Izvor: MFIN
Putanja javnog duga je preokrenuta i već od 2016. godine, učešće javnog duga u BDP je počelo da se smanjuje. U poslednje dve godine, zahvaljujući fiskalnim i strukturnim merama rast duga je prvo usporen, a ove godine je prvi put došlo do pada učešća javnog duga u BDP. Smanjenje duga je usko vezano za snižavanje deficita kao glavnog faktora zaduživanja, tako da dinamika spuštanja deficita opredeljuje i promenu kretanja duga. Procenjuje se da je za snižavanje duga u dugoročnom periodu optimalno da fiskalni deficit iznosi oko 1% BDP, s tim da što je dugoročni nivo deficita niži brže je i smanjivanje nivoa javnog duga. Finansijske transakcije, kao što je zamena skupog duga jeftinijim, kao i bolja pozicija države na međunarodnom finansijskom tržištu, takođe će doprineti daljem snižavanju duga.
U 2017. godini nastaviće se konsolidacija javnih finansija. U procesu racionalizacije broja zaposlenih u okviru opšte države predviđeno je smanjenje za oko pet hiljada ljudi. Nastaviće se i proces restrukturiranja javnih i nekadašnjih društvenih preduzeća kako bi se smanjilo opterećenje javnih finansija i cele privrede koje ova preduzeća trenutno predstavljaju. Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava preraspodeljen je prihod po osnovu poreza na zarade u korist budžeta Republike u iznosu od oko 5 mlrd dinara. Osim smanjenja deficita opšte države, cilj ove mere je da se podstaknu lokalne samouprave da unaprede prikupljanje prihoda u svojoj nadležnosti, pre svega poreza na imovinu, i poboljšaju stanje svojih finansija.
Snažniji rast privredne aktivnosti uticaće na oporavak prihodne strane budžeta. Posmatrano prema učešću u BDP, ukupni prihodi sektora države, bez indirektnih korisnika, imaju opadajući trend, s obzirom da je nominalni rast BDP brži od rasta prihoda. Naime, poreski prihodi u najvećoj meri zavise od kretanja privatne potrošnje čiji je tempo rasta sporiji od projektovane stope raste nominalnog BDP. Više stope rasta BDP u periodu od 2017. do 2019. godine doprineće dinamičnijem rastu poreskih prihoda u odnosu na prethodni period. Oporavak na tržištu rada, kao i rast raspoloživog dohotka stanovništva i privatne potrošnje, uz nastavak borbe protiv sive ekonomije i poreske evazije biće faktori koji će opredeliti snažniji rast prihoda.
Tabela 12. Ukupni prihodi i donacije u periodu 2015–2019. godine, % BDP
opis
|
izvršenje
|
procena
|
projekcija
|
2015
|
2016
|
2017
|
2018
|
2019
|
JAVNI PRIHODI
|
41,9
|
43,3
|
42,4
|
41,6
|
41,1
|
Tekući prihodi
|
41,7
|
43,0
|
42,1
|
41,3
|
40,9
|
Poreski prihodi
|
36,2
|
37,4
|
37,3
|
36,7
|
36,5
|
Porez na dohodak građana
|
3,6
|
3,7
|
3,7
|
3,7
|
3,7
|
Porez na dobit
|
1,6
|
1,9
|
1,8
|
1,8
|
1,8
|
Porez na dodatu vrednost
|
10,3
|
10,6
|
10,6
|
10,4
|
10,3
|
Akcize
|
5,8
|
6,3
|
6,2
|
6,0
|
5,7
|
Carine
|
0,8
|
0,9
|
0,9
|
0,9
|
0,9
|
Ostali poreski prihodi
|
1,6
|
1,5
|
1,5
|
1,4
|
1,3
|
Doprinosi
|
12,5
|
12,5
|
12,6
|
12,6
|
12,7
|
Neporeski prihodi
|
5,5
|
5,6
|
4,8
|
4,6
|
4,4
|
Donacije
|
0,2
|
0,2
|
0,3
|
0,2
|
0,2
|
Dostları ilə paylaş: |