Vlada usvaja



Yüklə 0,91 Mb.
səhifə9/21
tarix01.04.2018
ölçüsü0,91 Mb.
#35663
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   21

Izvor: MFIN
Putanja javnog duga je preokrenuta i već od 2016. godine, učešće javnog duga u BDP je počelo da se smanjuje. U poslednje dve godine, zahvaljujući fiskalnim i strukturnim merama rast duga je prvo usporen, a ove godine je prvi put došlo do pada učešća javnog duga u BDP. Smanjenje duga je usko vezano za snižavanje deficita kao glavnog faktora zaduživanja, tako da dinamika spuštanja deficita opredeljuje i promenu kretanja duga. Procenjuje se da je za snižavanje duga u dugoročnom periodu optimalno da fiskalni deficit iznosi oko 1% BDP, s tim da što je dugoročni nivo deficita niži brže je i smanjivanje nivoa javnog duga. Finansijske transakcije, kao što je zamena skupog duga jeftinijim, kao i bolja pozicija države na međunarodnom finansijskom tržištu, takođe će doprineti daljem snižavanju duga.
U 2017. godini nastaviće se konsolidacija javnih finansija. U procesu racionalizacije broja zaposlenih u okviru opšte države predviđeno je smanjenje za oko pet hiljada ljudi. Nastaviće se i proces restrukturiranja javnih i nekadašnjih društvenih preduzeća kako bi se smanjilo opterećenje javnih finansija i cele privrede koje ova preduzeća trenutno predstavljaju. Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava preraspodeljen je prihod po osnovu poreza na zarade u korist budžeta Republike u iznosu od oko 5 mlrd dinara. Osim smanjenja deficita opšte države, cilj ove mere je da se podstaknu lokalne samouprave da unaprede prikupljanje prihoda u svojoj nadležnosti, pre svega poreza na imovinu, i poboljšaju stanje svojih finansija.

Snažniji rast privredne aktivnosti uticaće na oporavak prihodne strane budžeta. Posmatrano prema učešću u BDP, ukupni prihodi sektora države, bez indirektnih korisnika, imaju opadajući trend, s obzirom da je nominalni rast BDP brži od rasta prihoda. Naime, poreski prihodi u najvećoj meri zavise od kretanja privatne potrošnje čiji je tempo rasta sporiji od projektovane stope raste nominalnog BDP. Više stope rasta BDP u periodu od 2017. do 2019. godine doprineće dinamičnijem rastu poreskih prihoda u odnosu na prethodni period. Oporavak na tržištu rada, kao i rast raspoloživog dohotka stanovništva i privatne potrošnje, uz nastavak borbe protiv sive ekonomije i poreske evazije biće faktori koji će opredeliti snažniji rast prihoda.


Tabela 12. Ukupni prihodi i donacije u periodu 2015–2019. godine, % BDP

 opis

izvršenje

procena

projekcija

2015

2016

2017

2018

2019

JAVNI PRIHODI

41,9

43,3

42,4

41,6

41,1

Tekući prihodi

41,7

43,0

42,1

41,3

40,9

Poreski prihodi

36,2

37,4

37,3

36,7

36,5

Porez na dohodak građana

3,6

3,7

3,7

3,7

3,7

Porez na dobit

1,6

1,9

1,8

1,8

1,8

Porez na dodatu vrednost

10,3

10,6

10,6

10,4

10,3

Akcize

5,8

6,3

6,2

6,0

5,7

Carine

0,8

0,9

0,9

0,9

0,9

Ostali poreski prihodi

1,6

1,5

1,5

1,4

1,3

Doprinosi

12,5

12,5

12,6

12,6

12,7

Neporeski prihodi

5,5

5,6

4,8

4,6

4,4

Donacije

0,2

0,2

0,3

0,2

0,2

Yüklə 0,91 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   21




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə