Was ist Philosophie, als suchend und versucherisch? (1955.)



Yüklə 455 b.
tarix25.11.2017
ölçüsü455 b.
#12312











Was ist Philosophie, als suchend und versucherisch? (1955.)

  • Was ist Philosophie, als suchend und versucherisch? (1955.)

  • „Pitanje koje je vrlo opsežno i sigurno nije jednostavno. Jer koliko je bilo značajnih filozofa, toliko je bilo definicija njihovog učenja (...)

  • Kod mislilaca prije Sokrata filozofija je bila prvobitno učenje o materiji, kod Sokrata pojmovno učenje o tome što treba činiti, kod Platona promatranje ideja, kod Aristotela učenje o razvoju materije-forme. Kod Epikura filozofija je materijalističko učenje o prirodi, a kod stoika panteistički nauk o prirodi s isticanjem uloge etike; nasuprot tome kod neoplatonista filozofija je nauk o emanaciji svijeta iz prasvjetla, a kod kršćanskih skolastika to je logika s dominirajućom teologijom. Kod Bruna filozofija je bila oduševljenje za Sve-Jedno, kod Spinoze svjetska matematika supstancije, kod Leibniza ogledalo gigantske tendencije svjetla svijeta, a kod francuskih materijalista izoštrila se, kao instrument građanske revolucije, u prirodnu mehaniku. Kod Kanta filozofija se pojavljuje kao mjerenje granica teorijskog uma, praktičkog uma i estetsko-teleološke rasudne snage, kod Hegela filozofija je panlogičko-dijalektički nauk o razvoju svjetskoga duha, a kod Feuerbacha filozofija je materijalistička antropologija (...)



U tom neobičnom mnoštvu načina mišljenja i slika svijeta, često i kod istih filozofa, odvija se borba starog i novog, idealizma i materijalizma (...) I tako izgleda, ne uzimajući u obzir samu riječ i zajedničku oznaku ‘filozofija’, da je u svim tim nastojanjima malo prisutan isti predmet. No, ipak se čini da je sama zajednička oznaka ‘filozofija’ spoznajni znak, i to u dvostrukom smislu. Prvo, znak za ono što filozofija među znanostima nije, što neće niti ne može biti, a drugo, ona je znak za to što je ona u istini i što ostaje. Nije filozofija isto što i pojedinačne znanosti, iako je ona nekad sve pojedinačne znanosti u sebi sadržavala. (...) I upravo kada su se od filozofije odvojile , na osnovi stalne podjele rada i stalno proširivanog empirijskog materijala, ispoljila se razlika između filozofije i pojedinačnih znanosti, koja uostalom postoji od početka (jasno izražena već kod Demokrita i Aristotela). Pojedinačna znanost je usmjerena na posebno područje bića (predmeta), koje se sve više dijeli (...)

  • U tom neobičnom mnoštvu načina mišljenja i slika svijeta, često i kod istih filozofa, odvija se borba starog i novog, idealizma i materijalizma (...) I tako izgleda, ne uzimajući u obzir samu riječ i zajedničku oznaku ‘filozofija’, da je u svim tim nastojanjima malo prisutan isti predmet. No, ipak se čini da je sama zajednička oznaka ‘filozofija’ spoznajni znak, i to u dvostrukom smislu. Prvo, znak za ono što filozofija među znanostima nije, što neće niti ne može biti, a drugo, ona je znak za to što je ona u istini i što ostaje. Nije filozofija isto što i pojedinačne znanosti, iako je ona nekad sve pojedinačne znanosti u sebi sadržavala. (...) I upravo kada su se od filozofije odvojile , na osnovi stalne podjele rada i stalno proširivanog empirijskog materijala, ispoljila se razlika između filozofije i pojedinačnih znanosti, koja uostalom postoji od početka (jasno izražena već kod Demokrita i Aristotela). Pojedinačna znanost je usmjerena na posebno područje bića (predmeta), koje se sve više dijeli (...)

  • Nasuprot tome filozofija i pored svih svojih promjenljivih oblika, nikad nije izgubila odnos prema cjelini i posebnosti, i to istodobno čini jedinstvo toga što filozofija u istini jest i što ostaje. (...) Filozofija je tako na kraju put koji traži i vodi u istraživanje : put u počinjanje početka bez tuđine i zablude.” (S. 397-401)























Znanstvena filozofija

  • Znanstvena filozofija

  • Akademska filozofija

  • Filozofija kao životna mudrost

  • Filozofija kao svjetonazor























Res cogitans (Cogito ergo sum)

  • Res cogitans (Cogito ergo sum)

  • Res extensa (materijalni svijet)

  • -----------------------------------------

  • Ens perfectissimum ( Bog)









Immanuel Kant (1724-1804) ___________________________

  • Immanuel Kant (1724-1804) ___________________________

  • Johan Gottlieb Fichte (1762-1814)

  • Friedrich Wilhelm Joseph Schelling (1775-1854)

  • Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770-1831)

















Yüklə 455 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə