Uvod Uvod o IVI Andriću



Yüklə 516 b.
tarix26.05.2018
ölçüsü516 b.
#46386



Uvod

  • Uvod

  • O Ivi Andriću

  • O djelu na »Na Drini ćuprija«

  • Analiza korpusa

  • Zaključak



Bos. jezik u leksičkom sastavu sadrži veliki broj tuđica, među kojima značajno mjesto pripada germanizmima

  • Bos. jezik u leksičkom sastavu sadrži veliki broj tuđica, među kojima značajno mjesto pripada germanizmima

  • Tuđice u okviru historijsko-jezične faze zauzimaju važno mjesto u bos. jeziku

  • Faza direktnog jezičnog kontakta: a) dužina, b) prostor, c) način i d) okolnosti



Od srednjovjekovne bosanske države do 1463. g

  • Od srednjovjekovne bosanske države do 1463. g

  • Bosna pod turskom vladavinom

  • Bosna u Austro-ugarskoj monarhiji

  • ! Germanizmi u bos. jeziku iz sredine 20. stoljeća: bauštela, urlaub, robau, ofental, gastarbajter, šerafciger i sl.

  • ! Germanizmi u bos. jeziku iz 1990-tih godina:

  • duldung, flihtling, ausvajs, pucfrau i sl.



Pod germanizmom se podrazumijevaju sve njemačke riječi koje su direktno ili indirektno preuzete iz njemačkog jezika i koje su evidentirane u rječnicima oba jezika.

  • Pod germanizmom se podrazumijevaju sve njemačke riječi koje su direktno ili indirektno preuzete iz njemačkog jezika i koje su evidentirane u rječnicima oba jezika.

  • RJEČNICI

  • Anić 1999: Anić, Vladimir / Goldstein, Slavko. Rječnik stranih riječi. Zagreb

  • Domović 2001: Domović, Želimir / Anić, Šime / Klaić, Nikola. Rječnik stranih riječi. Subotica. Birografika.

  • Duden 1996: Deutsches Universalwörterbuch. Mannheim et al. : Dudenverlag

  • Čedić 2007: Čedić, Ibrahim. Rječnik bosanskog jezika. Sarajevo. Institut za jezike Sarajevo

  • Österreichisches Wörterbuch. Wien. 38. Auflage ÖBV Pädagogischer Verlag. Wien: Verlag Jugend & Volk

  • Šonje 2000: Šonje, Jure. Rječnik hrvatskog jezika. Zagreb. Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga



Uvod

  • Uvod

  • O Ivi Andriću

  • O djelu na »Na Drini ćuprija«

  • Analiza korpusa

  • Zaključak



1892. god. u Dolcu, pokraj Travnika

  • 1892. god. u Dolcu, pokraj Travnika

  • Nakon očeve smrti živi kod tetke Ane u Višegradu u neposrednoj blizini ćuprije Mehmed-paše Sokolović

  • Studira slavistiku i historiju

  • 1923. god. stiče doktorsku titulu

  • disertacijom: »O duhovnom životu Bosne pod Turcima«

  • 1961. god. roman »Na Drini ćuprija« osvaja Nobelovu nagradu za književnost



Uvod

  • Uvod

  • O Ivi Andriću

  • O djelu na »Na Drini ćuprija«

  • Analiza korpusa

  • Zaključak



Roman je specifičan zbog cikličnosti događaja kroz vrijeme i to:

  • Roman je specifičan zbog cikličnosti događaja kroz vrijeme i to:

  • Mnoga dobra i loša događanja i promjene na mostu, koji ipak stoljećima ostaje nepromijenjen, isti

  • Ponavljanje egzistencijalnih situacija likova i njihovih postupaka

  • Ponavljanje proljetnih i jesenjih poplava

  • Ponavljanje društveno-historijskih kazni → odsječene glave ljudi, prikovano uho, te postavljanje istih na vidno mjesto na mostu.



Uvod

  • Uvod

  • O Ivi Andriću

  • O djelu na »Na Drini ćuprija«

  • Analiza korpusa

  • Zaključak



Korpus se sastoji od 570 primjera,

  • Korpus se sastoji od 570 primjera,

  • od čega su 120 različita,

  • raspoređena na ukupno 388 stranica teksta,

  • u prosjeku 2 germanizma / stranici.





Na početku rečenice u 14% korpusa Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 209)

  • Na početku rečenice u 14% korpusa Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 209)

  • U sredini rečenice u 62% korpusa Njih je držala ta žmirkava svetlost, i toliko puta su i fenjer i gasna lampa osvanuli polupani. (str. 165)

  • Na kraju rečenice u 24% korpusa Fati se to nije desilo, jer se za nju našao prosac koji je imao i smelost da je zaželi i veštine i istrajnosti da postigne cilj. (str. 119)



4.1.1 Germanizmi pri opisu osoba

  • 4.1.1 Germanizmi pri opisu osoba

  • Zidao ga je Rade Neimar, koji je morao živeti stotinama godina da bi sagradio sve što je lepo i trajno po srpskim zemljama, legendarni i stvarno bezimeni majstor kakvog svaka masa zamišlja i želi, jer ne voli da mnogo pamti ni mnogima da duguje, čak i u sećanju. (str. 8)



4.1.2 Germanizmima gradi naraciju događaja

  • 4.1.2 Germanizmima gradi naraciju događaja

  • A kad je sneg stao da se topi i kada su učestale potere štrajfkora, Jakov je rešio da se po svaku cenu prebaci u Srbiju. (str. 200)

  • 4.1.3 Germanizmi pri opisu predmeta

  • Da pođem sa Nailbegom i sa šuckorima i da poginem sa švapskom puškom u ruci, osramoćen i ovog i onog svijeta, ili da sjedim ovako i čekam da Srbija zastupi i ovdje i da dočekam ono od čega smo pedeset godina bježali po muhadžirluku, iz mjesta u mjesto? (str. 364)



4.1.4 Germanizmi pri opisu eksterijera

  • 4.1.4 Germanizmi pri opisu eksterijera

  • Džerizi su se začepili i počeli da zaudaraju, krov je propuštao kišu, prozori i vrata vetar, štale su ogrezle u đubre i korov. (str. 80)

  • 4.1.5 Germanizmi u dijalogu

  • Bez mnogo oklevanja i bez krupnih reči on je odgovorio neposredno i popu i vahtmajsteru: Sad kad se nesreća trefila nema više šta da se dokazuje. (str. 201)





4.2.1 Neprilagođeni germanizmi povezani u rečenici Oni vode brigu o tome da se pije mnogo i plaća uredno, ali da se sve svršava glatko i lepo, jer je Lotikino načelo: “Nur kein Skandal!” (str. 221)

  • 4.2.1 Neprilagođeni germanizmi povezani u rečenici Oni vode brigu o tome da se pije mnogo i plaća uredno, ali da se sve svršava glatko i lepo, jer je Lotikino načelo: “Nur kein Skandal!” (str. 221)

  • 4.2.2 Neprilagođeni germanizmi nepovezani u rečenici “Herr Oberleutnant, Herr Oberleutnant, um Gottes willen ... Ich, unschuldiger Mensch ... viele Kinder ... Unschuldig! Lüge! Alles Lüge!“ (str. 354)



4.2.3 Neprilagođeni germanizmi u nazivu hotela Nad ulazom Calerovog hotela vrlo je brzo izbledeo natpis Hotel zur Brücke”, koji je jedan vojnik, veštak po zanatu, napisao krutim slovima i posnom bojom. (str. 212)

  • 4.2.3 Neprilagođeni germanizmi u nazivu hotela Nad ulazom Calerovog hotela vrlo je brzo izbledeo natpis Hotel zur Brücke”, koji je jedan vojnik, veštak po zanatu, napisao krutim slovima i posnom bojom. (str. 212)

  • 4.2.4 Kombinacija prilagođenih i neprilagođenih germanizama Jedan od begova Brankovića iz Crnče, Muhamed, služio je vojsku u Beču, ostao tamo kao Langediener, i doterao do feldvebela. (str. 269)



4.2.5 Kombinacija germanizma i vlastitog imena Malo zatim pojavio se Abidaga, u pratnji Tosun-efendije, majstor-Antonija i još nekolicine uglednih Turaka. (str. 47)

  • 4.2.5 Kombinacija germanizma i vlastitog imena Malo zatim pojavio se Abidaga, u pratnji Tosun-efendije, majstor-Antonija i još nekolicine uglednih Turaka. (str. 47)

  • 4.2.6 Kombinacija domaće riječi i neprilagođenog germanizma To svira vojni lekar, Regimentsarzt, dr Balaš, a prati ga žena komandanta garnizona, pukovnika Bauera. (str. 303)



4.2.7 Stvaranje novih riječi od germanizama

  • 4.2.7 Stvaranje novih riječi od germanizama



4.2.8 Upotreba historizama Ali ovog puta nisu došla samo dvojica štrajfkora, koji treba da ostanu na straži, nego sa njima i vahtmajster Draženović, lično. (str. 191)

  • 4.2.8 Upotreba historizama Ali ovog puta nisu došla samo dvojica štrajfkora, koji treba da ostanu na straži, nego sa njima i vahtmajster Draženović, lično. (str. 191)

  • 4.2.9 Gomilanje različitih germanizama u rečenici Podalje iza oficira nailazila je četa pešadije, jegera, u zelenim uniformama, sa perjem na kožnom čaku i belim kaišima preko grudi. (str. 152)

  • 4.2.10 Gomilanje germanizama iz iste porodice riječi To su nova oficirska kasina, jer je dotadašnja, jedna prizemna mala zgrada, [...], postala tesna za povećan broj oficira. (str. 272)



4.2.11 Promjena fonološkog sastava germanizma prelazi u ; <ä> prelazi u Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 206) Iz varoši se čuo bubanja zatim truba jegerskog odreda, [...] (str. 156)

  • 4.2.11 Promjena fonološkog sastava germanizma prelazi u ; <ä> prelazi u Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 206) Iz varoši se čuo bubanja zatim truba jegerskog odreda, [...] (str. 156)

  • 4.2.12 Germanizam kao apelativ Neki Huso Kokošar, Ciganin bez časti i određenog zanimanja, kome je sramna bolest još u prvoj mladosti izjela nos, predvodio je desetinu golača, naoružanih starinskim sistema Werndl, sa dugačkim bajonetama, i vodio glavnu reč u čaršiji. (str. 349)





Vojni nazivi uniforma, Langediener, marš, feldvebel, šlem, šuckor, šanac, haubica, granata, Oberleutnant, oficir, šrapnel Bili su u belim uniformama, sa belim, tropskim šlemovima na glavi. (str. 378)

  • Vojni nazivi uniforma, Langediener, marš, feldvebel, šlem, šuckor, šanac, haubica, granata, Oberleutnant, oficir, šrapnel Bili su u belim uniformama, sa belim, tropskim šlemovima na glavi. (str. 378)

  • Zanatstvo majstor, kelner, kelnerica, calkelner, kupler, šloserski I doziva kelnera i naređuje mu nešto nemački. (str. 218)



Imena Šreiber, Burgenland, Austrija, Austro-Ugarska monarhija, Graz, Merkur, Albert Apfelmajer Gleda ih pravo u lice, ali ne vidi njih, nego sitne rubrike Merkura koje treba da donesu njenu sreću ili nesreću. (str. 320)

  • Imena Šreiber, Burgenland, Austrija, Austro-Ugarska monarhija, Graz, Merkur, Albert Apfelmajer Gleda ih pravo u lice, ali ne vidi njih, nego sitne rubrike Merkura koje treba da donesu njenu sreću ili nesreću. (str. 320)

  • Kućanski predmeti lampa, roletna, flaša, grif, štap, štala, fijaker I razgovor pijanog čoveka i trezne žene nastavlja se [...] pored flaše nekog skupog vina i pored dve čaše [...]. (str. 218)



Socijalni život matura, studij, Reclam’s Universal-Bibliothek, fircen-funfcen, gost, Extra-Zimmer Glavna strana lektira tadašnjih mladih ljudi u sarajevskoj gimnaziji sastojala se od dela iz poznate i ogromne nemačke izdavačke kuće Reclam’s Universal-Bibliothek. (str. 294)

  • Socijalni život matura, studij, Reclam’s Universal-Bibliothek, fircen-funfcen, gost, Extra-Zimmer Glavna strana lektira tadašnjih mladih ljudi u sarajevskoj gimnaziji sastojala se od dela iz poznate i ogromne nemačke izdavačke kuće Reclam’s Universal-Bibliothek. (str. 294)

  • Apstraktni pojmovi cilj, skandal Milan je onaj koji svaki skandal guši u samom zametku. (str. 221)



Odjevni predmeti kragna, šnir, štirkan Na njemu je uvek košulja sa štirkanim grudima, tvrdom kragnom i okruglim manšetama na kojima beleži brojeve i privremene račune. (str. 318)

  • Odjevni predmeti kragna, šnir, štirkan Na njemu je uvek košulja sa štirkanim grudima, tvrdom kragnom i okruglim manšetama na kojima beleži brojeve i privremene račune. (str. 318)

  • Hrana špeceraj, kukuruzan Šrajber je držao ono što se zvalo “mešovita radnja” ili “špeceraj” [...] (str. 211)



Novac groš U opreznom sašaptavanju i dogovaranju po kolibama i pojatama kulučari su sakupili među sobom znatnu svotu od sedam groša kojom će podmiriti Merdžana. (str. 57)

  • Novac groš U opreznom sašaptavanju i dogovaranju po kolibama i pojatama kulučari su sakupili među sobom znatnu svotu od sedam groša kojom će podmiriti Merdžana. (str. 57)

  • Muzički instrumenti harmonika, mundharmonika A uvečer su sa mnogobrojnih prozora te ružne zgrade odjekivali glasovi nerazumljivih vojničkih pesama, praćeni mundharmonikom. (str. 164)



Ca. 2.000 germanizama u bos. jeziku

  • Ca. 2.000 germanizama u bos. jeziku

  • Dijele se na zamjenjive i nezamijenjive germanizme

  • Njemačke posuđenice postale su i sastavnim dijelom frazema u bos. jeziku



4.4.1 ZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su: flaša (= boca) faliti (= nedostajati, izostajati) šlem (= kaciga) liferovati (= isporučiti)

  • 4.4.1 ZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su: flaša (= boca) faliti (= nedostajati, izostajati) šlem (= kaciga) liferovati (= isporučiti)

  • 4.4.2 NEZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su: štirkan, roletna, štap i sl.



Uvod

  • Uvod

  • O Ivi Andriću

  • O djelu na »Na Drini ćuprija«

  • Analiza korpusa

  • Zaključak



Bosansko-njemački kontakti rezultirali su velikim brojem germanizama u bos. jeziku

  • Bosansko-njemački kontakti rezultirali su velikim brojem germanizama u bos. jeziku

  • U djelu »Na Drini ćuprija« evidentirano je 570 germanizama

  • Ivo Andrić germanizme koristi u originalnom obliku (Langediener), u adaptiranom obliku (oficir), tvori nove riječi (kelnerovati, jegerski, švapski) i sl.

  • Podjela germanizama po semantičkim poljima rezultiralo je sljedeća područja: zanatstvo, muzički instrumenti, novac, vojni nazivi, imena, odjevni predmeti, kućanski predmeti, hrana, socijalni život i apstraktni pojmovi

  • Najbrojnije semantičko polje je Vojni nazivi s ukupno 177 germanizama.



  • HVALA NA PAŽNJI

  • VIELEN DANK FÜR IHRE AUFMERKSAMKEIT



Yüklə 516 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə