Te u zagrebu filozofski fakultet
Yüklə 1,28 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- E) sudjelovanje na skupovima
- F) ostali rad, promicanje struke
- Bibliografija radova znanstveni radovi
- SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Lučića 3
- FAKULTETSKOME VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
- SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za germanistiku Ivana Lučića 3 10000 Zagreb
- Predmet
- FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
- I Z V J E Š T A J Na natječaj objavljen u Vjesniku od 10. travnnja 2009. i Narodnim novinama br. 43/09 od 8. travnja 2009. javila se jedna kandidatkinja – Monika Blagus
B) stručni radovi 1) 1994, Izgovor talijanskih riječi u elektroničkim glasilima u “Govor”, XI/ br. 1, str. 89-95; 2) 1999, Nekoliko napomena o izgovoru stranih riječi s posebnim osvrtom na frikative i afrikate, u “Govor”, XVI/ br. 2, str. 165-171; C) prikazi, osvrti 1) 1995, Tullio De Mauro: Capire le parole (Laterza, Bari, 1994), u “Suvremena lingvistika”, 21/1, br. 39, str. 95-96; 2) 1996, Introduzione all’italiano contemporaneo, vol. I, Le strutture, vol. II, La variazione e gli usi (a c. di A. A. Sobrero, Laterza, Roma-Bari, 1993), u “Suvremena lingvistika”, str. 666; 3) 2001, La fine di un mito u “La Battana”, XXXVIII/142, pp. 69-73; 4) 2005, Maurizio Dardano, Il nuovo manualetto di linguistica italiana, “Strani jezici”, XXXXX 5) 2007, ICLaVe 4 (4thINTERNATIONAL Conference on Language Variation in Europe), (kronika), u “Suvremena Lingvistika”, 64, pp. 254-256 6) Pavao Tekavčić (1931-2007), (in memoriam), u “Strani jezici, 4, pp. xxxx D) prijevodi 1) I. Svevo, Livia u Drukčiji i drugi (Talijanska pripovijetka 20. stoljeća) str. 16-, Zagreb, 1995 2) I. Svevo, Kako se ne smije voziti u Drukčiji i drugi(Talijanska pripovijetka 20. stoljeća), ster. 15, Zagreb, 1995; 3) G. Celati, Zalutala djeca putnici u Drukčiji i drugi (Talijanska pripovijetka 20. stoljeća), str. 249, Zagreb, 1995; 4) Veronika di Desinić za muzej dvorca Veliki Tabor, Desinić, 1996;
5) Massimo Reichlin, Skliski teren eutanazije i potpomognutoga ubojstva u “Vladavina prava”, IV, br. 5, str. 85-100, 2000; E) sudjelovanje na skupovima 1) 1980-81, Vrste testova i njihova primjena u nastavi engleskog jezika, Godišnjak Saveza društava za primijenjenu lingvistiku Jugoslavije, br. 4-5, Zagreb, str. 139-141; 2) 1988, Pirandello nella pubblicistica croata tra il 1918 e il 1930 u Intermediale Pirandello. La pagina, la scena, lo schermo (Atti del Convegno, Udine, 17, 18 e 19 luglio 1986), a c. di Bruno de Marchi, Edizioni del Gamajun, n. 1, Udine, pp. 117-124; 3) 1996, Prvi prijevodi Palazzeschia, Sofficia i Ungarettia na hrvatskom jeziku, u Sulla traduzione letteraria italiano-croata e croato-italiana - O talijansko.hrvatskom i hrvatsko-talijanskom prevoðenju (Atti del Convegno internazionale - Zbornik radova s Međunarodnog skupa, Zagreb, 25. i 26. studenog 1994), Istituto Italiano di Cultura Zagabria - Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb, str. 65-80; 4) 1997, Poslovice u tekstu Maldobrìa (Zbornik radova sa Savjetovanja HDPL, Zagreb, svibanj 1997, ur. M. Andrijaševiæ i L. Zergollern-Miletić), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb, str. 269-277; 5) 1998, Odakle smo posudili rizalit, u “Folia onomastica croatica”, (Radovi za znanstvenog skupa IV. Skokovi etimološki susreti, Krk, 6. i 7. studenog 1998), knj. 7, str. 41-48; 6) 1998, Važnost aloglotskih elemenata - jedan primjer iz tršæanske književnosti (Zbornik radova sa Savjetovanja HDPL, Opatija, 8-10. svibnja, 1998, ur. B. Pritchard i dr.), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka, str. 121-130; 7) 1999, Ivan Franjo Biundoviæ i jezièna reforma (Giovanfrancesco Biondi e la riforma linguistica); u Talijanističke i komparatističke studije u čast Mati Zoriću - Studi di italianistica e di comparatistica in onore di Mate Zorić, Zbornik radova Meðunarodnog skupa (Zagreb, 27. i 28. svibnja 1997, ur. S. Roić), Odsjek za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta, Zagreb, str. 347-356; 8) 1998, Narrativa triestina contemporane, riflessi di incontri di lingue e culture, L’Italiano Oltre Frontiera, Convegno Internazionale (Leuvenm 22-25 aprile 1998), u L’italiano Oltre Frontiera, a c. di S. Vanvolsen et. al., vol I, F. Cesati Ed., Firenze, pp. 447-461; 9) 2000, Le maldobrie di Carpinteri e Faraguna: un riflesso di incontri e di lingue diverse u La dialettologia oggi fra tradizione e nuove metodologie. Atti del convegno Internazionale (Pisa 10-12 febbraio 2000), (a. c. di A. Zamboni et alt.), pp. 307-323, Edizioni ETS; 10) 2000, Inducirani morfemi, Savjetovanje HDPL, Opatija (objavljeno, jedinica br.25) 2000, V. Convegno internazionale della S.I.L.F.I., Duisburg, 11) 2000, Hrvatska onomastička komponenta u maldobrìama, Međunarodni znanstveni skup o jeziku i književnosti HFS, Opatija, 26.-28- lipnja 2000, članak objavljen u “Riječ”, 2000, 6/1, str. 24-33; 12) 2001, Odrazi dvojezičnosti na istočnom Jadranu u anonimnoj komediji iz 18. stoljeća, u Psiholingvistika i kognitivna znanost u Hrvatskoj Primijenjenoj lingvistici, Zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Opatija, 18. i 19. svibnja 2001; 13) 2001, Il concetto di Mitteleuropa nelle maldobrìe di Carpinteri e Faraguna u Dal centro dell’Europa culture a confronto fra Trieste e i Carpazi (Atti del Secondo …. Imago Mundi, Pécs, pp. 291-300; 14) 2001, 4. Međunarodni znanstveni skup Istraživanje govora (Zagreb) 15) 2002, Neka sociolingvistička zapažanja studenata talijanistike o izvornim govornicima talijanskoga jezika; Savjetovanje Hdpl-a Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, (Opatija 17-18. svinja); 16) 2002, L’esperienza plurilingue di un testo Settecentesco, Međunarodni znanstveni skup I mari di Niccolò Tommaseo e altri mari (Zagabria 4-5 ottobre); 17) 2002, O posuđenicama iz talijanskog dijasistema u hrvatskom dijelu teksta anonimne komedije iz 18. stoljeća, Zadar Treći slavistički kongres, (Zadar, 15-18. listopad) 18) 2003, Neka zapažanja o višejezičnim govornicima kojih je materinski jezik različit od okolinskog, Savjetovanje Hdpl (Opatija, 15 i 16. svibnja); 19) 2003, L’influsso dell’inglese (L2)sull’apprendimento dell’italiano (L3), AISLLI 2003, u Identità e diversità nella lingua e nella letteratura italiana Università belghe, Lovanio, Louvain-la-Neuve,Anversa, Bruxelles, 16-19 luglio 2003); 20) 2004 Intorno alla prima traduzione italiana del capolavoro di Marin Držić (Marino Darsa), Convegno internazionale, Dubrovnik, 8-11 settembre; 21) 2004, V. Mildner, - V. Deželjin, Odnos između motoričke i jezične aktivnosti u materinskom i stranom jeziku, 5. znanstveni skup “Istraživanje govora” 9-11. prosinca 2004. 22) 2005, V. Deželjin – Vesna Mildner, Analiza strategija opisa u različitim jezicima, Znanstveni skup HDPL, Split 19-21. svibnja 2005. 23) 2006, V. Deželjin La lingua di Serbidiòla di Carpinteri e Faraguna come segno di identità nazionale A.I.P.I. Ascoli Piceno; 24) 2006, V. Deželjin, La tipologia dei testi italiani tradotti nella stampa croata nel primo decenio dopo la Grande guerra nei riguardi all’attuale momento storico, A.I.S.L.L.I. 25) 2007, A present-day status of a Croatian variant spoken in Italy, ICLaVe 4 (4thInternational Conference on Language Variation in Europe), University of Cyprus, 17-19 June; knjižica sažetaka, pp. 66; 26) 2007, Elemento alloglotto nella commedia “Dundo Maroje” di Marin Držić e nella traduzione in italiano “I nobili ragusei”, Znanstveni skup u spomen na prof. dr. Frana Čalu (1927-1993), Filozofski fakultet 10. prosinca 2007; 27) 2007, Mildner – Deželjin, Što više utječe na mozgovnu organizaciju bilingvala: dob pri početku učenja stranog jezika ili znanje?, Šesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Filozofski fakultet, Zagreb, 6-8. prosinca 2007, Knjiga sažetaka, str. 89; F) ostali rad, promicanje struke a) Voditelj klasifikacijskog ispita u ak. godini 1994/95; b) Izvođenje predavanja i svih ispita iz kolegija “Uvod u studij talijanskog jezika za vrijeme odsustva dr. Masline Ljubičić u ak. godinama 1994/95; 1995/96; 1996/97 i 1997/98. c) Zamjenik voditelja klasifikacijskog ispita u ak. god. 1995/96; d) Održano predavanje u Hrvatskom konzulatu u Trstu 18. 5. 1998, pri susretu s piscima Linom Carpinteriem i Marianom Faragunom e) Član uredništva časopisa “Strani jezici” od 2000. f) Član Nadzornog odbora Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku od 1998 do 2002. g) Predsjednik Povjerenstva pri Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske za ocjenu udžbenika iz taijanskog jezika (2001-2003.) h) Voditelj klasifikacijskog ispita u ak. god. 2000/ 01; i) Sudjelovanje u Radio-emisiji RAI-a (III: program, urednica Biancastella Zanini) 22.6. 2001. posvećenoj Marianu Faraguni (povodom njegove smrti 16. 5. 2001); j) Gostovanje na Odsjeku za germanistiku u seminaru prof. dr. Zrinke Glovacki-Bernardi na temu germanizama (poglavito habsburgizama) u talijanskom jeziku (proljeće 2000). Rezultat: objavljeni članak, jedinica br. 31 k) Sudjelovanje na Skupu o komunikaciji Perché e come comunicare (predsjedavao Sante Graciotti, Gemona, 8. kolovoz 2001.) l) Sudjelovanje na komemorativnom skupu u čast M. Faragune (Trst, 16. svibanj 2002) lj) La saggezza popolare triestina (le serate di mediateca, 22. 4 2004) Istituto Italiano di Cultura m) Insegnanti dove siete? “In linea d’aria”, časopis (Istituto, Italiano di Cultura) n) član SILFI (Società Internazionale di Lingua e Filologia Italiana), AISLLI (Associazione Internazionale di Studi di Lingua e Letteratura Italiana), A.I.P.I. (Associazione Internazionale dei Professori di Italiano), HDSA, HDPL (Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku), p) suradnik u Leksikonu stranih pisaca (natuknice: C. Porta, g. Prezzolini, D. Rea, G. Rossetti, L. Sciascia, C. Sgorlon, S. Slataper, M. Serao, M. Tobino, ) r) suradnik u “Stoljeća hrvatske knjizevnosti”, za “Nemčićeve putositnice”, djela Petra Segedina (prijevodi) s) suradnik prof. R. Bauera iz Salzburga u prikupljanju i dopunjavanju cjelokupne bibliografije pokojnoga prof. P. Tekavčića t) sudjelovanje na konferenciji RAI i Albanske televizije u Tirani (talijanski manjina u Hrvatskoj) Dr. sc. Luana Giurchevich, hrvatska državljanka, rođena je u Kopru 16. lipnja 1981. Završila je talijansku osnovnu školu u Novigradu i talijansku gimnaziju “Antonio Sema“ u Piranu. Diplomirala je talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Trstu 6. srpnja 2004. Nakon diplome pristupnica Giurgevich nastavila je studij na istome Sveučilištu (Università degli Studi di Trieste), te 8.travnja 2008. obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Il viaggiatore ideale di Alberto Fortis. Scritture e riscritture adriatiche fra Settecento e Ottocento. Iz priloženoga životopisa proizlazi da je dr. sc. Luana Giurchevich, po završetku obrazovanja, od 31. siječnja do 2. svibnja 2009. g. radila kao prevoditelj s portugalskog na talijanski jezik pri Mosteiro dos Jerónimos u Lisabonu (Portugal). Iz priložene dokumentacije nisu vidljive potankosti vezane za rad u struci. Na temelju dokumentacije vidljivo je da je pristupnica Giurchevich, u razdoblju od listopada 2002. do ožujka 2003. godine, boravila u Prizu (studijski boravak na Université de Vincennes-Saint-Denis). Iz molbe, a ne iz životopisa, vidljivo da je ondje sudjelovala u Erasmus-u, pa je dvije godine kasnije stekla diplomu poznavanja francuskog jezika (DELF, 2005). Iz dokumentacije nisu vidljive potankosti vezane uz boravak pristupnice u Francuskoj. Od 15. do 24. lipnja 2006, pristupnica Giurgevich sudjelovala je na tečaju bibliografsko-informatičkoga obrazovanja pri Centro Interuniversitario Internazionale di Studi sul Viaggio Viaggio Adriatico (Università degli Studi di Salento). Iz dokumentacije nisu vidljive potankosti vezane uz tečaj kojeg je pristupnica pohađala. U svomu životopisu, dr. sc. Luana Giurgevich navodi da, osim talijanskoga jezika, poznaje francuski, njemački, engleski, slovenski, portugalski i španjolski jezik. Također, pristupnica Giurgevich navodi da upravlja portalom projekta VIAGGIADR, vješta je u skeniranju i digitalizaciji kursom tekstova, upravlja informacijama, podatcima i hipertekstovima. Bibliografija radova
Iz životopisa nisu vidljivi podatci o objavljenim stručnim radovima.
Iz životopisa nisu vidljivi podatci o objavljenim prikazima ili osvrtima.
Iz životopisa nisu vidljivi podatci o objavljenim stručnim prijevodima. E) sudjelovanje na skupovima 1) 2005, (Trst) predstavljanje rada Dentro il testo (e fuori): la cronaca nell’opera narrativa di Diego Zandel, na godišnjem seminaru “La Biblioteca di Proteo”, na temu Tekstualna preobrazba, kojeg je organiziralo Sveučilište “Università degli Studi di Trieste”; (bibliografski podatci nisu navedeni)
Iz životopisa nisu vidljivi podatci o radu vezanom uz promicanje struke. Slijedom gore iznesenoga, Stručno povjerenstvo zaključuje da dr. sc. Vesna Deželjin ispunjava opće uvjete za ponovni izbor u nastavno zvanje višega lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika na Odsjeku za Talijanistiku Filozofskoga fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Sukladno zaključcima, Stručno povjerenstvo također predlaže da se u nastavno zvanje višeg predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, na Odsjeku za Talijanistiku Filozofskoga fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu izabere dr. sc. Vesna Deželjin. U Zagrebu, 8. svibnja 2009. Stručno povjerenstvo: mr. sc. Anadea Čupić, viši lektor Ingrid Damiani Einwalter, viši lektor dr. Iva Grgić, doc, (Sveučilište u Zadru) SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Lučića 3 Zagreb, 27. travnja 2009. Predmet: Ocjena rezultata natječaja za izbor znanstvenoga novaka u suradničkom zvanju asistenta za rad na znanstvenom projektu broj 130-0000623-0648, za područje humanističkih znanosti, polje arheologija, grana srednjovjekovna arheologija, na Odsjeku za arheologiju FAKULTETSKOME VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Na sjednici Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 27. ožujka 2009. imenovani smo u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor znanstvenoga novaka u suradničkom zvanju asistenta i o tome obaviješteni dopisom od 21. travnja 2009. godine (klasa: 640-03/09-03/42/43; urbroj: 3804-200-09-2). U vezi s time podnosimo Vijeću sljedeći I Z V J E Š T A J Na natječaj za izbor znanstvenoga novaka u suradničkom zvanju asistenta iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polje arheologija, grana srednjovjekovna arheologija, na Odsjeku za arheologiju za rad na znanstvenome projektu «Južna Panonija u ranom srednjem vijeku», koji je objavljen u Vjesniku 10. travnja 2008. i u Narodnim novinama br. 43/09. od 8. travnja 2009. prijavili su se Danijela Roksandić i Goran Bilogrivić. Danijela Roksandić rođena je 1. rujna 1980. u Zagrebu. Završila je gimnaziju općeg smjera u Zagrebu, a zatim studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. upisana je na Poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij je upisala 1999, a završila 2006. godine s prosjekom ocjena 3,58 čime ulazi u 10% najboljih studenata na Studiju arheologije u 2006. kalendarskoj godini. Od 2007. godine zaposlena je kao stručni suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to na projektima što ih Odsjek za arheologiju vodi na autocestama. Iza nje stoji veliko terensko i organizacijsko iskustvo što ga je stekla radom na arheološkim istraživanjima, ali i prigodom održavanja terenske nastave za studente arheologije. Već više godina aktivno kao stručni suradnik sudjeluje u provedbi projekta «Južna Panonija u ranom srednjem vijeku». Goran Bilogrivić, rođen je 16. rujna 1984. u Zagrebu. Studij jednopredmetne arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dodiplomski studij Modul «Norveška i Skandinavija» završio je Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2008. upisan je na Poslijediplomski doktorski studij medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij je upisao 2003, a završio 2008. godine s prosjekom ocjena 4,74 čime ulazi u 10% najboljih studenata na Studiju arheologije u 2008. kalendarskoj godini. Na temelju uvida u priloženu natječajnu dokumentaciju dvaju pristupnika povjerenstvo konstatira da uvjetima natječaja udovoljavaju Danijela Roksandić i Goran Bilogrivić. Povjerenstvo daje prednost Danijeli Roksandić, i to iz ovih razloga: 1. Danijela Roksandić ima već višegodišnje iskustvo na poslovima vođenja arheoloških iskopavanja i vođenju terenske nastave, što je osobito važno za mjesto znanstvenoga novaka na koje se natječe. 2. Kolege i profesori na Odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, ali i kolege iz drugih ustanova na kojima je pristupnica radila, imaju o njezinu radu izrazito visoko mišljenje. 3. Kolegica Danijela Roksandić već ima iskustva u radu na projektu «Južna Panonija u ranom srednjem vijeku», za koji je (projekt) i raspisan natječaj. 4. Kolegica je već zaposlena kao stručni suradnik na određeno vrijeme na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2007. godine. Predlažemo zbog svega toga Fakultetskome vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu da se Danijela Roksandić izabere za znanstvenoga novaka u suradničkom zvanju asistenta iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polje arheologija, grana srednjovjekovna arheologija, na Odsjeku za arheologiju za rad na znanstvenome projektu «Južna Panonija u ranom srednjem vijeku» (broj projekta 130-0000623-0648). STRUČNO POVJERENSTVO
dr. sc. Krešimir Filipec, docent __________________________________ dr. sc. Mirja Jarak, docent __________________________________ dr. sc. Zdravka Hincak, docent Zagreb, 23. travnja 2009.
Odaziv Kadrovskoj službi Klasa: 640-03/09-03/36 Urbroj: 3804-340-09-2 Predmet: Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata natječaja za izbor znanstvenog novaka u suradničkom zvanju asistenta za rad na znanstvenom projektu broj 130-1300619-0753, za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Odsjeku za germanistiku FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Na sjednici Fakultetskog vijeća od 27. ožujka 2009. godine imenovani smo u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor znanstvenog novaka na znanstvenom projektu broj 130-1300619-0753, za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Odsjeku za germanistiku i o tome obaviješteni dopisom od 21. travnja 2009. godine, pa istom Vijeću podnosimo sljedeći I Z V J E Š T A J Na natječaj objavljen u Vjesniku od 10. travnnja 2009. i Narodnim novinama br. 43/09 od 8. travnja 2009. javila se jedna kandidatkinja – Monika Blagus, profesor njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti, priloživši zakonski propisanu dokumentaciju. Monika Blagus završila je u rujnu 2008. godine studij njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s ukupnim prosjekom ocjena 4,45, čime spada u 10% odnosno 10 najboljih studenata na bazi diplomiranih 2007. godine. Od prosinca 2008. studentica je na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2008. radi kao profesor njemačkog jezika u Berlitz-jezičnom centru i na školi stranih jezika Lingua-soft u Zagrebu. Kao studentica sudjelovala je na nekoliko seminara u Hrvatskoj i u inozemstvu. Monika Blagus došla je na studij njemačkog jezika s izvrsnim poznavanjem njemačkog na temelju gimnazijskog školovanja u Njemačkoj te kao pobjednica na Državnom natjecanju iz njemačkog jezika 2002. godine. Za vrijeme studija isticala se velikom marljivošću i zauzetošću za studij. Poseban interes pokazala je za probleme interkulturalne komunikacije, o čemu svjedoči i njezin diplomski rad pod naslovom „Analyse von deutschen und kroatischen E-Mails im Kontext der interkulturellen Kommunikation“ Nakon diplomiranja počela je surađivati na znanstvenom projektu „Interkulturalna komunikacija i prevođenje“ pri izradi Hrvatsko-njemačkog rječnika religijskih riječi u sklopu spomenutog projekta. I u tome poslu pokazala je veliku savjesnost i sistematičnost, tj.veliki potencijal za razvitak u vrsnog mladog znanstvenika. Na temelju svega iznesenog držimo da Monika Blagus predstavlja izvrsnog kandidata te predlažemo Fakultetskom vijeću da Moniku Blagus izabere za znanstvenog novaka u suradničkom zvanju asistenta za rad na znanstvenom projektu broj 130-1300619-0753, za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Odsjeku za germanistiku. dr. sc. Mirko Gojmerac, izv. prof. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof. dr. sc. Slađan Turković, doc Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za informacijske znanosti Yüklə 1,28 Mb. Dostları ilə paylaş:
|