1. Košarkaški tim kako biste razdijelili premiju Aristotel o pravednosti iz

1. Košarkaški tim... kako biste razdijelili premiju...

2. Aristotel – O pravednosti (iz Nikomahove etike)

Zakoni propisuju o svim stvarima, težeći zajedničkom probitku, ili za sve, ili za one najbolje, ili za moćnike (prema kreposti) ili štogod slično; tako da na jedan način pravednim nazivamo sve stvari koje tvore i čuvaju blaženstvo i njegove sastavine u državnom zajedništvu. Uz to nam zakon nalaže činiti djela odvažna muža – naime: ne napuštati bojni položaj, ne bježati i ne odbacivati oružje - , te ona umjerena čovjeka – naime: ne počiniti preljuba, ne podavati se pohoti - , te ona blagoćudna čovjeka – naime: ne tući koga, niti klevetati, a slično i što se tiče ostalih kreposti i ćudorednih nevaljalosti, naređujući jedne stvari a zabranjujući druge, i to ispravno onaj zakon koji je ispravno utemeljen, dočim manje tako ako je zakon sastavljen na brzu ruku.

Dakle, takva je pravednost savršena krepost, ali ne uopće, nego u odnosu prema drugom... Zbog toga poslovično i kažemo ... „u pravednosti su skupljene sve kreposti“... Zbog toga se pravednost i jedina od kreposti čini da je dobro drugoga, jer se usmjeruje prema drugomu; ona djeluje na korist drugomu, bilo vladaru, bilo sudioniku. Najgori je onaj koji se služi opačinom prema sebi i prema prijateljima, dok najbolji nije onaj koji primjenjuje krepost prema sebi, nego prema drugome, jer to je težak posao. Stoga pravednost nije dio kreposti, nego cijela krepost, dok oprečna, nepravednost, nije dio poroka, nego cijeli porok.

S čime Aristotel u ovome tekstu poistovjećuje pravednost? Objasnite što znači „...ili za sve, ili za one najbolje, ili za moćnike (prema kreposti)...“!

Objasnite rečenicu: „Dakle, takva je pravednost savršena krepost, ali ne uopće, nego u odnosu prema drugom...“! Kakve bi još mogle biti kreposti (vrline)?

Usporedite ovaj tekst s Sokratovim i sa Trasimahovim stavom o pravednosti!

O drugim vrstama pravednosti

Od pravednosti koja je u dijelu, te od onoga što je isto tako pravedno, jedna je vrsta ono što je u razdiobama (diobena (razdjeljujuća) pravednost, iustitia distributiva) časti ili novca ili ostalih stvari što su razdjeljive među dionicima državnog zajedništva, a druga je vrsta ono što ispravlja u uzajamnim ugovorima (izjednačujuća pravednost, iustitia commutativa)

... Svi se slažu kako ono što je pravedno pri razdiobama treba biti prema zasluzi, samo što u tome ne podrazumijevaju svi istu vrstu zasluge, nego je ona demokratima slobodnjaštvo, oligarhicima bogatstvo ili pak plemenito podrijetlo, a aristokratima izvrsnost. Dakle, ono što je pravedno je nekakav razmjer... dok je nepravedno ono što remeti razmjer; razmjerno je sredina, i ono što je pravedno jest razmjerno. Matemetičari takav razmjer nazivaju geometrijskim, jer se u geometrijskom razmjeru cjelina odnosi prema cjelini kao bilo koji dio prema odgovarajućem dijelu.

[diobena (distributivna) pravednost: dioba časti ili nagrada na dijelove koji se međusobno odnose kao zasluge osoba koje sudjeluju u podjeli: A(zasluge prve osobe)/ B(zasluge druge osobe) = C(prvi dio časti ili nagrade)/ D(drugi dio)...]

Preostalo pravedno je ispravljačka ili poravnavajuća (izjednačujuća) pravednost, a koje se javlja i u voljnim i u protuvoljnim ugovorima. Ta vrsta pravednog drugačijeg je oblika od onog prethodnog... Ono što je pravedno u tim ugovorima nešto je jednako, a nepravedno nejednako, ali ne prema dotičnom razmjeru, nego prema aritmetičkom. I tu uopće nije važno da li je dobar čovjek uskratio lošem ili pak loš dobromu, ni da li je preljub učinio dobar ili loš, nego se zakon osvrće samo na razliku u šteti, i postupa s dotičnicima kao s jednakima, ako je jedan nanio štetu a drugome je pričinjena. A budući da je to nepravedno sudac nastoji izjednačiti. Ako je jedan ranjen a drugi ranio, ili je jedan ubio a drugi ubijen, onda su trpljenje i djelovanje nejednako razdijeljeni, pa sudac kaznom nastoji izjednačiti, oduzimajući od dobitka... Stoga kad se ljudi spore, pribjegavaju sucu; ići sucu znači ići onomu što je pravedno, jer svojstvo je suca da bude živa pravednost...

[izjednačujuća pravednost: sud stranke uzima kao jednake nastojeći ispraviti što je krivo obično nadoknadom štete. Ravna se prema aritmetičkoj sredini: nepravedan čin osobi A donio je dobitak C nauštrb oštećenog B; A+C; B – C...]

Napomena: Dijelovi u uglatim zagradama [...] nisu Aristotelov tekst nego komentari.

O kakvim se poimanjima pravednosti u tekstu govori? Kako ih određuje?

Prema kojemu pojmu pravednosti (razmislite o sva tri) bi se svaki od navedenih slučajeva ravnao:

- Osoba A oduzela je dio zemlje osobi B

- Osoba A ne može spavati od buke koju po noći stvara osoba B

- Graditelj A i stolar B hoće razmijeniti dobra, kako će ih razdijeliti?

- Osoba A hoće prodati svoj udio u poduzeću osobi B, koliko joj treba biti plaćeno?

- Znanstvenik A svojim je otkrićem poduzeće u kojemu radi učinio stotinu puta bogatijim, kolika bi mu trebala biti plaća?

- Siromašna osoba A krade kruh i paštetu iz dućana osobe B

- Pokušavajući se barem održati i ne izgubiti kuću i imanje seljak A spušta cijenu svojih proizvoda i zadužuje se, jer ne može konkurirati poduzeću B koje zbog jeftinijih troškova proizvodnje drži niske cijene svojih proizvoda

- poslodavac odlučuje koju će od jednako kvalificiranih osoba zaposliti – sposobniju osobu A ili nešto manje sposobnu osobu B kojoj je zbog bolesne majke posao potrebniji