Te u zagrebu filozofski fakultet

Pristupnikovo radno iskustvo u nastavi:

- 2002. – 2005. – predavač poslovnog engleskog na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i management

- 2001. - do danas: lektor na Filozofskom fakultetu, Zagreb, Odsjek za anglistiku. U stalni je radni odnos primljen 1. studenoga 2005. nakon što je četiri godine radio kao vanjski suradnik. Kao lektor za engleski jezik dosada je predavao niz kolegija u predbolonjskom (Jezične vježbe 1 i Jezične vježbe 3, te Prijevodne vježbe 3 i Prijevodne vježbe 4) i bolonjskom sustavu studija (Suvremeni engleski jezik 1, Cultures of the English Speaking World i Prijevodne vježbe). Uz redovan rad u lektorskoj nastavi u Odsjeku za anglistiku, pristupnik predaje i u sklopu stručnog poslijediplomskog studija prevoditeljstva, te studija konferencijskog prevođenja u organizaciji Filozofskoga fakulteta.

Popis objavljenih stručnih radova:

1. Nikolić, K. i Zubak, M. (2004.). „Studij engleskog jezika i književnosti nije tečaj“, Školske novine br. 29, 21. rujna 2004.

2. Nikolić, K. (2004.). «Oxford English Grammar», Školske novine br. 28, 14. rujna 2004.
Popis objavljenih znanstvenih radova:
1. Nikolić, K. (2006.). «Subtitling for Private and Public TV». Translating Today. vol. 4, stranice od 33. do 36.

Popis objavljenih prijevoda:
Prevedeni romani i zbirke kratkih priča:
1. Chambers, A. (2003.). Otimačice darova (The Present Takers). Zagreb: Profil International
2. Cheek, M. (2003.). Seksualni život moje ujne (Sex Life of My Aunt). Zagreb: Profil International
3. Amoury, H. (2004.). Letač zmaja (The Kite Rider). Zagreb: Profil International
4. Auster, P. (2005.). Priče iz američkog života (I Thought My Father Was God). Zagreb:Profil International

Prijevodi publicističkih naslova:

1. Kerrod, R. (2004.). Upoznajmo znanost (The Way Science Works). Zagreb:Profil International.

2. Gilić, Nikica (2006.). 3-2-1, Kreni! Zbornik radova u povodu 70. rođendana Ante Peterlića, prijevod sažetaka članaka objavljenih u knjizi, Zagreb: FF Press.


Prijevodi znanstvenih članaka:

1. 
   Janeković, Z. (2004.). «Gradation of Differences: Ethnic and Religious Minorities in Medieval Dubrovnik» u Historical Urban Studies
   

2. Rafolt, L. (2004.). «America and Non-European World in the Plays of Kosor’s “Parisian Cycle”». Neohelicon

Sudjelovanje na međunarodnim skupovima:
1. Saarbruecken, Njemačka (2005.) Multidimensional Translation (stipendija Marie Curie Europske komisije). izlaganje Subtitling for Private and Public TV.

2. Berlin, Njemačka (2006.) Međunarodni skup Languages and the Media 2006, o AV-prevođenju.

3. Ljubljana, Slovenija (2006.) Međunarodni prevoditeljski kolokvij. Filozofski fakultet, Sveučilište u Ljubljani.

4. Leiria, Portugal (2007.). Međunarodni skup Media for All. Izlaganje rada Subtitling as a Profession.

5. Berlin, Njemačka (2008.). Međunarodni skup Languages and the Media 2008. Predavanje na temu Identity of Croatian as a Language in Subtitling.
6. Zagreb, 2008. Sudjelovanje (pozivno predavanje) na regionalnom skupu u organizaciji prevoditeljskog portala Proz.com. Izlaganje na temu Prevođenje za medije u Hrvatskoj i inozemstvu.
7. Montpellier, Francuska, 2008. Međunarodni skup Audiovisual Translation: Multidisciplinary Approaches
Kristijan Nikolić je od 1998. godine redoviti vanjski suradnik Službe za prijevode Hrvatske Televizije, te je autor prijevoda više od dvije stotine filmova, emisija, intervjua, itd..U razdoblju od 2004. do 2006. prevodio je serije i filmove za televizijske kuće NOVA TV, RTL Croatia i HBO, te za tvrtke Softitler iz SAD-a i ECI Subtitling iz Velike Britanije. Od 2006. godine suradnik je tvrtke SDI Media Scandinavia, za koju prevodi u titlove televizijske programe. Uz prevođenje za medijske i izdavačke kuće, pristupnikovo kontinuirano prevodilačko iskustvo obuhvaća prijevode i drugih vrsta tekstova, na primjer raznih tehničkih priručnika.
Uz bogato praktično iskustvo u prevođenju za medije, Kristijan Nikolić se bavi i znanstvenim istraživanjem problematike prevođenja za medije, što je i tema njegova doktorskog rada. Iz gore navedenog popisa međunarodnih skupova na kojima je sudjelovao s vlastitim izlaganjima vidljivo je da pristupnik vrlo aktivno prati sva najnovija zbivanja u tom području i aktivno sudjeluje u njima. Riječ je o stručnjaku koji vrlo plodonosno spaja praktično prevodilačko iskustvo i znanstveno-istraživački rad, te nastavni rad.
O njegovom profesionalnom angažmanu svjedoči i članstvo u nekoliko udruga: u ESIST-u ( European Association for Studies in Screen Translation), gdje je od 2008. član Upravnog odbora, u Hrvatskom društvu televizijskih prevoditelja, te Društvu znanstvenih i tehničkih prevoditelja.
Kristijan Nikolić vrijedan je mlad stručnjak koji se neprestano usavršava i svoje bogato profesionalno iskustvo koristi kao osnovu svoga nastavnog i istraživačkog rada. Cijenjen je među članovima odsjeka i među studentima. O njegovu radu sa studentima svjedoče i visoke ocjene u anketama koje se posljednjih godina provode na razini sveučilišta.

Kristijan Nikolić zadovoljava uvjete za izbor u višeg lektora. On prije svega zadovoljava uvjete iz članka 98. stavka 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine« br. 123/03., 105/04. i 174/04.). Ima ukupno osam godina radnog iskustva u nastavi. Uz opće uvjete zadovoljava i uvjet za izbor u višeg lektora, a to je da je objavio pet stručnih radova. Objavio je dva stručna rada, te prijevode pet knjiga. Usto je objavio dva znanstvena rada u inozemnim časopisima (Translating Today i Proceedings of the Languages and the Media 2008 Conference). Zaključak je da pristupnik ne samo da zadovoljava uvjete, već i premašuje tražene uvjete.

Zbog svega rečenog predlažemo da se Kristijana Nikolića izabere u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora na Katedri za engleski jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
mr.sc. Snježana Veselica-Majhut,viša lektorica

mr.sc. Vesna Beli, viša lektorica

dr.sc. Nataša Pavlović, viša lektorica

U Zagrebu, 5. svibnja 2009.

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 11. svibnja 2009.

REPUBLIKA HRVATSKA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Fakultetsko vijeće

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta na sjednici od 13. ožujka 2009. godine imenovalo je Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja objavljenog za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Katedri za talijanski jezik, na Odsjeku za talijanistiku.

Na temelju odluke Fakultetskoga vijeća, Stručno povjerenstvo u sastavu:
1. mr. sc. Anadea Čupić, viši lektor

2. Ingrid Damiani Einwalter, viši lektor

3. dr. Iva Grgić, doc, (Sveučilište u Zadru)
podnosi sljedeće

I z v j e š ć e

Na natječaj objavljen u «Vjesniku» 10. travnja 2009. prijavile su se dr. sc. Vesna Deželjin i dr. sc. Luana Giurchevich.

Dr. sc. Vesna Deželjin, hrvatska državljanka, rođena je 11. srpnja 1958. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu (1973. godine), jezičnu gimnaziju (1977. godine) i Filozofski fakultet (1982. godine) stekavši zvanje profesora engleskoga jezika i književnosti i talijanskoga jezika i književnosti.

Iz priloženoga životopisa proizlazi da je dr. sc. Vesna Deželjin, po završetku obrazovanja, radila u dvije osnovne škole podučavajući engleski jezik, a zatim je, 1986. godine, počela raditi kao profesor talijanskoga jezika u «Školi stranih jezika» (današnja škola «Sova»).

Neposredno po završetku studija, akademske godine 1982/83, pristupnica je upisala poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer književnost, koji je završila 1993. godine obranivši magistarski rad pod naslovom Talijanska književnost u hrvatskom tisku u razdoblju od 1918. do 1930. godine.

Na temelju dokumentacije vidljivo je da je pristupnica Deželjin 1993. počela raditi kao lektor talijanskog jezika na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tijekom četiri akademske godine (1994/95 – 1998/99), povrh svih radnih obveza vezanih za radno mjesto lektora (izvođenje nastave, konzultacija i održavanje ispita), predavala je i kolegij Uvod u studij talijanskoga jezika uz održavanje pripadajućih ispita i konzultacija.

Godine 1996. postaje članom znanstvenoga projekta «Hrvatsko-talijanske književne veze».

Gost je na tribini u Hrvatskom konzulatu u Trstu 1998. godine.

Godine 1999. izabrana je u zvanje višeg lektora prvi put.

Osim radnih obveza vezanih za izvođenje nastave, i prije izbora u zvanje višeg lektora, kao i poslije, povjerava joj se vođenje klasifikacijskih ispita na Odsjeku za talijanistiku.

Predanost nastavnim obvezama te inovativnost u njihovu izvođenju potvrđuje također i podatak da je 2000. izabrana je u uredništvo časopisa za promicanje nastave stranoga jezika «Strani jezici», u radu kojega sudjeluje i danas.

U razdoblju od 2001. godine do 2003. predsjednica je Povjerenstva za ocjenu udžbenika pri Ministarstvu znanosti prosvjete i športa.

Tijekom akademske godine 2003/04. izvodi nastavu (prijevodne vježbe) na Poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju pri Filozofskom Fakultetu.

Od 2003. postaje članom međunarodnoga znanstvenog projekta «Neurolingvistički aspekti bilingvizma» pri Odsjeku za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Sudjeluje u emisiji na III. programu talijanskoga radija (RAI) emitiranoj za područja regija Furlanija i Julijska Krajina i Veneto (22. lipnja 2001).

Sudjeluje kao izlagač na skupu posvećenom obljetnici smrti Mariana Faragune (svibanj 2002).

Sudjeluje na skupu o komunikaciji Perché e come comunicare, održanom u Gemoni del Friuli, pod predsjedavanjem Sante Graciottija, 8. kolovoza 2001.

Na poziv, sudjeluje kao gost-predavač na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 2003. godine.

Godine 2004. izabire se u zvanje višeg lektora drugi put.

Osim obveza vezanih za izvođenje lektorske nastave, tijekom zimskog semestra ak. god. 2004/05 radi na Poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju.

Na poziv Sveučilišta u Bariju, od 11. do 17. srpnja 2005. sudjeluje kao predavač u Ljetnoj školi talijanistike.

Nakon što je u travnju 2003. godine upisala doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, dana 23. lipnja 2006. doktorira obranivši tezu pod naslovom Tuji elementi v dialoški prozi tržaških piscev Carpinterja in Faragune kot dokaz kulturnih in jezikovnih stikov (budući da je doktorski rad na talijanskom jeziku, njegov talijanski naslov glasi Elementi alloglotti nella prosa dialogata degli scrittori triestini Carpinteri e Faraguna come riflesso di contatti culturali e linguistici).

Godine 2006. na novi poziv opet sudjeluje kao gost predavač na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Od 2008. godine mentor je diplomskih radnji (studenata po starom studijskom programu) te završnih diplomskih radova u preddiplomskom studiju.

Član je niza diplomskih komisija, komisija za završne radove te jedne komisije za ocjenu i obranu magisterija znanosti.

Ujedno, članica je Hrvatskog filološkog društva (HFD), Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), zatim Società internazionale di letteratura e filologia italiana (SILFI), Associazione internazionale per gli studi di letteratura e linguistica italiana (AISLLI), Associazione Internazionale dei Professori d'Italiano (A.I.P.I), te hrvatskoga udruženja profesora engleskoga jezika (HUPE).

Tijekom svoga profesionalnog formiranja pristupnica Deželjin objavila je mnogo radova a, kao što je razvidno iz priloženoga popisa radova, o njezinoj znanstvenoj aktivnosti govore sudjelovanja na većem broju znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, te tiskani radovi vezani za te skupove. Povrh sudjelovanja ostvarenih prije 2004. godine (u Hrvatskoj gotovo redovito na skupovima HDPL-a, zatim više puta u Italiji, te jednom u Belgiji, Danskoj, Madžarskoj i Njemačkoj), u posljednjih pet godina sudjeluje također na skupovima u domovini (HDPL; skupovi organizirani od strane matičnog Odsjeka za talijanistiku u Zagrebu, kao i onoga u Puli, Riječki filološki dani), kao i na skupovima u inozemstvu (na Cipru, u Albaniji, Belgiji, Italiji, Makedoniji, Poljskoj, Španjolskoj, Švicarskoj).

Kao autor niza natuknica surađivala je u Leksikonu stranih pisaca (C. Porta, G. Prezzolini, D. Rea, G. Rossetti, L. Sciascia, C. Sgorlon, S. Slataper, M. Serao, M. Tobino), te kao suradnik-prevoditelj u izdanju Nemčićevih «Putositnica» i djela Petra Šegedina za Stoljeća hrvatske književnosti.

Bibliografija radova
A) znanstveni radovi

1) 1980-81, Vrste testova i njihova primjena u nastavi engleskog jezika, Godišnjak Saveza društava za primijenjenu lingvistiku Jugoslavije, br. 4-5, Zagreb, str. 139.141;

2) 1988, Pirandello nella pubblicistica croata tra il 1918 e il 1930 u Intermediale Pirandello. La pagina,la scena, lo schermo (Atti del Convegno, Udine, 17, 18 e 19 luglio 1986), a c. di Bruno de Marchi, Edizioni del Gamajun, n. 1, Udine, pp. 117-124;

3) 1995, Il concetto del colore nero in un romanzo di Grazia Deledda, u SRAZ sv. XI, str. 49-56;

4) 1995, Prijevodi talijanskih pjesnika u hrvatskom tisku od 1918. do 1930. (Palazzeschi, Soffici, Ungaretti) u Hrvatsko-talijanski književni odnosi (ur. M. Zorić), sv, V, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, str. 345-359;

5) 1996, Prvi prijevodi Palazzeschia, Sofficia i Ungarettia na hrvatskom jeziku, u Sulla traduzione letteraria italiano-croata e croato-italiana – O talijansko.hrvatskom i hrvatsko-talijanskom prevođenju (Atti del Convegno internazionale - Zbornik radova s Međunarodnog skupa, Zagreb, 25. i 26. studenog 1994), Istituto Italiano di Cultura Zagabria - Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagre, str. 65-80;

6) 1996, Poznavnje stranoga jezika kao izvor interferencija pri učenju novoga stranog jezika, u “Strani jezici”, XXV/ 3-4, str. 180-189;

7) 1996, Neka obilježja društvenosti u novelama Giannia Celatia, u Jezik i komunikacija (Zbornki radova sa Savjetovanja HDPL 15. i 16. 5. u Zagrebu, ur. M. Andrijašević i dr.), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb, str. 140-151;

8) 1997, Komparatističke bilješke o Pitigrilliu, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi (ur. M. Zorić), br. VI, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, str. 347-363;

9) 1997, Funzioni testuali dei proverbi nel testo di Maldobrìe, u “Linguistica”, XXXVII, str. 89-97;

10) 1997, Poslovice u tekstu Maldobrìa (Zbornik radova sa Savjetovanja HDPL, Zagreb, svibanj 1997, ur. M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb, str. 269-277;

11) 1998, Odakle smo posudili rizalit, u “Foliaonomastica croatica”, (Radovi za znanstvenog skupa IV.Skokovi etimološki susreti, Krk, 6. i 7. studenog 1998), knj. 7, str. 41-48;

12) 1998, Il ruolo dei proverbi nelle Maldobrìe, u “SRAZ” XLIII, str 61-76, str. 69-84;

13) 1998, Važnost aloglotskih elemenata - jedan primjer iz tršćanske književnosti (Zbornik radova sa Savjetovanja HDPL, Opatija, 8-0. svibnja, 1998, ur. B. Pritchard i dr.), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka, str. 121-130;

14) 1999, Ivan Franjo Biundović i jezična reforma (Giovanfrancesco Biondi e la riforma linguistica), u Talijanističke i komparatističke studije u čast Mati Zoriću - Studi di italianistica e di comparatistica in onore di Mate Zorić, Zbornik radova Međunarodnog skupa. Zagreb, 27. i 28. svibnja 1997. (ur. S. Roić 9, Odsjek za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta, Zagreb, str. 347-356;

15) 1999, Aspetti linguistici dei soprannomi nelle maldobrìe, u “SRAZ”, XLIV, str. 251-262;

16) 1999, Pragmalingvistička vrijednost onomastičkih elemenata u maldobrìama, u Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zbornik Savjetovanja Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Opatija, 7. i 8. svibnja 1999 (ur. L. Badurina et alt.), HDPL, Zagreb-Rijeka, str. 189-02;

17) 2000, Narrativa triestina contemporane, riflessi di incontri di lingue e culture u L’Italiano Oltre Frontiera, V Convegno Internazionale (Leuvenm 22-25 aprile 1998), a c. di S. Vanvolsen et. al., vol I, F. Cesati Ed., Firenze, pp. 447-461;

18) 2000, Nekoliko napomena o autorima maldobrìa, u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, (ur. M.Zorić), knj. VII, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, str. 293-306;

19) 2000, Hrvatska onomastička komponenta u maldobrìama, u “Riječ”, 6/1, str. 24-33.

20) 2001, Talijanska “slatka tajna”, u “Strani jezici”, br.1-2 str. 7-12

21) 2001, Hrvati i hrvatska kultura u maldobrìama, u Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova (ur. D. Sesar i I. Vidović Bolt), sv. 2, str. 529-540, Hrvatsko filološko društvo - FF, Zagreb;

22) 2001, Le maldobrìe di Carpinteri e Faraguna: un riflesso di incontri e di lingue diverse u La dialettologia oggi fra tradizione e nuove metodologie. Atti del convegno Internazionale (Pisa 10-12 febbraio 2000), (a. c. di A. Zamboni et alt.), pp. 307-323, Edizioni ETS

23) 2000-2001, I racconti di Carpinteri e Faraguna - un esempio delle sovrapposizioni linguistiche sull’Adriatico orientale, u SRAZ, sv. XLV-XLVI, str. 177-189.

24) 2002, Hrvatsko-talijanska prožimanja u makarskoj komediji iz 18. stoljeća u Hrvatsko-talijanski književni odnosi, (ur. M. Zorić), knj. VIII, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, str. 193-213

25) 2002, Inducirani morfemi - odrazi jezičnih dodira na istočnom Jadranu u Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj - izazovi na početku XXI. stoljeća, Zbornik Savjetovanja Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Opatija, svibanj 2000, (ur. D. Stolac et alt), HDPL, Zagreb-Rijeka, str. 105-114;

26) 2002, Il concetto di Mitteleuropa nelle maldobrìe di Carpinteri e Faraguna u Dal centro dell’Europa culture a confronto fra Trieste e i Carpazi (Atti del Secondo Seminario Internazionale Interdisciplinare Pécs, 26-29 settembre 2001), a c. di E. Rómaky e B. Tombi, Imago Mundi, Pécs, pp. 291-300;

27) 2003, Odrazi dvojezičnosti na istočnom Jadranu u anonimnoj komediji iz 18. stoljeća, u Psiholingvistika i kognitivna znanost u Hrvatskoj Primijenjenoj lingvistici, Zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Opatija, 18. i 19. svibnja 2001, (ur. D. Stolac, N. Ivanetić, B. Pritchard), Zagreb - Rijeka, str. 229-238;

28) Vesna Deželjin, 2003, Neka sociolingvistička zapažanja studenata talijanistike o izvornim govornicima talijanskog jezika u “Strani jezici”, 4, str.213-221;

Znanstveni radovi objavljeni nakon drugog izbora u zvanje višega lektora:
29) Vesna Deželjin, 2004, Osservazioni su alcuni particolari tipi di indicatori di forza u “SRAZ”, XLVII-XLVIII, str. 77-86; (časopis)

30) Vesna Deželjin, 2004, L’esperienza plurilingue di un testo settecentesco u Atti del Convegno internazionale di Studi nel bicentennario della nascita di Niccolò Tommaseo (Zagabria, 4-5 ottobre 2002). Collana della rivista SRAZ. Vol. I, FF press, Zagreb, str. 550-562; (zbornik)

31) Vesna Deželjin, 2004, Deutsche Lehnwörter in einem venetischen Idiom u Velimir Piškorec Sprachkontakte und Reflexion. Zagreber germanische Beiträge, Beiheft 7, Universität Zagreb, FF press, str. 205-215; (serija)

32) Vesna Deželjin, 2004, Alcune forme argumentative e “ottative” in una commedia del Settecento u Paolo D’Achille (ur.) Generi, architetture e forme testuzali. Atti del VII covegno SILFI (Roma, 1^o- 5 ottobre 2002), vol II, Franco Cesati Ed., Firenze, pp. 789-799; (zbornik)

33) Vesna Deželjin, 2004, La funzione dei croatismi nella parte italiana del testo di una commedia settecentesca u Maestro e Amico. Miscellanea in onore di Stanislaw Widlak. Mistrz I Przyjaciel. Studia dedykowane Stanislawow Widlakowi (ur. di M. Światkowska – R. Sosnowski – I. Piechnik), Wydawnictwo Universytetu Jagiellońskiego, pp. 129-133; (Festschift)

34) Vesna Deželjn, 2005, Neka zapažanja o višejezičnim govornicima u sredini koje je materinski jezik različit od njihova u Jezik u društvenoj interakciji - Zbornik radova sa savjetovanja HDPL održanoga 16. i 17. svibnja 2003. u Opatiji, (ur. D. Stolac – N. Ivanetić – B. Pritchard), HDPL, Zagreb – Rijeka, str. 141-154;

35) Vesna Deželjin – Vesna Mildner, 2005, Elementi netečnosti u govoru i jezična kompetencija u Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zbornik (ur. Jagoda Granić), HDPL, Zagreb- Split, str. 201-211;

36) Vesna Deželjin, 2005, L’elemento italiano come segno di interculturalismo nelle traduzioni ragusee di Molière, u Lingua, cultura e intercultural: l’italianoe le alter lingue, (ur. J. Korzen), Copenhagen Studies in Languages, 31, Copenhagen Business School, str. 335-346; (zbornik)

37) Vesna Deželjin, 2005, Neke talijanske spisateljice u hrvatskom tisku između 1928 i 1930. godine, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi 9, FF press, ZZagreb, pp. 225-239;

38) Vesna Deželjin, 2006, La tipologia degli italianismi in un testo del Settecento, u Italia e Europa: Dalla Cultura nazionale all’interculturalismo, Atti del XVI Congresso dell’A.I.P.I., Cracovia, 26-29 agosto 2004, 2 sv, (ur. Bart Van den Bossche, Michel Bastiaensen, Corinna Salvadori Lonergan i Stanislaw Widlak), Franco Cesati Ed. Firenze, sv. 1. str. 529-538;

39) Vesna Deželjin i Vesna Mildner, 2006, Analiza strategija opisa u različitim jezicima, u Jezik i mediji. Jedan jezik, više svjetova. Zbornik, (ur. Jagoda Granić), HDPL, Zagreb- Split, str. 193-204;

40) Vesna Deželjin i Vesna Mildner, 2007, Patane suhe - što je to?, u Jezik i identiteti. Zbornik, (ur. Jagoda Granić), HDPL, Zagreb- Split, str.145-156;

41) V. Deželjin, 2007, Cultura e civiltà italiana percepita dagli studenti di italianistica a Zagabria, in Tempo d’incontri. Atti dei seminari “Tempus”JEP 18101-2003, (a c. di Anastasija Gjurčinova e Vanna Zaccaro), Università “Ss. Cirillo e Metodio” di Skopje, Facoltà di Filologia “Blaže Koneski”, Skopje, pp. 379-390; (zbornik)

42) Vesna Deželjin, 2008, Intorno alla prima traduzione italiana del capolavoro di Marin Držić (Marino Darsa), in Il doppio nella lingua e nella letteratura italiana. Atti del Convegno Internazionale, Dubrovnik, 8-11 settembre 2004, (a c. di Morana Čale, Tatjana Peruško, Sanja Roić e Alessandro Iovinelli), FF Press – Istituto Italiano di Cultura, Zagreb, 819-834.

43)Vesna Deželjin, 2008, Contatti tra le lingue e culture nell’Adriatico orientale, u Contesti Adriatici. Studi di Italianistica comparata (a c. di Vesna Kilibarda e Julijana Vučo), Progetto Tiorcas, Aracne ed., Roma; (poglavlje u knjizi)

Svi radovi u stranim zbornicima i zbornici HDPL-a su recenzirani.