U brdskom pojasu dinarskih planina
Yüklə 59,13 Kb. Pdf görüntüsü
|
| Dr Ing PAVLE FUKAREK PIONIRSKA VEGETACIJA TOČILA U BRDSKOM POJASU DINARSKIH PLANINA I NJENA ZAŠTITA Kada je 1930. godine na nizu Dinarskih pla- nina otkrivena i opisana zajednica planinskog me- kinjaka ( D r y p e t u m l i n n e a n a e Horvat) smatralo se da je to jedna od najizrazitijih naših pionirskih zajednica i ona je poslužila kao školski primjer za dinamiku razvoja vegetacije na našim krečnjačkim Dinarskim planinama. Ka- snije je otkrivena i opisana ista takva pionirska zajednica primorskog mekinjaka ( D r y p e t u m j a c q u i n i a n a Horvatić, 1934, odnosno D r y p e- t o — L i n a r i e t u m p a r v i f l o r a e Horva- tić et Domac, 1957) na točilima u mediteranskom području Istre, Kvarnera i srednje Dalmacije. U širokom pojasu između najnižih primorskih predjela u kojima je bio nađen primorski meki- njak (Drypis jacquiniana Murb. et Wettst.) kao edifikator određene pionirske zajednice, i naj- viših planinskih predjela visokih Dinarskih planina u kojima je bio nađen planinski mekinjak (Drypis
pionirske zajednice točilarki — sve do najskorijeg vremena nije bila poznata neka zajednica sličnog ekološkog i dinamičnog značenja. Prilikom istraživanja i kartiranja vegetacije šumskih tipova na područje Šumske uprave Vareš u srednjoj Bosni 1959. godine naišli smo na vrlo zanimljivu vegetaciju na otvorenim krečnjačkim točilima. O toj vegetaciji pionira »sa posebnim karakterističnim vrstama koje vezuju pokretne mase kamenjara, među kojima se naročito ističe endemma Corydalis leisperma Conr.«, pisali smo sasvim uopšteno u jednom izvještaju 1959 godi- Nastavljajući dalje naša istraživanja na podru- čju Bosne i Hercegovine mogli smo ustanoviti da se ovaj tip pionirske zajednice javlja na vrlo širo- kom području. Tako smo na zajednici u kojoj dominira spomenuta Corydalis vrsta* naišli u Bo- sni na točilima na području rijeke Prače kod Banje Stijene, na području rijeke Ugra kod Trav- nika, rijeke Sane kod Ključa, u klancu rijeke Une između Ostrožca i Bos. Krupe i na nekim drugim mjestima. Isto tako izvan Bosne i Hercegovine upoznali smo tu zajednicu na više mjesta u dolini rijeke Radike (kod Mavrova u Makedoniji), zatim u dolini rijeke Tare u neposrednoj blizini Đurđe- vić Tare, zatim u dolini rijeke koja protiče kroz * Kod prvih opažanja, oslanjajući se na navode bo- taničke literature smatrali smo da u ovim točilima raste endemna Corydalis leiosperma Conrath, koja je u Flori balkanskog poluotoka A. H a y e k a označena kao C. ochroleuca ssp. leiosperma (Conr.) Hay. Raz- likovanje ove podvrste nije lako i jednostavno. Prema G. B e c k u , koji pretpostavlja da će »C. leiosperma Conrath biti u srednjoj i južnoj Bosni daleko raspro- stranjena« — ona se često zamjenjuje sa C. ochroleu- ca Koch — »kojoj je, kada cvate, vrlo slična«. Zbog toga smo se zasada ograničili na skupni naziv vrste C. ochroleuca Koch, a daljnjim istraživanjima trebalo bi utvrditi koliko je baš ova endemna C. leiosperma Conr. možda i ekotip točila i sipara. 199
Areal rasprostranjenja vrste Corydalis ochroleuca Koch Šavnik u Crnoj Gori itd. Iz florističke literature mogli smo se uvjeriti da se ta zajednica nalazi i u točilima uz rijeku Šisticu u Hercegovini (K. M a- l y), zatim na širem području rijeke Tare na granici Bosne i Crne Gore (N. M u r a v j o v). O vrsti Corydalis ochroleuca Koch u Bosni i Hercegovini pisao je već botaničar G. B e c k 2 kao o vrsti koja raste »u grohotu krša«, ali i »na stijenama, u škripovima stijena i na kamenitim, krševitim mjestima«. On je jasno uočio i njeno rasprostranjenje »u brdskom području« ali ne baš sasvim »do u pred-alpe« i to isključivo, a ne samo »osobito na vapnenom tlu« (ukoliko se kod točila može uopće govoriti o nekom tlu). Botaničar K. M a l y (11) navodi naprotiv en- demnu Corydalis leiosperma Conrath kao izra- zitu vrstu točila i kamenitih sipara (»auf Schut- halden, in Gerolle«). Njene lokalitete nalazi u do- lini rijeke Lima kod Međeđe, u klancu rijeke Su- tjeske, u dolini Bijelog Rzava u Srbiji, te na padi- nama Durmitora (»Međed-leg. W i n n e g u t h « ) u Crnoj Gori.** M u r a v j o v ( 1 3 ) opisuje u kanjonu rijeke Tare sipare (točila) sastavljene iz sitnog i krupnog ka- menog krša krečnjaka na kojima se razvija »vrlo tipična asocijacija« koja se sreće svugdje gdje postoje masivi krečnjaka. Tu je na prvom mjestu zabilježena vrsta Corydalis ochroleuca, zatim pa- prat Cystopteris fragilis i druge manje karakte- ristične vrste kao što su: Melica ciliata, Geranium silvaticum, Sedum acre i cepa. U najskorije vrijeme dobili smo u ruke opse- žan disertacioni rad V. B l e č i ć a ( 1 ) o vegetaciji šuma i točila rijeke Pive u Crnoj Gori i u njemu smo našli opisanu zajednicu C o r y d a l e t o — G e r a n i e t u m m a c r o r h i s i Bleč. koja, možda samo sa izvjesnim manjim razlikama, pot- puno odgovara našoj zajednici otkrivenoj i pro- učenoj na lokalitetima u okolici Vareša i na dru- gim mjestima u Bosni. Prema tome proizlazi da ova zajednica ima široko rasprostranjenje i da se vjerovatno njezin areal poklapa sa arealom same vrste Corydalis
Radi boljeg upoznavanja ekologije i geograf- skog rasprostranjenja ove vrste izradili smo kartu njenog areala — pri čemu smo se poslužili poda- cima A. J. R o h l e n e (15) za Crnu Goru, A, J a v o r - k e (10) za Sjevernu Albaniju, K. H. R e c h i n g e - r a fil. (14) za okolicu Peći na Kosmetu, te nizom podataka iz istorijskih ( S c h l o s s e r — V u k o t i - n o v i ć 16, P o s p i c h a l 17) i novijih (D e g e n Dva busena vrste Corydalis ochroleuca Koch u kame- nom siparu Bukovičkog potoka 200
Točila u Bukovičkom potoku kod Vareša u kojima raste vrsta Corydalis ochroleuca Koch ** Vrlo je interesantan spisak vrsta koje K. M a- l y (1. c. navodi na području rijeke Šištice u Herce- govini — na točilima u kojima se javlja i Corydalis
201 Vrsta Corydalis ochroleuca Koch u točilu kod Đurđe- vić Tare 4) florističkih djela. Granicu dopiranja vrste u Sloveniji zahvaljujemo pismenom saopštenju dr. E. M a y e r a , dok smo kao osnovu areala uzeli kartu koja je objavljena kod H. M e u s e l a (12). Sastav ove pionirske zajednice na krečnjačkim točilima u okolici Vareša u srednjoj Bosni poka- zuje naš tabelarni pregled. Mi smo odabrali 9 snimaka — u kojima se jasno ističu karakteristične vrste zajednice Corydalis ochroleuca, Geranium
sp.), kojima smo pridodali i dvije drvenaste vrste (Rhamnus fallax i Clematis vitalba) koje igraju značajnu ulogu kod smirivanja pokretnog kame- nja u točilu. Naši snimci dozvoljavaju i izdvajanje dviju varijanti (subasocijacija), od kojih jedna tendira termofilnom tipu šume crnog jasena i crnog gra- ba, a druga mezofilnom tipu bukove montane šume. Smrča u ovoj drugoj tendenciji predstavlja zanimljivu prelaznu fazu koju treba detaljnije Smirena točila sa smrčom i drugim šumskim vrstama u području Borovičkog potoka kod Vareša proučiti, jer nam ona govori i ο jednoj do sada nedovoljno uočenoj pionirskoj ulozi smrče na krečnjačkim terenima. Osim u tabeli navedenih vrsta, u pojedinim snimcima zabilježene su još i slijedeće vrste ma- njeg značaja: Lagoseris sancta, Lapsana communis,
i Cyclamea europaeum. Posljednjem snimku u Borovičkom potoku (br. 8/34), koji predstavlja terminalnu fazu razvoja zajednice točila, sa jasnim karakterom prelaza u klimatogeni tip vegetacije područja, treba još pripisati i slijedeće šumske vrste: Sambucus ebu-
(1. 2) i Helleborus odorus ( + ). Mi smo pokušali u kratkim crtama da opišemo jedan tip naše pionirske vegetacije koja obrašćuje krečnjačka točila u području brdske i brežuljkaste oblasti Dinarskih planina. Prema najnovijim is- traživanjima to je zajednica C o r y d a l e t o — G e r a n i e t u m m a c r o r h i s i Blečič (1958). Buseni Corydalis ochroleuca Koch u točilima rijeke Radike u Makedoniji 202
Prilikom kraćeg boravka u sjevernoj Italiji u 1960. godini doznao sam (usmeno saopćenje dr S. P i g n a t i a - a ) da i tamošnjim predjelima (u južnom Tirolu) postoji slična zajednica točilarki u kojoj dominira vrsta Corydalis lutea L. Provjera- vajući podatke literature mogao sam konstatirati da se u flori Italije F i o r i a i P a o l l e t i - a navodi Corydalis ochroleuca Koch kao podvrsta ove Corydalis lutea L. Provjeravajući dalje ovu na- vodnu vrstu Corydalis lutea u botaničkom vrtu u Padovi, mogao sam konstatovati da se po habitusu i po glavnim morfološkim karakteristikama radi ο istoj biljci koju mi poznajemo pod nazivom Cory-
ristika odnosno, jednaka pionirska uloga u krečnja- čkim točilima ovih dviju biljaka, još više govori da se među njima vjerojatno radi ο sitnim morfolo- škim razlikama koje nisu od naročitog interesa. Prema usmenom saopštenju inž. L. K u t s c h e - re iz Klagenfurta postoji i u austrijskom Tirolu točila obrasla zajednicom u kojoj dominira ova Corydalis vrsta. Na osnovu ovih podataka može se izvesti za- ključak da je vrsta Corydalis ochroleuca Koch, odnosno Corydalis lutea ssp. ochroleuca (Koch) Fiori et Paoletti rasprostranjena na znatno širem području nego što smo to do sada pretpostavljali. Istovremeno areal njenog rasprostranjenja može da se poklopi i sa arealom rasprostranjenja jedne naročito interesantne zajednice biljaka točilarki u kojoj ona, pokraj izvjesnih regionalnih diferen- cijacija, dominira kao edifikatorna vrsta. Vrsta Corydalis ochroleuca Koch u točilu na Vlašić planini kod Travnika Iz onoga što je rečeno ο karakteru i dinamici razvoja ove zajednice vidi se jasno njena zaštitna uloga. Ona dolazi do posebnog izražaja u mnogim našim riječnim klisurama. Na mnogim mjestima ova zajednica razorena je građevinskim i drugim radovima, pa je nalazimo samo u fragmentima ili potpuno isčezlu. Takve slučajeve imamo npr. na području planine Vlašić, gdje su nove šumske ceste prosječene rubom većih točila u kojima je rasla ova zajednica. Zbog toga bi zaštiti, a na mnogim mjestima i artificijelnom uzgajanju, ove zajednice trebalo posvetiti veću pažnju. LITERATURA: 1 B l e č i ć V.: Šumska vegetacija i vegetacija stena i točila doline reke Pive, Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, serija B. knj. 11., Beograd 1958 str. 82—85. 2 B e c k G.: Flora Bosne i Hercegovine i No- vopazarskog Sandžaka II/7, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH XLIX, Sa- rajevo 1917, str. 233. 3 C o n r a t h in: Österreichische bot. Zeitschrift 38, Wien 1888, str. 50. 4 D e g e n Α.: Flora Velebitica Budapest 1936—1938. 5 D o m a c R.: Flora i vegetacija točila u pri- morskom pojasu Blokova, Biološki glasnik, 10., Zagreb 1957, str. 23—41. 