Syllabus Naziv kolegija: Etnokulturni identitet: teorijski pristupi. Nastavnik: prof dr sc. Jadranka Grbić Jakopović, red prof. Ects bodovi: 5 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar Status kolegija: izborni Oblici nastave

Syllabus
Naziv kolegija: Etnokulturni identitet: teorijski pristupi.
Nastavnik: prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović, red. prof.
ECTS bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni
Oblici nastave: predavanja i seminari
Cilj kolegija

Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente s teorijskim pristupima istraživanja etnokulturnoga identiteta i procesa identifikacije u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji, dakako u širokom kontekstu europske i američke etnologije i antropologije, koje su na hrvatsku, u raznim razdobljima (a počevši od devetnaestoga stoljeća) na više načina izravno utjecale. Stoga se započinje obrazlaganjem kronološkoga razvoja etnologije kao znanosti, a slijedom toga i s obrazlaganjem glavnih značajki hrvatske etnologije u njezinom formativnom razdoblju, kada se s Antunom Radićem otvaraju teme o etnosu i narodu. Naime, pokušava se dokučiti ispravnost hipoteze da je još Radićeva dualna socio – kulturna struktura hrvatskoga naroda / dvoslojni model postavljena kao okvir za istraživanje međuodnosa društvenoga, nacionalnog i kulturnoga identiteta, te da je ista imala doista političko i kulturološko značenje projekta sustavnoga istraživanja hrvatskoga sela od kraja 19. st. do polovice 20. st. Nastavlja se s analizom pristupa istraživanju teme Radićevih nasljednika i sljedbenika u okvirima kulturnohistorijske paradigme (Gavazzi, Bratanić) te njihovim odjecima u drugim znanostima ili strukama (Gahs, Tomašić, Bičanić, Magovac, Kus-Nikolajev i dr.). Ta se razmatranja usredotočuju na kontekstualne, etnološke i antropološke, te fenomenološke mogućnosti razumijevanja daljih istraživanja spomenutih znanstvenika. Napokon, uz dužno kritičko promišljanje razvojnih putova, završava se s jugoslavenskim razdobljem istraživanja fokusiranih s aspekata tadašnje ideologije o etničkoj zajednici, narodu i naciji (Čulinović) i odmaka od iste koje su zaživjele 1980ih u novijoj / novoj / znanstvenoj praksi u hrvatskoj etnologiji (Rihtman-Auguštin, Supek, Grbić Jakopović, Čapo Žmegač). Ovi posljednji trendovi povezuju se s istima u etnologiji i antropologiji tzv. zapadne provenijencije. Nadalje, cilj je ovoga kolegija na studijama slučaja prema sugestijama nastavnika ali odabiru studenata, poticati studente na promišljanje i raspravljanje o istraživanju etnokulturnoga identiteta i identifikacijskh procesima u hrvatskoj etnologiji, kako bi razvijali vještine samostalnoga osmišljavanja pristupa temi, primjenu znanja i sposobnost demonstriranja znanja koja su stekli. Napokon: istražiti kulturološke parametre za opis i definiranje pojmova etnos, etnicitet, identitet i identifikacija, zatim za mogućnost istraživanja i određivanja dotičnih pojmova (od analize i interpretacije značenja pojmova i sintagmi kao npr. «unutarnja primordijalna težnja za vlastitom posebnošću», «prirodno stanje ljudskog društvenog okoliša», «kôd s pomoću kojega se utvrđuje tko kome pripada», «markantni proizvod društvene interakcije», granice identiteta i sl. Osim dakle upoznavanja s temeljnim pojmovima, orijentacijama na temu, ovaj kolegij ima za cilj utjecati na razvijanje sposobnosti komparativne analize različitih pristupa istraživanju društvenoga razvoja u okviru hrvatske .

Uloga kolegija u ukupnom kurikukumu: uloga je ovoga kolegija u ukupnom kurikulumu u stjecanju uvida u specifične sadržaje segmenta etnoloških tema i istraživanja i primjenu metoda koje u završnici pružaju mogućnost stvaranja jednoga važnog dijela kulturne slike svijeta i hrvatskoga etnokulturnog prostora.

Korištene metode pri izvedbi kolegija: korištene metode pri izvedbi kolegija su predavanja i seminari, upoznavanje s literaturom, video građom, sudjelovanje studenata kroz diskusiju, izlaganjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova.

Sadržaj kolegija:

1. 
   tjedan: upoznavanje sa sadržajem kolegija i obrazloženje studentskih obaveza
   
2. 
   tjedan: rasprava o terminologiji i pregled teorijsko-metodološkog diskursa
   
3. 
   Kronologija razvoja etnološke misli od antike so modernoga doba
   
4. 
   Odjeci u Hrvatskoj u 19. stoljeću
   
5. 
   tjedan: pojam ‘naroda’ u hrvatskoj starijoj etnološkoj praksi: pregled
   
6. 
   tjedan: narod i kultura i Antun Radić
   
7. 
   tjedan. A. Gahs
   
8. 
   tjedan: narod, kultura i identitet i Milovan Gavazzi
   
9. 
   tjedan: narod, kultura i identitet i Branimira Bratanića
   
10. 
    tjedan: odjeci
    
11. 
    tjedan: interpretacija Radića, Gavazzija i Bratanića u novijoj hrvatskoj etnologiji
    
12. 
    tjedan: istraživanja / studije identiteta u novijoj hrvatskoj etnologiji (Olga Supek, Dunja Rihtman -Auguštin, J. Čapo Žmegač, J. Grbić)
    

11. do 13. tjedan: studije slučaja

14. tjedan: terenska nastava/gost predavač

15. tjedan: zaključna razmatranja i pripremanje za završni ispit

Ocjenjivanje:

sudjelovanje na nastavi: 20%

seminarski radovi: 20%

završni ispit: 60%

Nakon završetka diplomskog studija student će moći:
1. analizirati, tumačiti i vrednovati kulturne fenomene i procese

2. vrednovati i interpretirati različite etnološke i kulturnoantropološke pravce i specifičnosti pojedinih disciplinarnih područja te paradigmatske mijene u disciplini

3. kritički analizirati znanstvenu literaturu

4. planirati i provesti složeno etnološko i kulturnoantropološko istraživanje

5. analizirati, vrednovati i interpretirati podatke prikupljene kvalitativnim istraživanjem

6. samostalno identificirati etičke probleme u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških spoznaja i kreativno ih rješavati

7. samostalno i kreativno djelovati i primjenjivati etnološke i kulturnoantropološke spoznaje u razvoju struke

8. argumentirano i profesionalno komunicirati rezultate istraživanja stručnjacima i ostalim korisnicima

9. samostalno pronalaziti, kritički promišljati, vrednovati i otkrivati nove izvore znanja

10. primijeniti vještine učenja u formalnom i samostalnom cjeloživotnom obrazovanju

11. samoevaluirati i kritički procjenjivati vlastiti rad

Ishodi na razini kolegija:

• 
  analizirati teorijske pristupe istraživanju etnokulturnoga identiteta u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji
  
• 
  kritički vrednovati i raspraviti istraživanja etnokulturnih identiteta u hrvatskoj u odnosu na europsku i američku sociokulturnu antropologiju
  
• 
  interpretirati spoznaje do kojih se dolazi temeljem analize istraživanih pristupa
  
• 
  primijeniti spoznaje u vlastitom istraživanju suvremenih procesa etnokulturne identifikacije u Hrvatskoj
  
• 
  raspraviti, usporediti i predstaviti rezultate istraživanja
  

Literatura:

Belaj, Vitomir. 1989. “Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama”. Studia ethnologica I, str. 9-17 (HRČAK)

Belaj, Vitomir. 1998. „Povijest etnološke misli u Hrvata“. U: Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, MH, Zagreb, str. 337-357.

Belaj, Vitomir. 2001. „Hrvati i njihova kultura“. U: Vitez, Zorica i Aleksandra Muraj (ur.): Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha,. Zagreb: Barbat, Galerija Klovićevi dvori i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2001., str. 27-35.

Bićanić, Rudolf. 1996. Kako živi narod. Zagreb: Globus.
Bratanić, Branimir. 1976. „Pogled na 200 godina etnološke znanosti“. Izvješća, str. 5-54.
Bratanić, Branimir. 1957. “Regionalna ili nacionalna i opća etnologija”. Slovenski etnograf X, str. 7-18.
Čapo Žmegač, Jasna. 1991. “Hrvatska etnologija znanost o narodu ili o kulturi?” Studia ethnologica 3, str. 15-23 (HRČAK).

Čapo Žmegač, Jasna. 1994. „Plaidoyer za istraživanje (nacionalnog) identiteta u hrvatskoj etnologiji. Etnološka tribina 17, str. 7-23 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1997. “Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja”. Narodna umjetnost 32/2, str. 9-33 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1998. “Elemeti hrvatske seljačke kulture u prostoru i vremenu”. U: Čapo Žmegač, Z. Vitez, A. Muraj, J. Grbić, V. Belaj: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, str. 9-14.

Čapo Žmegač , Jasna. 1995. Dvije znanstvene paradigme u hrvatskoj etnologiji: Antun Radić i Milovan Gavazzi. Narodna umjetnost. 32/1: 25-38.

Čapo Žmegač, Jasna. 1997. “Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja”, Narodna umjetnost 32/2, str. 9-33.

Čapo Žmegač, Gulin Zrnić Valentina. 2013. “Stoljeće hrvatske etnologije i kulturne antropologije”. U: Hrvatska svakodnevica. Etnografije vremena i prostora. Ur. J. Čapo, V. Gulin Zrnić. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, str. 7-30.
Čulinović-Konstantinović Vesna. 1979. “Historijski prikaz etnoloških istraživanja i interesa za narodnu kulturu u Hrvatskoj”. Etnološka tribina 9, str. 67-88 (HRČAK)
Černelić, Milana. 2007. “Prilog poznavanju kulturnopovijesne metode u hrvatskoj etnologiji i raspravi o njoj”. Studia ethnol. Croatica 19, str. 5-16 (HRČAK)
Draganić, Dragica. Gl. izvor: Draganić-Kahrić, Danica 1965. Dva preteča etnologije u Hrvatskoj (Stanko Vraz i Ivan Kukuljević Sakcinski), 1965. , MR, FF, zatvoreno spremište.

Gavazzi, Milovan. 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija kroz vremena,

prostore i ljude. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber (poglavlje o arealima, str. 184-194).
Grbić Jakopović, Jadranka. 2002. “Etnografsko-etnološki i folkloristički rad Ivana Mičetića”. U: Zbornik radova o Ivanu Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu. Ur. T. Maštrović. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, str. 113-119.
Grbić Jakopović, Jadranka. 2003. „Pojam 'naroda ' u starijoj etnološkoj literaturi“. 2003. U: Narodne i / ili nacionalne čipke, Zbornik radova 7. međunarodnog festivala čipke, Lepoglava: Turistička zajednica Lepoglave. Ur. T. Petrović Leš, str. 9-18.
Grbić-Jakopović, Jadranka. 2010. Europski Volkskundleri i hrvatska etnologija: Aleksandar Gahs (Požega, 1891 - Zagreb, 1962), teolog, etnolog i ... "svestrani uzor jedne sjajne duše". DG Jahrbuch, 17, str. 117-128.
Grbić Jakopović, Jadranka . 2002.„Etnoantropološki podaci u Kukuljevićevim putopisima“. U: Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama 1995. 2000. ur: B. Filipan. Izdavač: Matica hrvatska, Varaždinske Toplice, str. 199-211.
Grbić Jakopović, Jadranka. 2002 „Etnografsko-etnološki i folkloristički rad Ivana Milčetića“. U: Zbornik o Ivanu Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu. Ur: T Maštrović. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; Matica hrvatska Varaždin. Hrvatski književni povjesničari,znanstveni zbornici, sv. 7., str.113-119.
Gušić, Marijana. 1955. Tumač izložene građe. Zagreb: Etnografski muzej.

Ivanoša, Dolores. 2003. „Životopis etnologa, sociologa i publicista dr. Mirka Kus-Nikolajeva“. Časopis za suvremenu povijest 35/1, str. 235-248.

Leček, Suzana; Petrović, Leš Tihana. 2010. Znanost i svjetonazor. Zagreb: Srednja Europa, str. 1-83.

Muraj, Aleksandra. „Josip Matasović u svjetlu hrvatske etnologije. Etnološka tribina 16, 1993, str. 11-34.

Petrović Leš, Tihana - Leček, Suzana. “Država i znanost: jugoslavenstvo na III. slavenskom kongresu geografa i etnografa 1930. godine”. Studia ethnologica Croatica  23,str. 149–182.  
Prica, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing, str. 16-21.

Rajković, Zorica. 1974. „Obilježja etnografske građe i metode njezina terenskog istraživanja“. Etnološki pregled 12, str. 129-134.

Rihtman Auguštin, Dunja. 1971. „Položaj tradicionalne kuloture u suvremenom društvu“. Narodna umjetnost 8, str. 3-17.

Rihtman Auguštin, Dunja. 1997. „Hipoteza Antuna Radića o dvije kulture i hrvatska etnologija“. Narodna umjetnost 34/2, str. 35-44.

Rihtman-Auguštin, Dunja Muraj, Aleksandra. 1998. “Prvih pedeset godina etnološke misli u Institutu”, Narodna umjetnost 35/2, str. 103-124.

Rihtman-Auguštin, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Publica. (pogl. 1, str. 21-86; pogl. 2, str. 109- 168; pogl.4: Narodna kultura i moć; prilagodba ili otpor, str. 211-226).

Rihtman Auguštin, Dunja. 1971. „Položaj tradicionalne kuloture u suvremenom društvu“. Narodna umjetnost 8, str. 3-17.

Supek, Olga: „Osnovne značajke etnologije u Hrvatskoj od 1945. do danas“. U: 18. kongres SEDJ, Rogaška Slatina, 1983., Ljubljana, 1983., str.51-66.

Supek, Olga: „Etnologija u svijetu i mi: pogled s periferije“. Etnološke sveske VIII, 1987., 65-70.

Supek, Olga: „Ethnology in Croatia“. Etnološki pregled, 23/24, 1988., str. 17-35.

Supek, Olga 1989. “Etnos i kultura”. Migracijske teme 5, 145-153.

Šešo, Luka. 2006. Razvoj etnoloških istraživanja. Od ideje o narodoznanstvu do moderne hrvatske etnologije. Magistarski rad. Rkp. MR, 101092, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Španiček, Žarko. 1995/96. „Milovan Gavazzi and the Question on the Actuality of the Croatian Cultural-historical Ethnology“. Studia Ethnologica Croatica 7/8, str. 105-119.

Vodopija , Milivoj. 1978. “Etnološko određenje pojma ‘običaj’. Magistarski rad. Menteo Milovan Gavazzi. Rkp. Knjižnica FF, zatvoreno spremište, sgn. MR 101183.

Zorić, Damir. 2000. Misionar i kulture drugih. Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konšćaka (1703-1759) u Donjoj Kaliforniji. Sarajevo: Hrvatsko kulturno društvo Napredak , Sarajevo; Matica hrvatska, ogranak Sarajevo Matice hrvatske.
(Drugo, dopunjeno izdanje objavio je Nakladni zavod Matice Hrvatske u Zagrebu 2002. pod naslovom Ferdinand Konšćak, misionar i istraživač.)

Zorić, Damir. 2011. Etnografije hrvatskih misionara. Zagreb: Matica hrvatska.