Biocenoza – integrisani kompleks sa složenim uzajamnim odnosima Biocenoza – integrisani kompleks sa složenim uzajamnim odnosima Ogroman broj različitih biocenoza sa karakterističnim osobinama Organizacija = prostorna (struktura) + vremenska (dinamizam) Sastav vrsta + struktura + dinamizam = fiziognomija Sezonska ritmika uslovljena promjenama životne sredine-prvenstveno klimatskih uslova i fenološkim smjenama Periodične promjene u biocenozi odražavaju se na njenu aspektivnost (nije podjednako izražena u svim biocenozama), ne mijenjaju strukturu i život same zajednice
Sukcesije duboke promjene koje se odnose na strukturu zajednice, dovode do smjene zajednica Sukcesije duboke promjene koje se odnose na strukturu zajednice, dovode do smjene zajednica Pionirske vrste smjenjivanje biocenoza klimaks zajednica najbolje prilagođena postojećim klimatskim prilikama Populacija je osnova biocenoze: gustina, brojnost (zavisi od odnosa nataliteta i mortaliteta), fluktuacije brojnosti, biotički ili reproduktivni potencijal 15668181200000000000000000 Otpor sredine
Fitocenoza prirodne skupine u kojima su biljke grupisane na određen način, ne slučajno već zakonomjerno u toku dugotrajog istorijskog procesa uzajamne borbe i prilagođavanja, kao i adaptacije na fizičko-hemijske uslove spoljašnje sredine. Fitocenoza prirodne skupine u kojima su biljke grupisane na određen način, ne slučajno već zakonomjerno u toku dugotrajog istorijskog procesa uzajamne borbe i prilagođavanja, kao i adaptacije na fizičko-hemijske uslove spoljašnje sredine. Nije taksonomski pojam; biljne zajednice određene sistematse vrijednosti - osnovna jedinica asocijacija (Quercetum confertae – cerris) Asocijacije se javljaju u većem broju među sobom odvojenih dijelova – konkretni dijelovi, sastojine, “individue asocijacije„ ASOCIJACIJA JE SKUP SVIH SASTOJINA
Struktura – vidljivi izraz ekologije zajednice: odnosi u samoj zajednici, odnosi sa spoljašnjom sredinom, istorijski faktor, čovjek Struktura – vidljivi izraz ekologije zajednice: odnosi u samoj zajednici, odnosi sa spoljašnjom sredinom, istorijski faktor, čovjek Karakteristične osobine fitocenoza: Floristički sastav Brojnost zavisi od osobine vrste, konkurencije, ekoloških uslova; dominantna, subdominantna, edifikator Stepen gustoće individua iste vrste i disperzija: normalna disperzija, hipo - i hiper – disperzija.
Pokrovnost: brojnost i pokrovnost ne moraju se poklapati! Skale procjene: pokrovnost, br i pokrovnost Pokrovnost: brojnost i pokrovnost ne moraju se poklapati! Skale procjene: pokrovnost, br i pokrovnost 5 = bez obzira na broj primjeraka vrsta pokriva 75-100 % površine 4 = bez obzira na broj primjeraka vrsta pokriva 50-75 % površine 3 = bez obzira na broj primjeraka vrsta pokriva 25-50 % površine 2 = vrlo obilna ili pokriva 10-25 % površine 1 = obilna, pokrovnost mala, 1-10 % + = malobrojna, pokrovnost neznatna Učestalost (frekvencija) – koliko je često vrsta prisutna na izvjesnom br probnih površina (minimum areala) Stalnost (konstantnost) – 90-100% probnih površina
Prisutnost (prezentnost) – u koliko je prirodnih sastojina zajednice vrsta prisutna Prisutnost (prezentnost) – u koliko je prirodnih sastojina zajednice vrsta prisutna Socijalnost – način na koji su međusobno raspoređene individue jedne vrste - 5 = u velikim gomilama
- 4 = u velikim hrpama
- 3 = mali jastučići
- 2 = buseni
- 1 = pojedinačno
3.2
Fiziognomija Fiziognomija Za fizionomiju značajan spektar životnih formi Spratovnost usled različite visine, različitih ekoloških potreba. Broj spratova veći pod uslovima: 1. veliki broj vrsta; 2. povoljne životne prilike; 3. velika starost fitocenoze - monodominantne (gornje spratove izgrađuje samo jedna vrsta), oligodominantne, polidominantne
- “asocijacije blizanci“, “spratovi koji povezuju“, “spratovi koji se zamjenjuju“
Podzemna spratovnost Ekološki smisao spratovnosti: na prostoru može živjeti više vrsta 2. ekološki često veoma različitih
Dostları ilə paylaş: |