6 F u k a r e k P.: Jedan prilog praktičnoj pri- mjeni biljne sociologiie u šumarstvu, »Šumarski list«, 66, Zagreb 1942. str. 258—259. 7 F u k a r e k P.: Istraživanja i kartiranja šum- skih fitocenoza na području Bosne i Hercego- vine u 1959. godini. Narodni šumar, XIII, Sarajevo 1959, str. 674. 8 H o r v a t I.: Vegetacijske studije ο hrvatskim planinama II, Zadruge na planinskim stijena- ma i točilima. Rad Jugosl. akademije znanosti i umjetnosti knj. 239/73, Zagreb 1930, str. 173—182. 9 H o r v a t i ć S.: Flora i vegetacija otoka Paga, Prirodoslovna istraživani a Jugoslavije, Tom 19, Zagreb 1934. str. 116—372. 10 J a v o r k a A,: Additamenta ad floram Alba- niae III. Magyar Tudomanyos Akademia Balkan-Kuta- tasainak Tudomanyos Eredmemjel, Budapest 1926, str. 241. 11 M a l y K.: Bilješke za floru Bosne i Herce- govine. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, Sarajevo 1940, str. 24. 12 M e u s e l H.: Vergleichende Arealkunde — Bd II, Berlin 1943, K. 57a. 13 M u r a v j o v N . Α.: Κ poznaniju vegetacije i flori vdoli reke Drini ot r. Plivi do r. Lima, Zapiski ruskavo nauč. Instituta ν Belgrade, 1940, str. 134. 14 R e c h i n g e r Κ. Η. fil: Ergebnisse der bo- tanischen Reise in dem Berticus (Albanische Alpen),
Fedde Repertorium. XXXVIII, str. 143/455. 15 R o h l e n a J.: Conspectus florae Montene- grinae »Preslia« XX—XX —Vest. Česksl. Společ. Bo- tan. Praha 1942, str. 250. 16 S c h l o s s e r - V u k o t i n o v i ć : Flora Croa- tica, Zagreb 1864, str. 202. 17 P o s p i c h a l E.: Flora des Österreichischen Küstenlandes Leipzig-Wien 1897—1899. 203
VÉGÉTATION PRÉSERVATRICE DES RAVINES DANS LA RÉGION MONTAGNEUSE DES ALPES DINARIQUES ET SA PROTECTION L'auteur décrit brièvement la végétation des ravi- nes calcaires dans les Alpes dinariques et parle d'une nouvelle communauté des plantes où domine l'espèce herbacée nommée Corydalis ochroleuca Koch. Cette communauté est traitée au Monténégro par le bota- niste V. Blečić, mais l'auteur l'a trouvée aussi en plusieurs endroits de Bosnie et Herzégovine. La com- position de cette communauté, originaire des ravines calcaires à Bukovički et Bogovički Potok près Vareš en Bosnie, est présentée sur un tableau phytocéno- logique, et l'extension de l'espèce sur une carte sy- noptique géographique. D'après les données plus récentes, cette commu- nauté n'est pas seulement limitée aux Alpes dinari- ques, main elle se trouve, en composition analogue dans les ravines des Alpes orientales (au Tyrol autri- chien et italien). A la fin, l'auteur souligne l'importance de pion- nier de cette communauté végétale et notamment de l'espèce Corydalis ochroleuca Koch elle-même qui par ses puissantes racines ramifiées relie et rend moins mobiles les ravines escarpées de nos Alpes di- nariques calcaires. D'un tel comportement de sa part provient aussi la nécessité de sa protection sur les lieux où elle joue un tel rôle. VEGETATION ON THE POURING-PLACES IN THE HILLY REGION OF THE DINARIC ALPS AND ITS PROTECTION The writer has described vegetation on the calca- reous pouring places in the Dinaric Alps. At the same time he has described a new kind of plants which is dominated by a sort of Corydalis ochroleuca Koch. This sort has been described by a botanist Blecic in Montenegro. This author has found it on numerous spots in Bosnia and Herzegovine. The structure of this plant on the pouring places in Bukovik and Bogovik streams not far from Vares in Bosnia is shown in a phytographie taible and its spread in a nice geogra- phic map. 204 Yüklə 59,13 Kb. Dostları ilə paylaş:
|