida; Čunčić, Marica; Frančić, Anđela; Mamić, Mile; Menac-Mihalić, Mira; Prpić, Tomislav; Reizer, Zora; Vajs, Nada; Zečević, Vesna (1991), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga druga, sv. 6, Zagreb (str. 647-661)

24132

0,84

1,68

1

1

1,68

a2

Barac-Grum, Vida; Frančić, Anđela; Jembrih, Alojz; Kalinski, Ivan; Lončarić, Mijo; Mamić, Mile; Menac-Mihalić, Mira; Vajs, Nada; Zečević, Vesna (1995), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga treća, sv. 7, Zagreb (str. 175-183)

14400

0,5

1,00

1

1

1,00

a2

Dedaić, Mirjana; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Jembrih, Alojz; Kalinski, Kalinski; Šojat, Šojat; Švaćko, Švaćko; Vajs, Nada; Zečević, Vesna (1999), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga treća, sv. 8, Zagreb (str. 311-359; 386-409)

125364

4,35

8,7

1

1

8,7

a2

Barac-Grum, Vida; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Kalinski, Ivan; Šojat, Antun; Švaćko, Vanja; Zečević, Vesna (2002), Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, knjiga treća, sv. 9, Zagreb (str. 531-562, 630-660, 689-712)

144327


5,01

10,02

1

1

10,02

a2

Frančić, Anđela (2005), Značenje imena, Zbornik radova Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike, HDPL, Zagreb – Split, str. 235-241.

15246

0,53

1,06

0,75

1

0,8

Ukupno:

108,92

Napomena: Časopisi Folia onomastica Croatica i Rasprave Zavoda za jezik (Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) do 2002. još nisu kategorizirani kao a1 časopisi.

II. Radovi nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora (2006.-2009.)





Bibliografska jedinica

Broj znakovâ

Broj arakâ

O

(opseg rada)



V

(vrsnoća rada)



M

(mjesto objavljivanja)



Bodovi

a3

Frančić, Anđela (2008),

Kultura hrvatskog jezika,

VŠPU „Baltazar Adam

Krčelić“, Zaprešić, 187 str.


283966

9,86

19,72

0,5

1

9,86


a3

Frančić, Anđela; Kuzmić, Boris (2009), Jazik horvatski : Jezične

raščlambe starih hrvatskih

tekstova, Hrvatska

sveučilišna naklada, Zagreb,

191 str.


241649

8,4

16,8

0,5

1

8,4

a1

Frančić, Anđela (2006), Antroponimija u Hrvatskim pučkim popijevkama iz Međumurja, Folia onomastica Croatica, 12, Zagreb, str. 121-137.

36562

1,27

2,54

0,75

1,5

2,86

a1

Frančić, Anđela (2006), Što je osobno ime, Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb, str. 71-80.

19753

0,69

1,38

1

1,5

2,07

a1

Frančić, Anđela (2007), Uvid u hrvatsku toponimiju na sjeverozapadnoj međi, Jezikoslovni zapiski, god. 13, br. 1-2, Ljubljana, str. 147-157.

26214

0,91

1,82

1

1,5

2,73

a1

Frančić, Anđela (2007),

Prezimena u Kinchu

oszebuinom szlavnoga

orszaga horvatczkoga Petra

Berkea, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, Zagreb, str. 67-89.


41735

1,45

2,9

1

1,5

4,35

a1

Frančić, Anđela (2007), Osobna imena u Kinchu

oszebuinom szlavnoga

orszaga horvatczkoga Petra

Berkea, Studia Slavica, vol. 52, br. 1-2, Budimpešta, str. 107-116.

24152

0,84

1,68

1

1,5

2,52

a1

Frančić, Anđela; Žagar

Szentesi Orsolya (2008),



Međimurska ojkonimija na

mađarski način, Folia

onomastica Croatica, 17, Zagreb, str. 59-80.



36461

1,27

2,54

1

1,5

3,81

a1

Frančić, Anđela (2009), Onomastička svjedočenja o hrvatskome jeziku, u knjizi Povijest hrvatskoga jezika, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, Zagreb, str. 221-259.

67786

2,35

4,7

1

1

4,7

a2

Frančić, Anđela (2006), Proučavanje antroponimije u 20. stoljeću, Zbornik radova Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, str. 405-421.

42732

1,48

2,96

1

1

2,96

a2

Frančić, Anđela (2006), Antroponimija novinskih naslova, Zbornik radova Jezik i mediji, HDPL, Zagreb – Split, str. 251-258.

20698

0,72

1,44

0,75

1

1,08

a2

Frančić, Anđela (2008), Povijest imena naselja Sveta Marija, Kaj, 6, Zagreb, str. 49-60

25826

0,9

1,8

1

1

1,8

a2

Frančić, Anđela (2008), Ženska prezimena i(li) prezimena ženskih osoba, Zbornik radova 7. riječki filološki dani, Rijeka, str. 579-588.

22606

0,78

1,56

1

1

1,56




UKUPNO:
















48,70



Sveukupno bodova: (do posljednjeg izbora ) 108,92 + (od posljednjeg izbora) 48,70 = 157,62

Prilog 3.



UVJETI REKTORSKOGA ZBORA ZA IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE REDOVITOG PROFESORA (prvi izbor)


OBVEZATNI UVJET

ISPUNJAVA

da je u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od šesto (600) norma sati

Pristupnica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osmu godinu izvodi nastavu:

• na dodiplomskome studiju (predaje obvezatne kolegije Povijesna gramatika hrvatskoga jezika i Povijest hrvatskoga jezika te izborni kolegij Uvod u hrvatsku onomastiku

• na poslijediplomskome studiju (predaje izborni kolegij Hrvatska onomastika / Onomastika u Hrvata)

- broj održanih norma sati znatno je veći od minimalnih 600



OSTALI UVJETI

ISPUNJAVA 5 OD 8 UVJETA

1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije znanstvene knjige ili dva priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio dvoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva

ISPUNJAVA

Do izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora pristupnica je objavila dvije znanstvene monografije (jednu u suautorstvu), a poslije izbora dva visokoškolska udžbenika (jedan u suautorstvu). Udžbenici služe kao priručnici u nastavi, a znanstvene monografije izborna su literatura.



2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom

DJELOMIČNO ISPUNJAVA

Pod pristupničinim je mentorstvom obranjeno 16 diplomskih radova, od posljednjeg izbora 8. Objavila je jedan rad u suautorstvu s diplomandom.




3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij

DJELOMIČNO ISPUNJAVA

Pristupnica je mentorica jednomu doktorandu (izrada je doktorata u tijeku).




4. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu

ISPUNJAVA

Pristupnica je sudjelovala referatima na 41 znanstvenom skupu. Od posljednjeg izbora sudjelovala je na sedam međunarodnih i trima domaćim znanstvenim skupovima.




5. da je bio najmanje četiri (4) godine član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga

ISPUNJAVA

Pristupnica je pet godina (2005.-2009.). bila članica uređivačkog odbora Hrvatskoga kajkavskoga kolendara (izdavač Matica hrvatska Ogranak Čakovec).




6. da je recenzirao barem deset (10) članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova

ISPUNJAVA

Pristupnica je recenzirala ukupno 9 knjiga, 1 zbornik radova te više članaka u znanstvenim časopisima (Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Folia onomastica Croatica, Filologija, Hrvatski dijalektološki zbornik, Fluminensia…), od toga od posljednjeg izbora recenzirala je šest (6) knjiga i 12 članaka u znanstvenim časopisima



7. da je vodio najmanje jedan (1) znanstvenoistraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom (1) međunarodnom znanstvenoistraživačkom projektu

ISPUNJAVA

Pristupnica je voditeljica projekta (programa) Svetomarska mikrotoponimija u funkciji utvrđivanja i očuvanja identiteta međimurskog sela pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Sudjelovala u međunarodnome znanstvenoistraživačkom projektu Rječnik Hrvata kajkavaca u Pomurju (voditelj akademik István Nyomárkay, Eötvös Loránd Tudományegyetem, Budimpešta).




8. da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije godine na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja.

NE ISPUNJAVA


Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Milan Mihaljević, red. prof.; predsjednik

akademik Petar Šimunović, znan.. savj. u miru; član

dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.; član
Vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Predmet: Ocjena rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika na Odsjeku za anglistiku, s prijedlogom da se dr. sc. Jelena Šesnić (matični broj znanstvenika 236460) izabere u zvanje izvanrednoga profesora.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 20. studenoga 2009. godine u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika na Odsjeku za anglistiku. U skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti u visokom obrazovanju (105/04, 174/04, 46/07), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost i Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja podnosimo

I Z V J E Š Ć E

Na natječaj objavljen u Vjesniku od 9. prosinca 2009. te u Narodnim novinama br. 146 od 9. prosinca 2009. javila se pristupnica dr. sc. Jelena Šesnić.
Životopis

Jelena Šesnić rođena je 20. veljače 1974. u Splitu, gdje je maturirala 1992. Iste godine upisala je dvopredmetni studij engleskog jezika i književnosti te komparativne književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1995. dodijeljena joj je Rektorova nagrada za seminarski rad pod vodstvom prof. dr. Sonje Bašić. Diplomirala je 1997. s temom „Nabokov’s American Years: Founding the Postmodern Paradigm“. 1. ožujka 1998. primljena je na Odsjek za anglistiku, Katedra za amerikanistiku, u svojstvu znanstvenog novaka. Od listopada 1998. sudjeluje u odvijanju nastave na Odsjeku držeći seminar iz Uvoda u studij engleske književnosti za prvu godinu, a od akademske godine 2003/4. drži seminare iz američke književnosti za više godine studija. Poslijediplomski studij iz književnosti na Filozofskome fakultetu obavila je 1997-9. 1998-2001. pristupnica surađuje na projektu prof. dr. Bašić, „Suodnosi hrvatske i anglofonih književnosti u 20. st.“. 9. svibnja 2000. izabrana je u zvanje mlađi asistent na Katedri za amerikanistiku.

25. rujna 2001. pristupnica je obranila magistarsku radnju pod naslovom „Metafore ideologije i figure teksta: Moby-Dick u kontekstu 'starih' i 'novih' Američkih studija“. 15. siječnja 2002. promovirana je u suradničko zvanje asistenta na Katedri za amerikanistiku. 2000-2. te 2003-4. koordinirala je poslijediplomski studij amerikanistike na Filozofskome fakultetu, pod vodstvom prof. dr. Bašić. Tijekom akademske godine 2002-3. boravi kao Fulbrightov stipendist na University of Virginia, SAD. Od 2002-6. suradnica je na projektu prof. dr. Ljiljane Ine Gjurgjan, „Nacionalni ideologemi u modernoj hrvatskoj i irskoj književnosti“. Od 2006. surađuje na projektu prof. dr. sc. Stipe Grgasa „Konceptualizacija mora i njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD-a“, a od 2008. paralelno i na projektu „Kulture hrvatske tranzicije i anglofone globalizacije: književnost i film“ pod vodstvom prof. dr. sc. Borislava Kneževića.

16. srpnja 2005. pod mentorstvom prof. dr. Stipe Grgasa obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „E Pluribus Unum: Identity Politics and the Construction of Ethnicity in Contemporary US Ethnic Literature“ (E Pluribus Unum: politika identiteta i uobličavanje etničnosti u suvremenoj američkoj prozi). U disertaciji se razmatraju četiri hermeneutička modela za čitanje korpusa američke etničke književnosti uz primjenu kulturoloških studija, feminističke kritike, psihoanalitičkih modela te postkolonijalne kritike.

U docenta je promovirana u studenome 2006. god. Od 2006. održava nastavu na svim razinama studija na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, od dodiplomske do doktorske. Istodobno se pristupnica na kraća razdoblja stručno i znanstveno usavršava u inozemstvu te redovito sudjeluje u radu međunarodnih skupova. Objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama. Knjigu From Shadow to Presence: Representations of Ethnicity in Contemporary American Literature objavljuje na engleskome jeziku u izdanju međunarodnoga izdavača Rodopi (2007). U zimskome semestru 2009. kao dobitnica Erasmus stipendije za akademsku mobilnost dr. sc. Šesnić održava jednosemestralnu nastavu na Sveučilištu u Grazu. Pristupnica je članica uredništva književnoga časopisa Književna smotra.
Prikaz znanstvene i stručne djelatnosti pristupnice

Znanstvena djelatnost pristupnice usmjerena je prvenstveno na korpus američke književnosti 19. st. te na američku književnost od druge polovice 20. stoljeća, s naglaskom na etničku književnu produkciju. U magistarskoj radnji (Metafore ideologije i figure teksta: Moby Dick u kontekstu starih i novih američkih studija) ocrtala je novije kritičko-teorijske orijentacije u američkim studijima upravo na kanonu američke književnosti 19. stoljeća. U doktorskoj disertaciji (“E Pluribus Unum“: Identity Politics and Construction of Ethnicity in Contemporary US Fiction) pristupnica se usmjerila na proučavanje američke etničke književnosti u zadnjih nekoliko desetljeća radeći na presjecištu književne i kulturalne teorije. Radnja je relevantna ne samo za anglo-američku kulturnu sferu, nego se suvremeni kritičko-teorijski aparat primijenjen na američku etničku književnost može odnositi i na neameričke kulturne formacije. Šesnić obogaćuje hrvatsku amerikanistiku širinom svojih teorijskih polazišta, te američke kulturne fenomene zahvaća iz očišta od poststrukturalističke kritike, preko feminističke i rodne teorije, psihoanalitičkih pristupa, teorije granice do postkolonijalne teorije. Pristupnica ne samo da nastoji primijeniti taj složeni teorijski aparat na čitanje američkih tekstova, već unosi važnu terminologiju i metodologije suvremenih kulturalnih i teorijskih pristupa u hrvatsku znanost o književnosti, te se time uključuje u tijekove globalne i europske amerikanistike, ali i hrvatske znanosti u književnosti. Objavljuje i na hrvatskom i na engleskom jeziku.


Radovi prije zadnjega izbora u zvanje

a) radovi u knjizi

1. „Gayl Jones's Corregidora: The Black Woman as a Subject of History“. The Power of Language: Essays in English Language and Literature. Ur. Leiv Egil Breivik i Orm Øverland. Oslo: Novus Press, 2005. 153-64.

U ovome radu kroz čitanje neo-robovskoga romana suvremene crnačke spisateljice Gayl Jones pokazuje se mogućnost sagledavanja afro-američkoga književnoga korpusa kroz prizmu nekoliko teorijsko-kritičkih modela. Jedan je od njih teorija traume kroz spajanje historiografskoga i psihoanalitičkoga pristupa, ali i kritičko preispitivanje njezine valjanosti u pitanju održavanja kontinuiteta i povijesti za pojedinca i zajednicu. Nadalje, kroz teoriju performativnosti Šesnić nastoji pokazati koja su ograničenja feminističkoga naglašavanja rodno obilježenoga tijela kao znaka i naglašavanja rasno/etničkoga statusa tijela, nasuprot mogućim prednostima shvaćanja jezika i ostalih verbalnih i neverbalnih komunikacijskih sustava (izvedba, glazba) kao povijesno uvjetovanih sustava.

2. „Asian and African American Literary Contacts: Shaping a Model of (Ethnic) Masculinity“. Journey into Otherness: Essays in North American History, Culture and Literature. Ur. Ada Savin. Amsterdam: VU University Press, 2005. 205-14.

U ovome radu autorica rekonstruira kontekst diskurzivnoga nastanka i uobličavanja kolektivnoga azijsko-američkoga muškoga identiteta, koji se javlja između ostaloga kao rezultat kulturne interakcije s prikazima i konstrukcijama posebice afro-američkoga identiteta. Na taj način autorica naglašava kontingentnost tvorbe kolektivnih (rodnih, etničkih, nacionalnih) identiteta, istodobno tvrdeći da diskurzivne tvorbe imaju snažnu ulogu u društvenim i političkim previranjima i u uobličavanju kolektivnih i pojedinačnih reakcija, emocija i predodžbi.
b) znanstveni radovi objavljeni u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u njima ekvivalentnim domaćim časopisima

3. „Deceitful Consent: Decoding Some Aspects of African Space in Doris Lessing's Fiction and Non-Fiction“. Caiet de Semiotica 15 (2004): 221-40.

U ovome radu produbljuje se istraživanje većih književno-povijesnih cjelina unutar angloameričkoga kanona, s posebnim osvrtom na postkolonijalnu književnost. Čitajući tekstove jedne od najznačajnijih postkolonijalnih autorica, Doris Lessing, s polazišta feminističke, postkolonijalne te antropološke teorije (u pristupu rodnim/spolnim identitetima te u području spacijalnosti), Šesnić analizira ulogu (kolonijalnoga) prostora u uspostavljanju, smještanju i discipliniranju pojedinih subjekata. Nadalje, pokazuje se da u tekstovima Doris Lessing tijelo u prostoru funkcionira kao sidrište određenih praksi, navika i ponašanja (podvedenih pod Bourdieuov pojam habitus-a) uslijed kojih subjekt često postaje suučesnikom u kolonizatorskim praksama ili žrtvom istih.

4. „Nove ratnice: procvat američke etničke ženske književnosti u 1970-ima“. Književna smotra XXXVI/2004. 134 (4): 51-64.

Sedamdesete godine prošlog stoljeća označene su kao razdoblje procvata etničkoga ženskog pisma. Romanima etničkih spisateljica pristupa se obzirom na četiri interpretativna žarišta: majčinstvo i nacionalni simbolički poredak, etničko žensko tijelo i njegova nacionalna reprezentativnost, psihoanalitički zapleti oblikovanja identiteta i majčinsko-kćerinski odnosi te isprepletenost žanrovskih i rodnih kodova. Jaki žanrovski modeli (Bildungsroman, povijesni roman, /auto/biografija) proizvode mogućnost zanimljivih odstupanja kada im se u središtu nalazi nereprezentativan, obilježen subjekt. Ta odstupanja ne uspostavljaju nužno novi simbolički poredak, ali uzdrmavaju žanrovske hijerarhije, a time analogno i književno-povijesne i društveno-političke taksonomije. Dijelom je argumentacija članka preuzeta iz trećega poglavlja doktorske teze.

5. „'Dark Lady' i njezine američke inačice“. Književna smotra, XXXV/2003, 128-9 (2-3): 25-57.

Riječ o vrlo opsežnom radu, na gotovo 97 kartica teksta. Na odabranom korpusu američke književnosti 19. st. (Poe, Hawthorne, Melville, Child) nastoji se pokazati na koje načine funkcionira učestalo korišten motiv „mračne (fatalne) žene“. Slijedom novohistorističkih tumačenja, uz korištenje perspektiva feminističke kritike, psihoanalitičkih pristupa, socioloških i antropoloških modela, tvrdi se da dotični motiv nije samo arhetipska standardizacija kulturne uloge „ženskoga“, nego u svim tim tekstovima, kao i u široj kulturi, služi različitim ideološko-predstavljačkim ciljevima. Time se nastoje izbjeći zamke ahistorijske interpretacije kompleksa ženskoga, te ga smjestiti u određeni estetski i kulturološki kontekst Amerike 19. stoljeća.

6. „Herman Melville: Interpretativni nagovještaji postmodernog“. Književna smotra, XXXII/2000, 118(4): 19-28.

U kontekstu promjene paradigmi, koja uključuje i metodološke mijene u američkim književnim studijima, dolazi i do prevrednovanja djela Hermana Melvillea kao jednoga od američkih kanonskih autora. Autorica pokušava ukazati na moguće nove pristupe Melvilleovim kraćim radovima, novelama i pripovijestima uglavnom sakupljenima u The Piazza Tales (1856). Takvi pristupi prvenstveno uključuju kontekste kritičke recepcije novela, politiku pripovjedne tehnike te problem kontingentnosti spoznaje i istine, osim tako kao što su prikazani u procesu pripovijedanja i povezani sa specifičnim socio-političkim kontekstom, kako pokazuje novi historizam i poststrukturalistička kritika.

7. „Kontekst za Doris Lessing“. Književna smotra, 112-113 (2-3) (1999): 143-150.

U ovom radu Šesnić polazi od pretpostavke da žanrovski okvir znanstveno-fantastične proze pruža mogućnost za upisivanje temeljnih filozofskih i teorijskih pitanja koje zaokupljaju i postmodernu književnu teoriju. Na primjeru romaneskne sekvence suvremene britanske autorice Doris Lessing, razmatra se problematiziranje statusa povijesti i fikcije kao semiotičkih tvorbi, problem historiografskog prikaza, status fikcionalnoga diskursa unutar kategorija istinito/lažno, te uloga jezika kao retoričkoga mehanizma za proizvodnju povijesti, društva i individualne svijesti.

8. „Alice Walker: jezik crn kao ebanovina“. Književna smotra, 110 (4) (1998): 105-14.

Prvi dio članka situira društvenu poziciju marginalnoga glasa unutar američkog kanona u kontekstu postmodernističke afirmacije razlike, koja dovodi do evolucije i mijene u kanonu. U drugome dijelu članka opisuje se susret između književnoga diskursa crnačkih spisateljica (posebice Alice Walker) i crnačke feminističke kritike, koji dovodi do pomaka kriterija vrednovanja pa tako i do rekonstrukcije američkoga kanona i shodno tome američke književne povijesti. Te tendencije pokazane su u čitanju dvaju Walkeričinih romana, u kojima je na djelu svjesna uporaba i izvrtanje (dominantnih) književnih konvencija i očekivanja.

Radovi nakon zadnjega izbora u zvanje

a) Knjiga


Yüklə 5,98 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   52




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə