Za zanimanje

1. razred – 35 sati	Nastavni predmet: FIZIKA
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
GIBANJE	Put i pomak Gibanje uz stalnu brzinu Gibanje uz stalnu akceleraciju Slobodni pad Složeno gibanje Translacija i rotacija.
SILE I POLJA	Sila i masa Količina gibanja Newtonovi zakoni Centripetalna sila Gravitacijska sila Sila trenja, moment sile Ravnoteža krutog tijela Rastavljanje sile na komponente Hidrostatika Hidrodinamika
RAD, ENERGIJA I SNAGA	RAD I ENERGIJA U MEHANIČKIM SUSTAVIMA Mehanički rad Djelotvornost i mehanička prednost stroja Kinetička i potencijalna energija Zakon održanja energije Snaga RAD I ENERGIJA U TOPLINSKIM SUSTAVIMA Temperatura, unutrašnja energija i toplina. Prvi zakon termodinamike. Rad u termodinamici. Drugi zakon termodinamike. RAD I ENERGIJA U ELEKTROMAGNETSKIM SUSTAVIMA Električna potencijalna energija. Električni potencijal. Napon. Rad i snaga u električnim sustavima. Električni kapacitet. Kondezatori.
2. razred – 35 sati	Nastavni predmet: FIZIKA
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
ELEKTRODINAMIKA	Gibanje naboja pod utjecajem električnog polja. Električna struja. Električni otpor. Ohmov zakon. Izvori napona. Unutarnji napon izvora. Rad i snaga električne struje. Otpornici. Spajanje otpornika. Instrumenti za mjerenje struje i napona. Magnetska sila. Magnetsko polje električne struje. Magnetski tok. Elektromagnetska indukcija. Međuindukcija i samoindukcija. Induktivitet. Električni generator.
TITRANJE I VALOVI	Mehaničko titranje i valovi. Harmoničko titranje. Prigušeno i prisilno titranje. Rezonancija. Valno gibanje. Brzina vala. Refleksija valova. Stojni val. Valovi zvuka. Elektromagnetsko zračenje. Elektromagnetski titraji. Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova. Brzina svjetolosti. Spektar elektromagnetskih valova.
OPTIKA I OPTIČKI SUSTAVI	Obilježja svjetlosti. Osnovni zakoni geometrijske optike. Odbijanje svjetlosti. Zrcala. Lom i disperzija svjetlosti. Leće. Svjetlost kao val. Interferencija svjetlosti.
ATOMI I KVANTI	Valno-čestična obilježja pri opisu prirode. Razvoj modela atoma. Atomska jezgra. Struktura atomske jezgre. Nuklearne sile. Radioaktivnost. Fisija.
1. razred – 35 sati	Nastavni predmet: KEMIJA
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA	Sastav tvari - atomi i molekule. Relativna atomska i relativna molekulska masa. Struktura atoma - elementarne čestice. Izotopi. Elektronski omotač atoma, elektronska konfiguracija atoma Periodni sustav elemenata.
VEZE IZMEĐU ATOMA I MOLEKULA	Ionska veza. Ionski kristali. Kovalentna veza (jednostruka, dvostruka, trostruka). Van der Waalsove sile. Atomski kristali. Molekulski kristali. Polarnost molekula. Vodikova veza.
KEMIJSKE FORMULE I JEDNADŽBE	Unificirana atomska jedinica mase. Relativna atomska i molekularna masa Formula kemijskog spoja Određivanje empirijske i molekularne formule spoja Jednadžba kemijske reakcije Množina tvari, mol Molarna masa. Stehiometrija kemijske reakcije Molarni volumen plinova
OTOPINE	Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustav-svojstva Prave otopine – svojstva Topljivost čvrstih tvari Izražavanje sastava otopine – maseni udio, masena koncentracija Reakcije u vodenim otopinama - kiseline, baze, ph-vrijednost otopine, indikatori Neutralizacija soli, hidroliza soli
KEMIJSKA KINETIKA	Brzina kemijske reakcije Čimbenici koji utjču na brzinu reakcije
OSNOVE ELEKTROKEMIJE	Elektroliza - elektroliti i neelektroliti. Oksido-redukcijski procesi na elektrodama, elektroliza otopine bakar(II)-klorida, elektroliza taline i otopine natrij-klorida. Elektrokemijski izvor energije - princip rada Galvanskog članka; elektrokemijski niz elemenata; Leclan-cheov članak; olovni akumulator.
METALI	Metali u prirodi Svojstva metala i metalna veza Reaktivnost metala Tehnički važni metali: željezo, aluminij, bakar- svojstva i načelo proizvodnje Recikliranje metalnog otpada Tehnički važne slitine
NEMETALI	Pregled svojstava halogenih elemenata Kloridna kiselina i njezine soli – svojstva i primjena Pregled svojstava halkogenih elemenata Sulfatna kiselina i njezine soli – svojstva i primjena Pregled svojstava elemenata dušikove skupione Amonijak, nitratna kiselina i njezine soli – svojstva i primjena Pregled svojstava elemenata ugljikove skupine Ugljik i anorganski spojevi ugljika (oksidi i karbonati)
2. razred – 35 sati	Nastavni predmet: KEMIJA
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
UVOD U PROUČAVANJE ORGANSKE KEMIJE	Definicija organskih spojeva : strukture karakteriske organskih spojeva, brojnost organskih spojeva, funkcionalne skupine i grupe spojeva Kvalitativna analiza organskih spojeva, izračunavanje empririjskih i molekularnih formula
UGLJIKOVODICI	-Alkani – jednostruka veza –tetreadarski raspored atoma, rotacija oko jednostruke veze Homologni niz alkana i alkila: nomenklatura alkana Metan i etan- svojstva i primjena Izgaranje i halogeniranje alkana -Alkeni i alkini – dvostruka veza kod alkena – planarna molekula, trostruka veza kod alkiina – linearna molekula Stereoizometrija alkena Nomenklatura alkena i alikina Etan i etin – svojstav i primjena -Ugljikovodici prstenaste strukture – cikloalkani – nomenklatura, konformacija cikloheksana Areni- struktura benzina, aromatričnost, nomenklatura Reakcija arena – hologeniranje, nitriranje, sulfomiranje, primjena arena -nafta, zemni plin – izvori ugljikohidrata Sastav , prerada nafte, krekiranje nafte
ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM	-alkoholi, fenoli, eteri – struktura i nomenklatura alkohola, fenola, i etera, metanol i etanol, oksidacija alkohola, alkoholno vrenje, alkoksidi, dehidratiranje, eteri, fenoli Aldehidi i ketoni – karbonilna skupina, nomenklatura, aceton, benzaldehid, reaktivnost, redukcija u alkohole i alkene, oksidacija u kiseline, primjena karboksilne kiseline i njihovi derivati Karboksilna skupina: kiselost, nomenklatura, mravlja i octena kiselina, dikarbonska kiselina, aromatske kiseline, reakcije s bazama, soli, redukcija u alkohole, reakcija kiseline s alkoholima, hidroliza estera Kiralnost i oprička aktivnost oprganskih molekula Kiralnost, enantiomeri Optički izomeri Označavanje apsolutne konfiguracije enantiomera
ORGANSKI SPOJEVI S DUŠIKOM	-amini – aminoskupina, bazičnost, nomenklatura, primarni, sekundarni i tercijarni amini, metilamin, anilin, reakcija s kiselinama, amidi, tvorba soli
SINTETIČKI POLIMERI	-monomeri, polimer - adicijska i kondenzacijska polimerizacija -lančane reakcije -termostabilni i termoaktivni polimeri - polietilen - Polivinil-klorid -polipropilen
PRIRODNI SPOJEVI	-ugljikohidrati – klasifikacija i nomenklatura -monosaharidi -disaharidi -polisaharidi -aminokiseline i proteini- -proteini
KEMIJA I OKOLIŠ	- pozitivan utjecaj kemije na uvjete života i rada - mineralna gnojiva -poluvodički i sintetički polimeri Zagađenje i zaštita rada – efekt staklenika, ugljikovi i dušikovi oksidi , prašina, organske tvari, fotooksidansi, kisele kiše, pokazatelji zagađenja -postupci čišćenja zraka od sumpornih i dušikovih spojeva -zagađenja i zaštita vode – voda i život, dobivanje pitke vode, zagađivanje nitratima, denitrificiranje, zagađivanje herbicidima, biološka i kemijska potreba kisika, mehaničko, kemijsko i biološko čišćenje voda Zagađivanje i zaštita tla. Vrste tla, zagađenje otpadom, razvrstavanje i pohranjivanje otpada, piroliza otpada Radioaktivno zračenje – vrste zračenja i dopuštene doze Nuklearno-tehnički izvori zračenja Oštećenja izazvana zračenjem

1. razred – 35 sati	Nastavni predmet: BIOLOGIJA
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
OD MOLEKULE DO ORGANIZIMA	Što je biologija (područje i metode istraživanja). Opća svojstva živih bića. Razine u ustroju živih bića (molekule, stanice, organizmi, populacije, biocenoze, ekosustavi). Kemijska osnova života (kemijska građa organizma, kemijski elementi, anorganski i organski spojevi, biokatalizatori). Podrijetlo života na Zemlji. Stanica – osnovna jedinica organizma (otkriće stanice, stanična teorija). Metode istraživanja stanica (mikroskopske tehnike, ostale novije metode istraživanja). Ustrojstveni plan prokariotske stanice (bakterije – modrozelene alge). Ustrojstveni plan eukariotske stanice (biomembrane, raščlamba stanice na funkcionalne prostore – organeli, ostale stanične strukture i makromolekularni kompleksi). Dioba stanica (organizacija kromosoma, mitoza, mejoza, spolne rasplodne stanice). Od stanice do višestaničnog organizma (diferencijacija stanica, tkiva u biljaka i životinja, embrionalni razvoj).
2. razred – 35 sati	Nastavni predmet: BIOLOGIJA
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
ČOVJEK I ZDRAVLJE	Čovjek i njegove životne potrebe Oslobađanje energije u organizmu Probava hrane Zdrava prehrana Najčešće bolesti i poremežaji probavnog sustava Krv – sastav i uloga Obrana organizma od bolesti SIDA Krvarenje, transfuzija, krvne grupe Rh-faktor, transplatacija organa Krvne bolesti. Disanje. Poremećaji disanja i poremećaji dišnog sustava. Pušenje – faktor rizika za mnoga oboljenja. Izlučivanje štetnih tvari iz organizma – uloga bubrega. Koža- uloga, higijena i njega. Regulacija tjelesnih funkcija – živčani sustav. Uloga mozga, teorije pamćenja i učenja. Štetni činitelji po zdravlje čovjeka Alkohol i droge – pojava ovisnosti. Hormonalna regulacija tjelesnih funkcija, spolno sazrijevanje čovjeka. Oplodnja, začeće i plod. Planiranje obitelji. Higijena spolnog sustava Zdrave životne navike
ČOVJEK I OKOLIŠ	Okoliš i ekologija – definiranje pojmova Ekološki čimbenici – abiotički i biotički Populacija i biocenoza. Ekosustavi i biosfera. Istraživanje kopnenog ekosustava Istaživanje vodenoga ekosustava Odnos prehrane u biocenozi Značenje fotosinteze na život na Zemlji Kruženje tvari i biokemijski ciklusi Poremećaji ekosustava nastali utjecajem čovjeka Onečišćenje okoliša Uništavanje vrsta i promjena sustava biocenoza Zaštita prirode, zakonska regulativa Biološke osobitnosti Hrvatske Međunarodni sporazumi o zaštiti okoliša Održivi razvoj – budućnost planeta Zemlje
1. razred – teorije 18 sati + vježbe 35 sati	Nastavni predmet: RAČUNALSTVO
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
POZNAVANJE I KORIŠTENJE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE	Povijesni pregled razvoja računala. Prikaz brojeva i znakova u računalu. Binarni kodovi. Građa računala: Korištenje osnovnih U/I jedinica i vanjskih memorija. Von Neumannov model računala. Programska oprema računala: Operacijski sustavi i korisnički programi, operacijski sustav Windows.
PRIKUPLJANJE PODATAKA I RAČUNALNE MREŽE	Mreže računala: Vrste mreža, pojam Internet-a, osnovne usluge Interneta, način spajanja na Internet Web preglednici i tražilice, preuzimanje i ispis datoteka s web stranica Elektronička pošta Etička načela: Zaštita identiteta, pristojnost, autorska prava, valjanost i kvaliteta informacija i podataka
OBRADA I PRIKAZ PODATAKA	Obrada teksta: Pisanje, označavanje, brisanje, umetanje, ispravljanje, korištenje programa za jezičnu provjeru, umetanje simbola, oblikovanje stranice i cijelog dokumenta, pohranjivanje. Oblikovanje stranice i cijelog dokumenta, porubnica, broj stranica, zaglavlja i podnožja, tablice, slike, pretraživanje, ispisivanje na pisač. Tablični proračuni: Oblikovanje tablica, oblikovanje ćelija, jednostavna obrada podataka, izrada grafikona Izrada prezentacija: Oblikovanje slajda, dodavanje novog slajda, umetanje slika i crteža, korištenje animacijskih efekata, izvođenje prezentacije, korištenje uputa (programi za pomoć).
1. razred – 35 sati	Nastavni predmet: LATINSKI JEZIK
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
Značenje učenja latinskog jezika	Važnost učenja latinskog jezika. Povezanost latinskog jezika s drugim europskim jezicima, posebice s hrvatskim jezikom. Značenje učenja latinskog jezika u zdravstvenoj struci.
Fonetika i fonologija	Povijest latinskog jezika i pisma. Glasovni sustav. Izgovor (tradicionalni — klasični). Količina sloga. Naglasak. Rastavljanje riječi na slogove, (grčki jezik, pismo).
Morfologija	Imenice: deklinacija (latinska, grčka). Pridjevi: deklinacija, komparacija, komparativ u medicinskom nazivlju — anatomiji. Zamjenice. Brojevi: glavni i redni 1—100, decimalni brojevi u zdravstvenoj uporabi. Glagoli: glagolska vremena, načini, glagolsko stanje (oblici prezentske osnove). Glagoli: esse, possum, fieri Prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici.
Tvorba medicinskog nazivlja	Gramatička i značenjske tvorbe. Tvorba pridjeva 1. i 2. deklinacije; Tvorba pridjeva 3. deklinacije na -alis, -e; -aris,-e. Tvorba imenica. Tvorba medicinskog nazivlja
Sintaksa	Rečenica: izjavna, upitna, usklična, zahtjevna, prosta i proširena rečenica, aktivna i pasivna rečenica. Sintaksa glagolskih imena: akuzativ s infinitivom, particip prezenta aktivnog, gerund, gerundiv, perifrastična konjugacija pasivna.
Stručni latinski i mudre izreke	Pisanje i čitanje anatomskih izraza, dijagnoza i si. (s razumijevanjem). Izreke osobito u medicinskom obilježju.
Izvanjezični sadržaji	Rimska civilizacija i njezina uraslost u europski civilizacijski duhovni razvitak — osobito na naš narod. Iz rimske mitologije: mit o nastanku Rima, grčki i rimski bogovi. Iz života Rimljana: obiteljski život, školovanje, odijevanje, građevine, terrae, medicina i staroj Grčkoj i Rimu i si.
2. razred – 35 sati	Nastavni predmet: LATINSKI JEZIK
Nastavne cjeline	Razrada – Nastavne teme / sadržaji
Fonetika i fonologija	Nadopuna gradiva iz prve godine učenja s posebnim osvrtom na ispravno čitanje i naglašavanje riječi Slabljenje vokala u složenicama (u srednjim slogovima) Asimilacija i disimilacija suglasnika
Morfologija	A. Promjenljive riječi 1. Imenske riječi Osobitosti u deklinaciji imenica u stručnom latinskom jeziku — Deklinacija višečlanog medicinskog nazivlja 2. Glagol glagolska vremena i imena prezentske (nadopuna), perfektne i participske osnove deponentni i semideponentni glagoli verba anómala: esse i složenice; fieri; ferré i sldŽenice; iré i složenice, velle, nolle, malle verba defectiva: aio, inquam, fari, coepi, memini, odi, quaeso, ave, vale, salve, age, cedo f) verba impersonalia B. Nepromjenljive riječi Upotpunjavanje naučenog gradiva iz prve godine: prilozi, tvorba i njihova komparacija prijedlozi s akuzativom, ablativom, s akuzativom i ablativom, causa i gratia s genitivom veznici — nezavisni i zavisni uzvici i njihova upotreba
Tvorba medicinskog nazivlja	Tvorba imenica: tvorba predmecima (prefiksalna tvorba): (predmeci: ante-, anti-, ecto-, en- (em-), met(a)-, pro-; tvorba predmecima i domecima (prefiksalno-sufiksalna tvorba) (predmeci: a(n)-, dys-; domeci:-ia, npr: an-aem-ia, a-path-ia, dys-morph-ia); tvorba domecima (sufiksalna tvorba): domeci: -itis (za upale), -oma (za nove tvorbe), -iasis (za bolesti uzrokovane nametnicima); tvorba slaganjem: haemo-lysis, hydro-phobia; tvorba izvođenjem: izvođenje imenica od prezentske osnove glagola: ligamentum (od liga-re), medicamen (od medica-ri); izvođenje imenica od participske osnove glagola: fractura (od fractus: frangere), lotio (od lotus: lavare), doctor (od doctus: docere), visus (od visus: videre), receptum (od receptus: recipere).
Sintaksa	U drugoj se godini usvojeno gradivo nadopunjuje ovim sadržajima: Rekcija latinskog glagola (pravila o odnosu glagola i imena koje mu je objekt) Sintaksa glagolskih imena akuzativ i nominativ s infinitivom upotreba participa: atributivni particip, predikatni particip, perifrastična konjugacija pasivna i aktivna, participium coniunctum, ablativ apsolutni 3. Sintaksa glagolskih vremena: upotreba načina u nezavisnoj rečenici (izjavne, upitne, zahtjevne) slaganje vremena u zavisnosloženim rečenicama (consecutio temporum) (vremenske, uzročne, dopusne, poredbene, pogodbene, odnosne; namjerne, upitne, posljedične) attractio modi upravni i neupravni govor
Stručni latinski	Pisanje i čitanje anatomskih izraza, dijagnoza i si. Pisanje i čitanje recepata Kratice u receptu i uopće u medicini
Tekstovi	Obraditi odabrane tekstove rimskih, srednjovjekovnih i novovjekovnih autora koji su pisali o pitanjima zdravstva ili temama bliskim zdravstvenoj struci. Nastavnici će prema sposobnostima polaznika odabrati dijelove teksta predložene u udžbeniku. Obraditi oko 15 redaka teksta autora Celza i Plinija Starijeg, a od ostalih autora 5—10 redaka. Obraditi tekstove hrvatskih latinista, 5—10 stihova (Česmički i Marulić). Proraditi veći dio prijevoda na latinski Hipokratove prisege i tekstove po izboru iz Flos medicinae (iz udžbenika). Prevođenje — osnovne napomene o tehnici i pravilima prevođenja pokazati na tekstu Hipokratove prisege i hrvatskom prijevodu Flos medicinae iz 1768.
Izvanjezični sadržaji	1.Opći pregled rimske i latinske književnosti: rimska književnost od prvih početaka do 476. godine srednjovjekovna latinska književnost (476— 1500) novovjekovna književnost na latinskom jeziku (1500. do danas) Hrvatski latinski, srednjovjekovni i novovjekovni natpisi i isprave. Autori latinisti: Toma Arhiđakon, Ivan Česmički, Marko Marulić, Frane Petrić, Giorgio Baglivi, J.R. Bošković Medicinska književnost na latinskom jeziku i medicinski latinitet