Te u zagrebu fakultet organizacije I informatike
Yüklə 0,49 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Slika 3.4 Prikaz matrice incidencije za usmjerene i neusmjerene grafove[Barabási, 2012., str. 32]
- 4.1. Frigyes Karinthy (1929.)
- 4.2. Jacob Moreno (1933.)
- Slika 4.1 Morenova zapaţanja o evoluciji grupe [Moreno, 1934., str. 30-42]
- 4.3. Solomonoff i Rapoport (1951.)
9
Slika 3.4 Prikaz matrice incidencije za usmjerene i neusmjerene grafove[Barabási, 2012., str. 32]
10
Razvoj društvenih mreža kroz povijest
Iako se značajniji interes za društvene mreže javlja tek u zadnjoj polovini prošlog stoljeća, početci njihova razvoja zabilježeni su mnogo prije, ali ne kao znanost već kao interesno područje ondašnjih sociologa. U ovom radu spomenut ćemo neke važnije autore i radove koji su postavili temelje znanosti društvenih mreža te značajnije utjecali na njihov razvoj.
Prvi objavljeni tekst o društvenim mrežama nije bio znanstveni članak, već kratka priča pod imenom „Lanci“ u djelu „Sve se promijenilo“ autora Frigyes Karinthyja, izdana 1929. godine. U svom djelu „Lanci“ ovaj maĎarski autor iznosi stav da se svijet smanjuje, ali ne u fizičkom smislu već u onom socijalnom. Tvrdi da su ljudi sve povezaniji kroz meĎusobna poznanstva i da se na temelju tih prijateljstava formira gusta mreža prijateljstva i dovodi do svjetske meĎupovezanosti. Predlaže da je, zahvaljujući tome, svakoga na Zemlji moguće povezati kroz najviše pet meĎupoznanstava. Tu tvrdnju podupire time što u djelu opisuje kako je njega samoga, kroz maksimalno pet poznanika, moguće povezati s bilo kojim dobitnikom Nobelove nagrade. TakoĎer, s obzirom da poznatije osobe poput Nobelovaca imaju mnogo poznanstava i društveno su utjecajniji, tvrdi da se na isti način može povezati i s bilo kojim radnikom u Fordovoj tvornici.
Tek dvadeset godina kasnije Milgram provodi svoj eksperiment malog svijeta čime Karinthy potvrĎuje kako je bio znatno ispred svog vremena kad je tvrdio da je promjenjiva priroda ljudskih poznanstava posljedica društvenih istraživanja, razbijanja geografskih ograničenja i razvoja novih tehnologija koje nam omogućuju da ostanemo u kontaktu iako smo udaljeni tisućama kilometara [Newman, Barabási i Watts, 2005., str. 10].
grupama ljudi, čime zaslužuje titulu centralne ličnosti koja postavlja temelje moderne znanosti društvenih mreža. Članak se smatra prvijencem na području analize društvenih znanosti, a proučava interakcije izmeĎu učenika unutar pojedinog razreda od vrtićke generacije do osmog
11
razreda osnovne škole. Svakomdjetetu dano je na izbor da odabere suučenika s kojim bi željelo nastaviti ići u razred i pored koga bi željelo sjediti.
Analizom prikupljenih podataka Moreno nam je uspješno prikazao evoluciju grupe te otkrio da se unutar razreda kriju komplekse strukture koje su se bitno razlikovale od onoga što bi se o grupi na prvi pogled moglo zaključiti. Osim toga izdvojio je i pojave različitih oblika interakcije meĎu učenicima; neki od njih bili su potpuno izolirani, neki formirali parove, trokute ili čak ulančane veze, a neki su bili dovoljno popularni da su bili centar zvjezdane formacije.kako možemo vidjeti na slici 4.1.
Slika 4.1 Morenova zapaţanja o evoluciji grupe [Moreno, 1934., str. 30-42]
12
Osvrnimo se ukratko na Morenova zapažanja o evoluciji grupe. Zanimljivo je primijetiti kako u grupi od 21 dječaka i 14 djevojčica prvog razreda ima relativno velik broj „zvijezda“ odnosno popularnije djece koji na sebe privlače velik broj veza, te velik broj prijateljstava izmeĎu različitih spolova, dok pronalazimo mali broj parova. Već u trećem razredu osnovne škole na jako sličnom uzorku možemo primijetiti kako se broj „zvijezda“ i prijateljstava izmeĎu različitih spolova značajno smanjuje, kao što vidimo na donjem dijelu slike 4.1,te se taj trend nastavlja sve do osmog razreda osnovne škole gdje ponovno vidimo da se formiraju prijateljstva izmeĎu različitih spolova, iako u znatno manjem broju. Zanimljivo je kako se u istom razdoblju stabilno povećava broj parova, odnosno uzajamnih prijateljstava i povezanosti s djecom iz drugih razreda, što sa socio-emotivnog stajališta pokazuje kako se s razvojem ličnosti produbljuju prijateljstva i šire interesi. Izradom ovih dijagrama Moreno otkriva jedan novi pojam koji nam kasnije, točnije 1934. godine, detaljnije objašnjava u svojoj knjizi pod nazivom „Who shall survive?“ (Tko će preživjeti?).Riječ je o pojmu sociometrija koji u svojoj knjizi opisuje kao metodu za kvantitativnu analizu socijalnih i interpersonalnih odnosa unutar grupe. Ona je eksperimentalna tehnika koja mjeri društveno ponašanje, odnosno socijalno-emotivneodnose unutar promatrane skupine. Naglasak se daje odnosima baziranim na meĎusobnom privlačenju, indiferentnosti ili odbijanju izmeĎu članova skupine, na osnovu kojih se uspostavlja emocionalna struktura grupe.
Ova dva znanstvenika 1951. godine prvi put sistemski definiraju komponentu koju danas nazivamo nasumični graf. Njihov rad važan je ne samo zbog toga što nam prvi put predstavljaju nasumične grafove već i zato što prikazuje jedno od ključnih osobina modela, a to je pojava koja se javlja ako se brojčvorova i bridova povećava, tada mreža doseže točku u kojoj se naglo mijenja iz velikog broja nepovezanih dijelova u jedan veliki povezani graf koji u današnjoj terminologiji zovemo divovska komponenta. Tako postavljaju temelje za mnoga buduća otkrića i modernu analizu društvenih mreža.
otkriće Erdősa i Renyija iz 1960. godine, nedvojbeno je da su Solomonoff i Rapoport mnoge ključne pronalaske otkrili gotovo desetljeće ranije. Ipak, Erdős i Renyi u svojim istraživanjima otišli su dalje od Solomonoffa i Rapoporta te zadržali viši nivo stručnosti [Newman, Barabási i Watts, 2005., str. 11-12]. Yüklə 0,49 Mb. Dostları ilə paylaş:
|