Transfer novčanih fondova



Yüklə 487 b.
tarix01.04.2018
ölçüsü487 b.
#35680



transfer novčanih fondova

  • transfer novčanih fondova

  • kreditna funkcija

  • logistika za hedžing i za špekulacije

    • 90 odsto prometa - čisto finansijske transakcije
    • svega desetak procenata za finansiranje spoljnotrgovinske razmene.


tradicionalni korisnici -turisti, uvoznici, izvoznici, investitori, itd.

      • tradicionalni korisnici -turisti, uvoznici, izvoznici, investitori, itd.
      • komercijalne banke, koje su obračunska mesta
      • brokeri (takozvano međubankarsko ili velikoprodajno tržište).
      • centralna banka - koja se javlja kao krajnji kupac ili krajnji prodavac


Šta je to noseća valuta – vehicle currency?

  • Šta je to noseća valuta – vehicle currency?







DA

  • DA

  • EU je velika privredna i trgovinska sila

  • ima dobro razvijeno i rastuće finansijsko tržište

  • (3) Evropa ima malu inflaciju, što evru daje stabilnost.



NE

  • NE

  • (1) najveći broj primarnih proizvoda ima dolarsku cenu

  • (2) oni koji nisu članice EMU će verovatno nastaviti da koriste dolar

  • (3) inercija radi u korist dolara.











SAD dobija emisionu dobit (senjoraž) onda kada se dolar koristi kao noseća valuta.

  • SAD dobija emisionu dobit (senjoraž) onda kada se dolar koristi kao noseća valuta.

  • Više od 60 odsto američke valute nalazi se u inostranstvu.

  • To je kao da SAD dobija beskamatni kredit u tom iznosu



Ako postoje samo dve privrede, jedna je SAD, a druga je Evropska monetarna unija (EMU), dolar (US$) je domaća, a evro (€) je strana valuta.

  • Ako postoje samo dve privrede, jedna je SAD, a druga je Evropska monetarna unija (EMU), dolar (US$) je domaća, a evro (€) je strana valuta.



Devizni kurs između dolara i evra

  • Devizni kurs između dolara i evra

  • R = US$/€.

  • Ovo je tzv. evropska konvencija, kao 100 din/ €







depresirao

  • depresirao

  • Apresirao

  • Devalvirao

  • Revalvirao

  • Odgovor je a. Depresirao, pošto je sada potrebno dati 1,5 (umesto 1 dolara, kao ranije) da bi se kupio jedan evro



U praksi se obično jasno naznačava

  • U praksi se obično jasno naznačava

  • o kojoj definiciji kursa se radi, da bi se izbegla zabuna.





Može da apresira prema jedonoj, a depresira prema nekoj drugoj valuti

  • Može da apresira prema jedonoj, a depresira prema nekoj drugoj valuti

  • efektivni kurs – ponderisani prosek kurseva najvažnijih trgovinskih partnera

  • Šta su ponderi?

  • Šta je realni kurs?





Devizni kurs između bilo koje dve valute se u svim zemljama održava na istom nivou zahvaljujući arbitraži.

  • Devizni kurs između bilo koje dve valute se u svim zemljama održava na istom nivou zahvaljujući arbitraži.

  • Kupuje se valuta tamo gde je jeftinija, a zatim trenutno preprodaje

  • U procesu arbitraže devizni kursevi u oba monetarna centra postaju isti.



u Njujorku 0,99US$/€

  • u Njujorku 0,99US$/€

  • a u Frankfurtu iznosi 1,01US$,

  • arbitražer kupuje

  • Šta - evre

  • Gde - u Njujorku

  • po ceni - od 0,99US$

  • Prodaje ih u Frankfurtu za 1,01US$

  • što bi rezultiralo profitom od 0,02 US$ po evru.



ako diler u ovu transakciju ubaci milion dolara, za svega nekoliko minuta će zaraditi 20000 US$.

  • ako diler u ovu transakciju ubaci milion dolara, za svega nekoliko minuta će zaraditi 20000 US$.

  • Od ove zarade moraju se odbiti troškovi

    • elektronskog transfera
    • i ostali troškovi vezani za arbitražu
    • Zanemarljivi su .


  • arbitraža povećava tražnju za evrima u Njujorku

  • Zašto?

  • Zato što je u Njujorku evro jeftin

  • u Njujorku 0,99US$/€

  • a u Frankfurtu iznosi 1,01US$,



Iako triangularna arbitraža nije uobičajena

  • Iako triangularna arbitraža nije uobičajena

  • ona funkcioniše na isti način, Na primer,

  • 1 US$= 1 € u Njujorku

  • 1 € = £0,64 u Frankfurtu

  • 0,64£ =1 US$ u London – ovo je ravnoteža

  • Ali ako dolarska cena evra u Njujorku bude 1,04?

  • Isplatilo bi se da se u Londonu za dolare kupe funte po kursu 1US$=0,64£

  • da se onda u Frankfurtu za 0,64£ kupi 1€, te da se onda u Njujorku evri razmene u dolare



Isplatilo bi se da se u Londonu za dolare kupe funte po kursu 1US$=0,64£

  • Isplatilo bi se da se u Londonu za dolare kupe funte po kursu 1US$=0,64£

  • da se onda u Frankfurtu za 0,64£ kupi 1€, te da se onda u Njujorku evri razmene u dolare

  • Zarada bi bila - 0,04 US$/€







Od 1973, rukovođeno fluktuirajući

  • Od 1973, rukovođeno fluktuirajući

  • Ako je fluktuirajući nema potrebe za deviznim rezervama.

  • Zašto?





ne možemo da merimo deficit tako što ćemo utvrditi koliki je gubitak deviznih rezervi

  • ne možemo da merimo deficit tako što ćemo utvrditi koliki je gubitak deviznih rezervi

  • Jer se deo deficita finansira se iz deviznih rezervi

  • a deo se odrazi na depresijaciju dolara.



transakcija je promptna ako se obavi u roku od dva radna dana

  • transakcija je promptna ako se obavi u roku od dva radna dana

  • promptni kurs.

  • Terminska transakcija je o poslu nekom trenutku u budućnosti po kursu koji se određuje danas (terminski kurs).



Na primer, pravimo ugovor da za tri meseca od danas kupimo 100 evra po kursu 1,01 US$ = 1€.

  • Na primer, pravimo ugovor da za tri meseca od danas kupimo 100 evra po kursu 1,01 US$ = 1€.

    • nikakav novac se ne isplaćuje u trenutku potpisivanja ugovora
    • (osim uobičajene sigurnosne margine od 10 odsto).
  • Nakon tri meseca, ja za 101 dolar dobijam 100 evra,

  • bez obzira na to koliki će tada biti promptni devizni kurs.

  • najčešći su tromesečni terminski ugovori

  • za duže periode nisu uobičajeni zbog velike nesigurnosti



Ako terminski kurs bude ispod promptnog, onda je to diskont

  • Ako terminski kurs bude ispod promptnog, onda je to diskont

  • ako terminski bude iznad promptnog strana valuta će imati terminsku premiju u odnosu na domaću valutu









depresijacija:

  • depresijacija:

  • Domaća valuta ima terminski diskont

  • Strana ima terminsku premiju



Ako očekujem da će dinar da depresira

  • Ako očekujem da će dinar da depresira

  • Sa 100 na 120

  • Ja se štitim tako što ću da definišem terminski kurs koji MANJE depresira nego tržišni, npr 110





promptna prodaja

  • promptna prodaja

  • i terminska kupovina valute

  • U jednoj jedinoj transakciji.



u Citibanku pristigne uplata od 1 miliona $

  • u Citibanku pristigne uplata od 1 miliona $

  • koja će biti potrebna tek za tri meseca

  • A banka želi da obavi neki investicioni posao u evrima



Danas prodaje dolare i kupuje evre na promptnom tržištu,

  • Danas prodaje dolare i kupuje evre na promptnom tržištu,

  • a za tri meseca u posebnoj transakciji ponovo kupuje dolare.

  • Svop stopa (obično se iskazuje na godišnjem nivou) je

  • razlika između promptnog i terminskog deviznog kursa u datom poslu valutnog svopa.







transfer fondova

  • transfer fondova

  • Finansiranje razmene

  • Diversfikacija rizika

  • Stvaranje logistike za hedžing



  • a. Apresijacija dinara

  • b. Depresijacija dinara

  • a. Apresijacija evra

  • b. Ništa nije tačno



a. Depresijaciju dinara

  • a. Depresijaciju dinara

  • b. Apresijacijiu dinara

  • c. Depresijaciju evra

  • d. Ništa od navedenog nije tačno



a. Depresijaciju evra

  • a. Depresijaciju evra

  • b. Depresijaciju dolara

  • c. Apresijaciju dolara

  • d. Neće biti promena



a. Promptni kurs

  • a. Promptni kurs

  • b. Terminski kurs

  • c. Fleksibilni kurs

  • d. Ponderisani prosek kurseva jedne zemlje sa njenim najvažnijim trgovinskim partnerima

  • E. Sve navedeno je tačno



  • a. Hedžovanju

  • b. Deviznoj arbitraži

  • c. Kamatnoj arbitraži

  • d. špekulacijama



a. Evro ima tromesečni terminski diskont od 1%

  • a. Evro ima tromesečni terminski diskont od 1%

  • c. Evro ima tromesečnu premiju od 1%

  • d. Dolar ima premiju od of 1%



a. Prihvatanje deviznog rizika

  • a. Prihvatanje deviznog rizika

  • b. Pokrivanje deviznog rizika

  • c. Devizna špekulacija

  • d. Devizna arbitraža



Kad su jednom prilikom Branislava Grujića, predsednika kluba „Privrednik”, upitali zašto to ne radi, odgovorio je:

  • Kad su jednom prilikom Branislava Grujića, predsednika kluba „Privrednik”, upitali zašto to ne radi, odgovorio je:

  • – Ko se hedžuje, može da se ubije – misleći na stručan naziv za terminsku kupovinu deviza.



  • Hedžing (heging) je termin kojim se opisuje izbegavanje deviznog rizika, ili zatvaranje neke otvorene pozicije.







je terminski ugovor na deviznom tržištu sa stANDardizovanim datumima izvršenja i obimom posla.

  • je terminski ugovor na deviznom tržištu sa stANDardizovanim datumima izvršenja i obimom posla.



Siromašni filozof Tales iz Mileta smatra se izumiteljem fjučersa.

  • Siromašni filozof Tales iz Mileta smatra se izumiteljem fjučersa.

  • Očekujući odličan rod maslina, on je još u toku zime otkupio ekskluzivno pravo na korišćenje presa za cedjenje

  • A vlasnici presa su bili voljni da hedžuju rizik

  • Kada je došla žetva, čovek se obogatio izdavanjem presa za velike pare!



    • trguje samo sa nekolicinom valuta;
    • trgovina se odvija samo kroz stANDardizovane ugovore,
    • svega u nekoliko dana tokom godine
    • postoji limit na fluktucije deviznog kursa,
    • samo na nekoliko lokacija u svetu - Čikago, Njujork, London, Frankfurt i Singapur.
    • Fjučersi glase na manji iznos od terminskih ugovora
    • te su stoga korisniji malim firmama nego velikim, mada su nešto skuplji


Fjučers ugovori se na tržištu mogu prodati u bilo koje doba do trenutka dospeća, što nije slučaj sa terminskim ugovorom.

  • Fjučers ugovori se na tržištu mogu prodati u bilo koje doba do trenutka dospeća, što nije slučaj sa terminskim ugovorom.





hoće li da kupi ili da propusti kupovinu ako oceni da nije profitabilna.

  • hoće li da kupi ili da propusti kupovinu ako oceni da nije profitabilna.

  • Prodavac opcije mora da ispuni ugovornu obavezu, ukoliko to kupac zatraži.



Kupac prodavcu isplaćuje premiju 1−5% vrednosti, čime u stvari kupuje privilegiju da može da bira trenutak realizacije ugovora.

  • Kupac prodavcu isplaćuje premiju 1−5% vrednosti, čime u stvari kupuje privilegiju da može da bira trenutak realizacije ugovora.



  • Na primer, ako neka američka firma učestvuje na tenderu za preuzimanje neke firme iz EMU i od nje se traži da se obaveže da će isplatiti određenu sumu u evrima.

  • Pošto američka firma ne zna da li će pobediti na tenderu, ona će kupiti opciju da kupi evre koji će joj eventualno biti potrebni ako se posao okonča na željeni način.



izmene preferencija potrošača

  • izmene preferencija potrošača

  • tako i zbog različitih stopa privrednog rasta

  • različitih stopa inflacije,

  • promena u relativnim kamatnim stopama,

  • zbog izmenjenih očekivanja, itd.







Postoji uvek kada se buduća plaćanja obavljaju u stranoj valuti

  • Postoji uvek kada se buduća plaćanja obavljaju u stranoj valuti

  • To je takozvana otvorena pozicija,

  • jer promptni kursevi vremenom variraju.



transakciona izloženost

  • transakciona izloženost

    • transakcije koje uključuju buduća plaćanja u stranoj valuti
  • računovodstvena izloženost

    • promena kursa dovodi do promene vrednosti zaliha i aktive koja se drži u inostranstvu
  • ekonomska izloženost

    • domaća procena buduće profitabilnosti poslovanja neke firme
  • U nastavku ćemo se koncentrisati na transakcionu izloženost riziku.



je termin kojim se opisuje izbegavanje deviznog rizika

  • je termin kojim se opisuje izbegavanje deviznog rizika

  • Odnosno zatvaranje neke otvorene pozicije.



špekulanti ne samo da prihvataju i čak preferiraju devizni rizik

  • špekulanti ne samo da prihvataju i čak preferiraju devizni rizik

  • ili otvorenu poziciju, u nadi da će iz toga izvući profit.



Kada špekulant kupuje stranu valutu

  • Kada špekulant kupuje stranu valutu

    • na promptnom,
    • terminskom
    • ili na tržištu fjučersa,
    • ili kada kupuje opciju
  • kaže se da on ili ona zauzima dugu poziciju.

  • On poseduje akciju, ugovor ili robu



To je kada se obavezuje bez ulaganja

  • To je kada se obavezuje bez ulaganja



Stabilizujuća špekulacija se odnosi na kupovinu strane valute u trenutku kada je domaća cena strane valute u padu ili je niska, u očekivanju da će se uskoro povratiti,

  • Stabilizujuća špekulacija se odnosi na kupovinu strane valute u trenutku kada je domaća cena strane valute u padu ili je niska, u očekivanju da će se uskoro povratiti,

  • destabilizujuća špekulacija odnosi se na prodaju strane valute u trenucima kada je kurs u padu, očekujući dalji pad u budućnosti, ili kupovina strane valute kada njen kurs raste, očekujući dalji rast u budućnosti.

  • Destabilizujuće špekulacije na taj način pojačavaju fluktuacije deviznog kursa i mogu biti veoma štetne za međunarodnu trgovinu i investicije.



To su tokovi kratkoročnog likvidnog kapitala u cilju zarade većih prinosa u inostranstvu.

  • To su tokovi kratkoročnog likvidnog kapitala u cilju zarade većih prinosa u inostranstvu.

  • Kamatna arbitraža može biti pokrivena ili nepokrivena.



devizni rizik je prisutan zbog moguće depresijacije strane valute tokom perioda investiranja.

  • devizni rizik je prisutan zbog moguće depresijacije strane valute tokom perioda investiranja.

  • Zašto nije rizik da apresira???

  • Npr.



Ako je u Njujorku kamatni paritet na tromesečne obveznice trezora bude 6 odsto na godišnjem nivou, a 8 odsto u Frankfurtu.

  • Ako je u Njujorku kamatni paritet na tromesečne obveznice trezora bude 6 odsto na godišnjem nivou, a 8 odsto u Frankfurtu.

  • Onda investitor iz SAD može da razmeni dolare za evre po tekućem promptnom kursu

  • i da kupi EMU obveznice trezora,

  • i onda zaradi dodatna 2 odsto kamate na godišnjem nivou.



ovaj investitor će verovatno hteti da konvertuje uložena sredstva i kamatu nazad u dolare.

  • ovaj investitor će verovatno hteti da konvertuje uložena sredstva i kamatu nazad u dolare.

  • Ako evro za ova tri meseca depresira za 1 odsto na godišnjem nivou, američki investitor će zaraditi samo 1 odsto ( 2 odsto kamate minus 1 odsto gubitak usled depresijacije evra) na godišnjem nivou

  • Ako evro depresira za 2 odsto na godišnjem nivou, američki investitor ne zarađuje ni cent, a ako evro depresira za više od 2 odsto, investitor je na gubitku.

  • Naravno, ako evro apresira, investitor zarađuje ne samo na kamatnom paritetu, nego i na apresijaciji evra.



predstavlja promptnu kupovinu strane valute i simultanu terminsku prodaju (dakle, svop) strane valute u cilju pokrića rizika deviznog kursa.

  • predstavlja promptnu kupovinu strane valute i simultanu terminsku prodaju (dakle, svop) strane valute u cilju pokrića rizika deviznog kursa.

  • Kao da ne postoje dve, vec samo jedna valuta!!!



U trenutku dospeća, investitor će imati iznos investiranog novca uvećan za kamatu, i to u domaćoj valuti, bez rizika deviznog kursa

  • U trenutku dospeća, investitor će imati iznos investiranog novca uvećan za kamatu, i to u domaćoj valuti, bez rizika deviznog kursa





Pošto valuta sa većom kamatnom stopom obično ima terminski diskont

  • Pošto valuta sa većom kamatnom stopom obično ima terminski diskont

  • Tj teži da depresira, neto prinos na investicije grubo je jednak

  • kamatni diferencijal - terminski diskont



kamatna stopa na tromesečne obveznice trezora bila 6%u Njujorku i 8 odsto u Frankfurtu,

  • kamatna stopa na tromesečne obveznice trezora bila 6%u Njujorku i 8 odsto u Frankfurtu,

  • i pretpostavljamo da evro ima terminski diskont u vrednosti od 1 odsto godišnje.



  • 1. Prvo, dok se sredstva sele,kamatni diferencijal u korist Frankfurta nestaje

  • 2. Drugo, kupovina evra na promptnom tržištu povećava promptni kurs, a prodaja evra na terminskom tržištu smanjuje terminski kurs.

  • Onda se za evro kaže da se nalazi na pokrivenom kamatnom arbitražnom paritetu (PKAP).





negativni kamatni diferencijal odgovara terminskom diskontu (TD)

  • negativni kamatni diferencijal odgovara terminskom diskontu (TD)

  • pozitivni kamatni diferencijal odgovara terminskoj premiji (TP) na stranu valutu. To se može

  • izraziti ovako:

  • i – i* = TD ako je i < i* ili

  • i – i* = TP ako je i > i*





Primenjujući formulu za PKAM, dobijamo

  • Primenjujući formulu za PKAM, dobijamo

  • PKAM = (0,06 – 0,08)/(1+0,8) – (0,99 USD – 1,00 USD)/ 1,00 USD

  • = (- 0,02)/1,08 – (- 0,01 USD)/ 1,00 USD

  • = - 0,01852 + 0,01

  • = - 0,00852

  • Negativni predznak u rezultatu pokazuje da se radi o odlivu kapitala- da će se investirati u Frankfurtu.

  • Apsolutna vrednost ovog izraza ukazuje da će ekstra prinos za svaki investirani dolar u Frankfurtu biti 0,852 odsto godišnje,

  • Na investiciju od 10 miliona US$, to daje ekstra prinos od 21,300 US$, ako se investira u tromesečne obveznice trezora EMU sa pokrivenim deviznim rizikom.



.

  • .

  • veći porezi u inostranstvu mogu da prevaziđu prinos PKAM

  • investitori budu bojali da bi strana vlada mogla da obustavi isplatu

  • ili da uvede devizne restrikcije na repatrijaciju

  • profita (i glavnice)

  • velike i trajne margine mogu da se jave zbog nedostatka informacija o investicionim pogodnostima na finansijskim tržištima u zemljama u razvoju.



ako terminski kursevi tačno predviđaju buduće...

  • ako terminski kursevi tačno predviđaju buduće...

  • Šta?

  • promptne kurseve

  • tako da investitori ne mogu trajno da zarađuju velike profite na osnovu korišćenja bilo koje raspoložive informacije.



terminski kurs je bio tačan, ali ne i efikasan prognozer budućeg promptnog kursa.

  • terminski kurs je bio tačan, ali ne i efikasan prognozer budućeg promptnog kursa.



označava depozite jedne komercijalne banke van zemlje porekla

  • označava depozite jedne komercijalne banke van zemlje porekla

  • Inicijalno, samo se dolar koristio na ovaj način, te se ovo tržište zvalo tržište evrodolara.

  • depozit u američkim dolarima u britanskoj komercijalnoj bancinazivamo evrodolarom.

  • funta sterlinga deponovana u francuskoj komercijalnoj banci je evrosterling,

  • itd.



  • a. Prihvatanje deviznog rizika

  • b. Pokrivanje deviznog rizika

  • c. Špekulacija

  • d. arbitraža



  • a. Kupovinom $100,000 na terminskom tržištu

  • b. Prodajom €100,000 ma promptnom tržištu

  • Kupovinom €100,000 na terminskom tržištu

  • Prodajom $100,000 na promptnom tržištu



a. Terminski prodavati evre

  • a. Terminski prodavati evre

  • b. Terminski kupovati evre

  • c. Terminski prodavati dolare

  • d. Terminski kupvati dolare



Yüklə 487 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə