Sveučilište u zagrebu

From Shadow to Presence: Representations of Ethnicity in Contemporary American Literature. Amsterdam, New York: Rodopi, 2007.

Ukupan broj stranica iznosi 285. Tekst obaseže 257 stranica; bibliografija obaseže 287 naslova primarnih i sekundarnih djela, a knjiga je popraćena kazalom kritičkih pojmova i imena. Knjiga se dijelom naslanja na građu i istraživanje iz doktorske disertacije, uz značajan stupanj prerade kako u organizaciji pojedinih poglavlja, tako i u okvirnim poglavljima (Uvod i Zaključak). U knjizi se na komparativnom metodom izabranom korpusu američke etničke književnosti, čiji se pojedini odvjetci često sagledavaju izolirano i odvojeno, u vremenskom razdoblju od 1965. do kasnih 1990-ih, predlaže sveobuhvatnije čitanje niza tekstova pripadnih ovome korpusu preko četiri hermeneutička modela. Prvi je model kulturnoga nacionalizma (primijenjen na muške etničke autore prve generacije iz faze razdoblja intenzivnog socijalnog angažmana i borbe za građanska prava). Drugi je model “etničkih feministkinja”, kao suvremenica muških predstavnika, koje rade s feminističkim, psihoanalitičkim i poststrukturalističkim modelima redefinicije nacionalnih, etničkih i rodnih identiteta. Treći, model granice, kronološki slijedi ova dva prethodna, dok preuzima i nadograđuje psihološke, kulturne, političke i filozofske implikacije svojih prethodnika, obogaćen i specifičnim transformacijama u diskursu etnografije kao discipline koloniziranja koju neo- i post-kolonijalni subjekti koriste za svoje svrhe u “područjima dodira” (M. L. Pratt) u današnjemu SAD-u. Četvrti je model dijasporijski, koji na izazovne načine redefinira dosadašnje modele etničnosti u američkome kontekstu, dok ih pozicionira kao transnacionalni fenomen, dirigiran iz različitih centara, ne nužno iz nacionalnoga konteksta. Čitanjem suvremenih i relevantnih tekstova supostavljenih autora iz različitih etničkih tradicija, knjiga zastupa tezu o konstitutivnoj ulozi etničkih književnosti u uobličavanju ključnih nacionalnih preokupacija, ali i anticipira neke šire, globalne trendove u kulturnim formacijama iznad i ispod razine nacije.
b) Radovi u knjizi

- „Novija hrvatsko-američka književnost: od iseljeničkog, etničkog do dijasporijskog pisma“. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. (Hrvatska književnost u prijevodima: emisija i recepcija) sa znanstvenog skupa održanog 21. i 22. rujna 2006. godine u Splitu. Uredile Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić. Split: Književni krug, 2007. 292-311.

U članku se autorica udaljava od etabliranih kategorija kojima se predstavlja hrvatska književnost u egzilu, emigraciji ili dijaspori i prikazuje tekstove hrvatsko-američkih pisaca Vladimira Grossa i Josipa Novakovića. Cilj je rada pokazati kako definicije kulturnoga utjecaja dijaspore kreiraju novi pojmovni okvir za čitanje takvih i slično pozicioniranih tekstova. Preuzimajući pojam i određenje dijaspore iz antropologije, sociologije i kulturalnih studija, autorica predlaže, oslanjajući se na prethodne istraživače ranije i suvremene hrvatsko-američke književnosti, odmak od tradicionalnih određenja kao što su, naizmjence, egzilna, iseljenička/useljenička, etnička književnost te uporabu pojma dijasporijsko pismo. Time se upućuje na moguće trajnije veze između korpusa domaće književnosti i djela koja nastaju u okružju drugih lingvističkih i geo-političkih cjelina, ali problematiziraju veze s hrvatskom književnošću i kulturom.

- „Osobni i kolektivni identiteti: napomene o ulozi pojma u suvremenoj teoriji“. Irsko ogledalo za hrvatsku književnost: teorijske pretpostavke, književne usporedbe, recepcija. Urednice Ljiljana Ina Gjurgjan i Tihana Klepač. Zagreb: FF press, 2007. 83-104.

U članku se daje pregled teorijskog utemeljenja često korištenih pojmova na razmeđu disciplina u humanistici i društvenim znanostima, identitet i identificiranje, s posebnim naglaskom na njihovo određenje u književnoj teoriji, kulturalnim studijima i psihoanalitičkom diskursu. Istovremeno se razmatraju i implikacije različith kolokacija uz termin identitet, od individualnih do nacionalnih, etničkih, rodnih ili subalternih. U daljnjoj analizi razmatraju se mogućnosti fikcionalnih modela prikaza procesa identificiranja u sklopu povijesne situacije američkoga ropstva i njegovih mehanizama kako su opisani u jednome od ključnih romana suvremene američke književnosti, Beloved (1987) autorice Toni Morrison. Razmatra se mogućnost čitanja romana kao prikaza načina uspostavljanja osobnih i kolektivnog (afro-američkog) identiteta kroz mehanizme traumatičnog pamćenja, traumatičnog (prisilnog) ponavljanja, kao nadomjestka za uništeni osjećaj kontinuiteta obitelji i zajednice te kao obavezu nadilaženja namjernog procesa amnezije i zaborava na nacionalnoj razini. Ovakva vrsta pamćenja u romanu se temelji na prijenosu ženskom linijom te predstavlja „živuću povijest“, prema Ricoeuru, usuprot kodificiranoj historiografiji. Istodobno je ovakav projekt pamćenja (ropstva i u ropstvu) prožet ontološkim i psihološkim procijepima i krizama budući da se kao trauma nadaje kao neizrecivo iskustvo. Za pojedine likove u romanu, za čitavu etničku grupaciju, potom i za američku naciju, ključna je sposobnost kontinuiranog prijenosa pamćenja u historiju kako bi se osigurala opstojnost kolektiviteta paradoksalno utemeljena na neizrecivom iskustvu porobljenosti i ugnjetavanja.

- „Croatian American Diasporic Literature: Two Cases of an Emergent Discourse“. Transatlantic Dialogues. Eastern Europe, the U.S., and Post-Cold War Cultural Spaces. Eds. Rodica Mihaila and Roxana Oltean. Bucharest: Editura Universitatii din Bucuresti, 2009. 224-41.

U članku autorica razmatra model dijaspore razrađen u kulturalnim studijima i postkolonijalnoj teoriji kao diskursa na marginama, ali između dva nacionalna prostora. Također se uz pojam rubnoga kanona veže mogućnost za drugačija čitanja hrvatsko-američkih autora Vladimira Gossa i Josipa Novakovića. Njihovi izuzetno hibridni tekstovi uzimaju se kao simptomi kreiranja književnosti u međuprostoru, nacionalnom, jezičnom, kulturnom i etiničkom u kojem funkcionira proizvodnja, cirkuliranje i recepcija ovih tekstova. Ovakav tip teksta i pisma, nadalje, uzima se kao primjeran za jedan dio novije transnacionalne književne produkcije na globalnoj razini.

c) Znanstveni radovi u međunarodnim časopisima ili njima ekvivalentnim A1 časopisima
- „Melville and His Medusae: A Reading of Pierre“. Leviathan: A Journal of Melville Studies, 7.1 (March 2005): 41-54.

Članak donosi čitanje romana Hermana Melvillea, Pierre (1852), preko analize dvaju istaknutih narativnih linija, sentimentalnoga romana i Bildungsromana. Koristeći metode feminističke, novohistorističke i kuturalne teorije, poput modela R. Girarda te njihove razrade kod E. K. Sedgwick, posebice kod trianguliranja homosocijalne žudnje, analiza ide za time da preispita mogućnosti i ograničenja sentimentalnog shvaćanja ženstva kao elementa u odrastanju i sazrijevanju protagonista, Pierrea. Muška individuacija pokazuje se ključno ovisnom o kulturnim i mitskim fiksiranjima ženskoga, ovdje prikazanoga i kroz mit Meduze. U romanu ženski likovi kreću se od tipa dominantne/kastrirajuće majke, pokorne djevice te revolucionarne, prijeteće žene Meduze, dok se ukazuje kako su svi oni u službi formacije muškoga identiteta te su podložne kruženju muških žudnji te proizvod muških projekcija. Njihovo mitsko značenje učvršćuje i ograničava njihovo značenje i potencijal, umjesto da nosi kulturno opunomoćenje.

- „The Grotesque Body and Women's Embodied Ethnography in Denise Chávez's Fiction“. Journal of American Studies of Turkey (JAST). No. 23. (Spring 2006): 37-48.

Osnovna je nakana članka razmotriti elemente revizionističke, postmodernističke ili „opozicijske“ etnografije (kako je definiraju, na primjer, Behar i Gordon), prvenstveno kroz uporabu slikovlja grotesknoga ženskoga tijela. Tjelesnost, bivanje u tijelu, ovdje se shvaća jednom od ženskih odlika, koja je, istodobno obilježava kao tabuizirani subjekt, ali joj i omogućuje da nadiđe ograničene egzistencijalne uvjete. Upotrebom bahtinijanskog pojma grotesknoga i njegove bliskosti s degradirajućim, tjelesnim, skatološkim i narodnim slikovljem, analiza pokušava preoznačiti žensko tijelo u njegovom habitusu i praksama kao pozitivan kulturni znak, koji omogućuje novu semantiku roda kroz žensku grotesku kao vitalni oblik percepcije, razumijevanja i izražavanja. Ova se opažanja primjenjuju na jedan dio opusa suvremene meksičko-američke autorice Denise Chávez.

- „Wounded History: A Reading of Edwidge Danticat's Fiction“. SRAZ (Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. L (2006): 231-60.

Proza suvremene američko-haićanske autorice Edwidge Danticat promatra se kao dio širega etničkoga, subalternoga i post-kolonijalnoga diskursa, koji ima dodirnih točaka s teorijom traume kako se artikulira u suvremenim čitanjima navlastito tekstova Sigmunda Freuda (Laplanche, Caruth, Felman). Čitanjem njezinih romana The Farming of Bones (1998) i Breath, Eyes, Memory (1994) te zbirke novela Krik? Krak! (1995), upućuje se na ključne veze između nastojanja za prikazivanjem prešućene i potisnute, pa time i traumatične, kolektivne povijesti, koja, stoga, slijedi dinamiku traumatske latencije ili odgode. Hibridni žanrovi, s elementima historiografske metafikcije, ali i književnosti svjedočenja, ukazuju na važnost pojma svjedočanstva kao mogućnosti prikaza alternativne povijesti. U romanu Breath, Eyes, Memory proširuje se interpretativni doseg teorije traume korištenjem modela strukturne ili bazne, prvenstveno individualne, traume, koja se pokazuje kao jedan od modela transpozicije traumatičnoga iskustva u narativnu formu, ali i upućuje na ograničenja koja žanrovski oblik Bildungsromana nameće projektu izgradnje identiteta kroz suočavanje s osobnim i povijesnim traumama.

- „'Histories that All of Us Should Know': Asian American Masculinities in Interethnic Perspective“. SRAZ. LII (2007): 87-107.

Etnički studiji, posebice dio koji se bavi tekstovima azijsko-američke tematike, zanima se za pitanja muškosti i građanskoga statusa kao i procesom asimilacije kroz utjecaj dominantnih, bjelačkih, modela muških uloga. U novijim tekstovima azijsko-američkih autora, od kojih se ovdje interpretiraju neki vidovi romana China Boy (1991) kinesko-američkog autora Gusa Leeja te Native Speaker (1995) korejsko-američkog pisca Chang-rae Leeja, taj se model homosocijalnih odnosa (ovdje preuzet od Eve Kosofsky Sedgwick), pomiče od bjelačkog prema međuetničkom i polietničkom modelu, osobito kroz znakovite interakcije s afro-američkim likovima i kulturnim elementima. Ujedno autorica komentira i upozorava na znakovite promjene u shvaćanju statusa etničkoga subjekta, imigranta i potencijalnog građanina u nekoliko faza koje slijede nakon razdoblja borbe za građanska prava, te se ocrtava novi model međuetničkih odnosa u suvremenom SAD-u.

- „Between Science and Ethics in Rebecca Harding Davis's Waiting for the Verdict“. Zeitschrift für Anglistik und Amerikanistik: A Quarterly for Language, Literature and Culture. LVI, 4 (2008): 359-76.

Članak nudi čitanje slabo poznatoga i rjeđe dostupnoga teksta američke devetnaestostoljetne spisateljice Rebecce Harding Davis, Waiting for the Verdict (objavljen u nastavcima 1867), kao istančane studije složenih određenja i shvaćanja rase i klase tijekom Građanskoga rata u SAD-u i neposredno nakon njega. Osim što je članak izravan doprinos književno-povijesnom proučavanju teže dostupnih tekstova iz povijesti američke književnosti, istodobno poduzima čitanje onodobnih modela sentimentalno-reformističkih, proto-realističkih i realističkih pripovjedačkih i stilskih procedura, koje su u romanu združene u ideološki zgusnutu cjelinu, ponekad proturječnih ideja ili pak ponešto kompromitirane pripovjedačke izvedbe. Fascinantna i, u konačnici, nerješiva heterogenost nalazi se posebice u razmatranju problematike rase kroz problem klase ili društvenoga statusa. Oba niza problema interpretiraju se u članku kroz onodobne prevladavajuće oblike diskursa o rasi i teorija društva pod utjecajem darvinizma i teorije okoliša, s jedne strane, a s druge, njima suprotstavljenih religioznih, sentimentalnih i reformističkih diskursa.

- „Osamdesete na Pacifiku: susret orijentalizma i neoliberalizma“. Književna smotra 152 (2), XLI (2009): 13-25.

Unutar vremenskoga okvira 1980-ih razmatra se utjecaj i prožimanje u humanističkim i društvenim disciplinama suvremenog i u tom razdoblju izuzetno utjecajnog diskursa orijentalizma (Edward Said, 1979) te nadirućeg ekonomskoga modela neoliberalizma, koji tada započinje svoj uspon. Najnoviji vid globalne kapitalističke ekonomije i ideološki okvir orijentaliziranja različitostosti iz zapadnjačke perspektive analizira se na odabranim tekstovima o američkom prikazu aspekata japanskoga društva iz 1980-ih godina (roman Dona Leeja, Country of Origin te film Ridleya Scotta, Crna kiša). Usredotočujući se prvenstveno na prožetost i združenost ekonomske i kulturne sfere (koja se ovdje nadopunjuje paralelnim sferama, poput osobne, seksualne, kućanske i javne), interpretacije ovih artefakata idu za tim da iznesu specifični ideološki portret ovoga desetljeća, obilježen složenim kruženjima i razmjenama, prema terminima novohistorističkoga kritičara Stephena Greenblatta, između ove dvije sfere. Naslijeđe, diskurzivno i ideološko, orijentalizma nastavlja utjecati na čitanja Istoka poduzeta sa strane Zapada, dok, s druge strane, autorica ukazuje na nastajanje nove istočnjačka samosvijest, poduprta ekonomskim uspjesima tijekom 1980-ih, koja se odupire vanjskim izvrtanjima japanske kulture.

d) Pregledni rad

- „Rodoslovlje afroameričke autobiografije: od plantaže do Bijele kuće“. Književna smotra, 151 (1) (2009): 23-30.

U članku se razmatraju narativne, tematske, stilske i književno-povijesne veze između četiri teksta, koji se smatraju ključnim djelima okvirno zacrtane tradicije afro-američkoga autobiografskog pisma tijekom 19. i 20. stoljeća (Frederick Douglass, Booker T. Washington, Malcolm X, Barack Obama). Obzirom na brojne formalne i motivske paralele, opravdano je govoriti o kontinuitetu te tradicije, ali je potrebno i locirati točke diskontinuiteta obzirom na promjene koje zahvaćaju tu grupaciju. Zaključak članka je da ovi tekstovi nastavljaju međusobno komunicirati te tako učvršćivati tu žanrovsku tradiciju, ali da svaki ponaosob ključno doprinosi uobličavanju bitnih ideoloških pitanja u svome vremenu dajući obol američkoj književnoj i intelektualnoj matici.

e) Stručni radovi

- Prikaz knjige Russell West-Pavlov, Transcultural Graffiti: Diasporic Writing and the Teaching of Literary Studies. Amsterdam, New York: Rodopi, 2004. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. L (2005): 213-20.

- “Kritički diskurs o drugosti”. Književna smotra XXXVIII, 139 (1) (2006): 139-42. (Prikaz knjiga: Madhu Dubey: Signs and Cities: Black Literary Postmodernism, 2003; Cheryl Wall: Worrying the Line: Black Women Writers, Lineage, and Literary Tradition, 2005; A. Robert Lee: Multicultural American Literature: Comparative, Black, Native, Latino/a and Asian American Fictions, 2003.)
Ocjena znanstvene i stručne djelatnosti

Prije zadnjega izbora u zvanje

Od stručnih aktivnosti dr. sc. Šesnić u ovome razdoblju valja istaknuti doprinos izdavačkim projektima Leksikon svjetske književnosti: Pisci (Zagreb: Školska knjiga, 2001.; autorica ukupno 26 natuknica o američkim književnicima), te Leksikon svjetske književnosti: Djela (Zagreb: Školska knjiga, 2004.; autorica ukupno 9 natuknica od djelima iz američke književnosti). Za ediciju Femina nakladnika Profil napisala je pogovor hrvatskom prijevodu romana američke nobelovke Toni Morrison (Ljubav, 2004).

Dr. sc. Šesnić nekoliko je godina redovito pratila i pisala o suvremenoj književnoj produkciji za Treći program Hrvatskoga radija što je rezultiralo izborom njezinih kritičkih tekstova u časopisu Quorum (XIV.2, 1998). Kontinuirano je objavljivala pregledne članke (2) i prikaze u književnim časopisima i ostalim publikacijama.

Od ostalih stručnih aktivnosti pristupnice ističemo osobito prijevode. Šesnić je priredila i prevela za Treći program Hrvatskoga radija tijekom 2001. niz tekstova suvremenih američkih kritičara i teoretičara iz područja novoga historizma i kulturalnih studija (S. Bercovitch, Donald E. Pease, J. Tompkins, Susan M. Ryan, Mary Kelley, J. Arac) te time približila hrvatskoj publici nove angloameričke teorijsko-metodološke pristupe. Dr. sc. Šesnić je prevela i knjigu suvremene feminističke i kulturalne kritičarke Terese de Lauretis pod naslovom Praksa ljubavi: lezbijska seksualnost i perverzna žudnja (Zagreb: Ženska infoteka, 2003). Prijevod obaseže 335 stranica, uključujući bibliografiju i kazala.

U razdoblju od 2000-2. te nakon povratka iz SAD-a 2003-4. god., dr. sc. Šesnić je bila aktivno uključena u organizaciju nastavnoga procesa i koordiniranje izvođenja obnovljenoga Poslijediplomskoga studija amerikanistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. Sonje Bašić.

Od ostalih stručnih aktivnosti pristupnice valja istaknuti da je od kraja 2004. članica uredništva književnoga časopisa Književna smotra.

Od zadnjega izbora u zvanje, iz znanstvene i stručne djelatnosti pristupnice izdvajamo suradnju na izdavačkom projektu Hrvatske enciklopedije (Leksikografski zavod, Zagreb, 1999-2009). Pristupnica surađuje i na sljedećim znanstvenim projektima: prof. dr. sc. Stipe Grgas, „Konceptualizacija mora i njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD-a“ (od 2006); dr. sc. Borislav Knežević, izv. prof., „Kulture hrvatske tranzicije i anglofone globalizacije: književnost i film“ (od 2008).

Nakon zadnjega izbora u zvanje, pristupnica se na kraća razdoblja usavršavala u inozemstvu, gdje ističemo jednomjesečni boravak na JF Kennedy-Institut für Nordamerikastudien, Freie Universität u Berlinu tijekom rujna 2007. godine zahvaljujući istraživačkoj stipendiji, te sudjelovanje na seminaru i radionicama instituta „Futures of American Studies“ u Dartmouth Collegeu, SAD od 15.- 22.lipnja 2008.

Pristupnica dr. sc. Jelena Šesnić redovito sudjeluje izlaganjima u radu međunarodnih konferencija, te ističemo da je prije zadnjega izbora u zvanje sudjelovala na pet (5) međunarodnih skupova. Nakon zadnjega izbora u zvanje, pristupnica je izlaganjima ili sudjelovanjem u radionicama prisustvovala na deset (10) međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova.
Ocjena nastavne djelatnosti pristupnice

Pristupnica je dala na uvid rezultate studentskoga vrednovanja nastavnoga rada iz kojih se vidi da je njezin rad bio redovito pozitivno vrednovan od strane studenata na dodiplomskoj i diplomskoj razini te da je svojim pristupom i metodama u nastavi polučila rezultate koji nadilaze sveučilišni prosjek.

Prije zadnjega izbora u zvanje, od 1998-2002. pristupnica izvodi književni proseminar „Uvod u studij engleske književnosti“ za prvu godinu studija anglistike. Od 2003. izvodi književne seminare iz američke književnosti za više godine studija anglistike. Dr. sc. Šesnić uvela je dva nova kolegija u nastavu američke književnosti, „Američka književnost 19. stoljeća“ te „Suvremena američka etnička književnost“.

Nakon zadnjega izbora u zvanje, pristupnica uz redovito izvođenje nastave na Odsjeku za anglistiku uvodi niz novih kolegija u nastavni proces . Na dodiplomskoj razini: „Rat, Rekonstrukcija, transformacija: američka književnost 1860-1900“; „Američko žensko pismo 19. stoljeća“; „Etničnost, nacija, globalizacija“; te „Aspekti američkoga romantizma“. Na diplomskoj razini: „Povijest i pamćenje u suvremenom američkom romanu“; „Metodologija i povijest američkih studija“; te „Suvremena američka etnička književnost“. Istodobno, pristupnica je uključena u izvođenje nastave na Doktorskome studiju književnosti, kulturalnih studija, filma i izvedbenih umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (kolegiji: „Etnički, nacionalni i transnacionalni identiteti u eri globalizacije“; „Povijest i pamćenje u suvremenom američkom romanu“). Pristupnica je bila mentoricom za niz diplomskih radnji (više od 10 od zadnjega izbora u zvanje), te je mentoricom dvjema kandidatkinjama na doktorskome studiju, kao i savjetnicom za doktorande.

Od ostalih nastavnih aktivnosti pristupnice valja posebno istaknuti da je 14. ožujka 2008. održala pozvano predavanje u sklopu temata „Encounters with/in the US“ pod naslovom „Signifying on 'Uncle Tom': Some aspects of the discourses of race and femininity in antebellum America“ na Karl-Franzens-Universität, Graz, Center for the Study of the Americas.

Nadalje, u zimskome semestru 2009/2010. pristupnica dr. sc. Jelena Šesnić održava nastavu na Odsjeku za amerikanistiku, Karl-Franzens-Universität u Grazu, Austrija, iz kolegija pod naslovom „Contemporary US Ethnic Literatures: A New Compact for the Nation“. Nastava se odvija u sklopu Erasmus programa Europske Unije za međunarodnu akademsku razmjenu.
Zaključak

Zaključujemo da pristupnica dr. sc. Jelena Šesnić ispunjava opće uvjete prema članku 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju (Narodne novine 123/2003, 105/2004, 174/2004). Sukladno Odluci Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (Narodne novine (84/05), konstatiramo da pristupnica dr. sc. Jelena Šesnić ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

a) u svojstvu stalnog nastavnika izvodila je na visokome učilištu nastavu ukupno od barem tristo (300) norma sati (U nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sudjeluje od zimskog semestra 1998. godine, ostvarujući nastavnu normu predviđenu za asistenta, a od kada je postala docent 2006. godine izvodi nastavu u iznosu od 300 norma sati godišnje.)
b) od sljedećih šest (6) uvjeta pristupnica dr. sc. Jelena Šesnić zadovoljava četiri (4) uvjeta (od minimalno tri)

Uvjeti Rektorskoga zbora visokih učilišta RH o izboru u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja
1. da je autorica ili koautorica jednog objavljenog sveučilišnog udžbenika, znanstvene knjige ili priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavila svoja predavanja kao nastavni tekst, koji je pozitivno ocijenjen od stručnog povjerenstva	ZADOVOLJENO Dr. sc. Šesnić autorica je znanstvene knjige (A1, v. popis radova).
2. da je predložila ili uvela novi, ili inovirani sadržaj predmeta, ili uvela nove eksperimentalne ili praktične nastavne metode na preddiplomskom, diplomskom ili poslijediplomskom studiju uz odobrenje nadležnog stručnog tijela visokog učilišta	ZADOVOLJENO Dr. sc. Šesnić uvela je nove ili inovirala sadržaje predmeta/kolegija na svim razinama studija na Filozofskome fakultetu, od preddiplomske pa do diplomske i doktorske, uz odobrenje nadležnoga tijela.
3. da je pod njezinim mentorstvom izrađeno najmanje sedam (7) završnih ili diplomskih radova, te da je pri tome objavila barem dva rada u koautorstvu sa studentom	ZADOVOLJENO Dr. sc. Šesnić bila je mentoricom na više od sedam završnih ili diplomskih radova, ali nije objavila nijedan rad u koautorstvu sa studentom budući da to nije uobičajeno u disciplini.
4. da se nakon stjecanja doktorata usavršavala u svom znanstvenom području, struci ili nastavi u uglednim institucijama u inozemstvu u ukupnom trajanju od najmanje jedne godine	NIJE ZADOVOLJENO
5. da je kao autorica ili koautorica prezentirala najmanje pet (5) radova na znanstvenim skupovima, od kojih dva na međunarodnim znanstvenim skupovima	ZADOVOLJENO Dr. sc. Šesnić izlagala je kao autorica na 15-ak međunarodnih znanstvenih skupova.
6. da se dokazala kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem jednog znanstvenog rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij	NIJE ZADOVOLJENO

S obzirom da zadovoljava uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Rektorskoga zbora i Nacionalnoga vijeća za znanost, predlažemo da se pristupnica na natječaj dr. sc. Jelena Šesnić izabere u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika na Odsjeku za anglistiku.

Izvješću prilažemo popis radova dr. sc. Jelene Šesnić i bodovnu tablicu radova prema Pravilniku Nacionalnoga vijeća za znanost (Narodne novine 84/2005).

U Zagrebu, 2. veljače, 2010.

Povjerenstvo:

_________________________

Dr. sc. Borislav Knežević, izv. prof., predsjednik
_________________________

Dr. sc. Stipe Grgas, red. prof., član

_________________________

Dr. sc. Sonja Bašić, prof. emer., član

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 8. veljače 2010.

Popis radova relevantnih za izbor u znanstveno-nastavno zvanje (dr. sc. Jelena Šesnić)

Knjiga