Što je sila, kako je možemo prikazati, kako je možemo izmjeriti i koja je njezina mjerna jedinica?



Yüklə 9,3 Kb.
tarix05.02.2018
ölçüsü9,3 Kb.
#25062

DINAMIKA



Pitanja za ponavljanje (usmeno)

  1. Što je sila, kako je možemo prikazati, kako je možemo izmjeriti i koja je njezina mjerna jedinica?

  2. Objasnite kako se 2 ili više sila mogu sastaviti (zbrojiti).

  3. Rastavite silu na komponente.

  4. Objasnite Galileov zakon ustrajnosti.

  5. Što znači kada kažemo da je svako tijelo inertno ili tromo?

  6. Kako glasi 1. Newtonov zakon (Zakon inercije)?

  7. Što znači kada kažemo da su sile koje djeluju na tijelo u ravnoteži?

  8. Kolika je rezultantna sila na tijelo koje se giba jednoliko pravocrtno?

  9. Što moramo učiniti ako tijelu želimo promijeniti stanje?

  10. Kako glasi 2. Newtonov zakon? Napišite temeljnu jednadžbu gibanja, te objasnite kako akceleracija ovisi o sili, odnosno o masi tijela.

  11. Kako će se tijelo gibati ako na njega djeluje stalna sila?

  12. Kako glasi 3. Newtonov zakon (zakon akcije i reakcije)? Objasnite na nekom primjeru da li sila i protusila djeluju na isto tijelo!

  13. Objasnite slobodan pad! Objasnite što je akceleracija slobodnog pada! Kako se tijelo giba kada slobodno pada?

  14. Objasnite razliku između sile teže i težine!

  15. Zašto nastaje otpor sredstva? O čemu ovisi otpor sredstva?

  16. Objasnite što se događa u Newtonovoj cijevi!

  17. Objasnite o čemu ovisi sila elastičnosti (napišite formulu).

  18. Što je trenje? O čemu ovisi? Što je statičko, a što dinamičko trenje klizanja?

  19. Nacrtajte sve sile na neko tijelo koje se nalazi na kosini.

  20. Kako definiramo količinu gibanja? Je li količina gibanja vektorska ili skalarna veličina?

  21. Što je impuls sile i koja je veza impulsa sile i količine gibanja?

  22. Objasnite zakon očuvanja količine gibanja na primjeru neelastičnog i elastičnog sudara.


Zadaci (primjeri)


  1. Na tijelo djeluju sile od 3 N i 5 N. Odredite grafički i računski rezultantnu silu kada su sile: a) jednake orijentacije, b) suprotne orijentacije, c) pod pravim kutom

RJ: a) FR = 8 N, b) FR = 2 N, c) FR = 5,8 N

  1. Horizontalnu silu od 200 N rastavite na komponente od kojih vertikalna iznosi 50 N.

RJ: F = 206,15 N

  1. Automobil 1 t ima brzinu 40 km/h kada je od semafora udaljen 20 m. Kolika je sila potrebna da bi se automobil zaustavio kod semafora ako je cesta ravna i horizontalna?

RJ: F = 3080,25 N

  1. Sila 1 kN ubrzava automobil mase 750 kg na vodoravnoj podlozi. a) Kolika je brzina automobila nakon 10 s ubrzavanja, ako mu je početna brzina 70 km/h? b) Koliki put za to vrijeme prijeđe automobil? RJ: a) v = 32,4 m/s, b) s = 259 m

  2. Klizač mase 40 kg dodiruje skupljenim rukama drugog klizača mase 60 kg. Za koliko će svaki klizač pomaknuti od početnog položaja ako prvi gura drugog sve dok ruke sasvim ne ispruži? Duljina ruku prvog klizača je 60 cm. RJ: s1 = 36 cm, s2 = 24 cm




  1. Na nepomično tijelo mase 6 kg na horizontalnoj podlozi počinje u horizontalnom smjeru djelovati sila 30 N. Trenje možemo zanemariti. a) Koliku akceleraciju dobije tijelo? b) Koliku brzinu postigne tijelo 3 s nakon što je sila počela djelovati? c) Koliki put tijelo prijeđe za 3 s? RJ: a) a = 5 m/s2, b) v = 15 m/s, c) s = 22,5 m

  2. Tijelo 5 s slobodno pada s krova nebodera. a) Izračunajte brzinu nakon 2 s padanja i na kraju, neposredno prije udara o tlo! b) Kolika je visina nebodera?

RJ: a) v1 = 20 m/s, v2 = 49,05 m/s, b) s = 122,625 m

  1. Kolikom najvećom akceleracijom može krenuti automobil ako je koeficijent trenja između kotača i podloge 0,4? RJ: a = 3,9 m/s2

  2. Tijelo klizi niz kosinu nagiba 45o prema horizontalnoj ravnini. a) Nacrtajte kosinu i sile koje djeluju na tijelo na kosini i utječu na njegovo gibanje, b) Za koliko vremena tijelo prijeđe put od 5 m ako je faktor trenja 0,2? RJ: t = 1,3 s

  3. Dječak mase 20 kg vozi se na kolicima mase 5 kg brzinom 3 m/s. Dječak je iskočio iz kolica brzinom 1 m/s prema tlu. Kolika je brzina kolica ako je dječak iskočio: a) u smjeru gibanja kolica, b) u suprotnom smjeru? RJ: a) v2 = 11 m/s, b) v2 = 19 m/s



Zadaci za vježbu iz Žute zbirke: 1.74., 1.75., 1.76.,1.77., 1.78., 1.85., 1.86., 1.87.,1.88., 1.89., 1.90., 1.91.,1.92., 1.93., 1.94., 1.95., 1.96., 1.97., 1.98., 1.99., 1.100., 1.102., 1.103., 1.104., 1.105., 1.106., 1.107., 1.117., 1.118., 1.119., 1.123.
Zadaci za vježbu iz knjige, J. Labor: Fizika 1: str.39, zad. 1. i 2.; str.43, zad. 1.; str.46, zad. 1. i 2.; str.48, zad. 1. i 2.; , str.50, primjer 1; str.51., zad. 1..; str.53, primjer 1; str.55, zad 1.; str.60, primjer 1; str.63, zad. 1. i 2., str.67.-70., primjeri 1,2,3,4,5; str.75, primjeri 1 i 2; str. 76, zad. 1.

Yüklə 9,3 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə