Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika. Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika



Yüklə 6,57 Mb.
səhifə1/20
tarix17.09.2018
ölçüsü6,57 Mb.
#68912
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   20



Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika.

  • Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika.

  • Alati koji će se koristiti:

    • (X)HTML i CSS
    • JavaScript
    • PHP i MySQL




Iz pojedinih modula, XHTML, JavaScript i PHP, se dobija 15, 30 i 15 poena. Na samim vežbama se dobija 4, 6 i 4 poena.

  • Iz pojedinih modula, XHTML, JavaScript i PHP, se dobija 15, 30 i 15 poena. Na samim vežbama se dobija 4, 6 i 4 poena.

  • Lab vežbe se mogu odrađivati samo uz lekarsko opravdanje, ili slično opravdanje.

  • Ostalih 40 poena dobija se na ispitu koji se polaže uz dozvoljenu literaturu.





HTML (HyperText Markup Language) je veoma jednostavan jezik koji služi za prikazivanje veb strana.

  • HTML (HyperText Markup Language) je veoma jednostavan jezik koji služi za prikazivanje veb strana.

  • HTML stranice imaju ekstenziju .html ili .htm, a nalaze se u određenom direktorijumu servera vezanog na Internet, što ih čini dostupnim na vebu.

  • Pomoću HTML jezika se generišu dokumenti tipa hipertekst.



... je tekst koji sadrži veze ili linkove ka drugim dokumentima ili na samog sebe.

  • ... je tekst koji sadrži veze ili linkove ka drugim dokumentima ili na samog sebe.

  • Hipertekst je skup stranica, međusobno povezanih linkovima koje su umetnute u stranice. Na ove linkove se može kliknuti.

  • Za razliku od običnog teksta, koji se čita linearno (sleva na desno, odozgo naniže), hipertekst se čita prateći hiper-veze u tekstu, dakle, ne nužno na linearan način.



Najznačajniji jezici koji opisuju vrste hipertekst:

  • Najznačajniji jezici koji opisuju vrste hipertekst:



U prvo vreme HTML se razvijao na adhok način i bio je interpretiran od strane raznih brauzera na različite načine.

  • U prvo vreme HTML se razvijao na adhok način i bio je interpretiran od strane raznih brauzera na različite načine.

  • Standardizacijom se bavi W3C (WWW Consortium), www.w3c.org koga vodi Tim Berners-Lee

  • Standardizacija je počela sa HTML 3.2

  • HTML je modifikovan tako da odgovara sintaksi XML-a -> XHTML.

  • Prema standardu XHTML se koristi zajedno sa CSS čime se formatiranje maksimalno izdvaja iz teksta.

  • Odnos brauzera i standarda se može naći na www.webstandards.org.



HTML 4.0 ≈ XHTML 1.0 (usvojen 2000-te)

  • HTML 4.0 ≈ XHTML 1.0 (usvojen 2000-te)

  • XHTML je standard koga brauzeri po dogovoru moraju da primenjuju.

  • XHTML je striktniji u pogledu sintakse što malo otežava programiranje.

  • XHTML sa CSS jezikom olakšavaju dizajn i ažuriranje velikih veb strana.

  • XHTML i CSS bolje podržavaju fleksibilni prikaz veb strana.

  • Stari brauzeri ne podržavaju uvek XHTML.



XHTML je osetljiv na veličinu slova. Elementi, atributi i njihove vrednosti su pisane malim slovima.

  • XHTML je osetljiv na veličinu slova. Elementi, atributi i njihove vrednosti su pisane malim slovima.

  • XHTML zahteva završetak komandi.

  • XHTML zahteva da atributi uvek budu pod navodnicima, a HTML samo kada sadrže specijalne znake.

  • XHTML zahteva naredbu DOCTYPE u kojoj se specificira varijanta standarda.

  • Elementi u HTML-a se opisuju atributima (eng. attributes), a u XHTML-u (properties) osobinama. Neki atributi su potisnuti u XHTML-u.

  • ...



XHTML 1.1 se razvio od striktne verzije XHTML 1.0, ali nije zaživeo.

  • XHTML 1.1 se razvio od striktne verzije XHTML 1.0, ali nije zaživeo.

  • Slična je bila i sudbina standarda XHTML 2.0, koji je prekinuo kompatibilnost unazad sa HTML standardom.

  • Softverski vendori su uporedo razvijali HTML5, za koga tvrde da je kompatibilan unazad, i posebna pažnja je posvećena kompatibilnosti sa aplikacijama.

  • HTML5 je usvojen oktobra 2014. godine, i već ima široku primenu na Internetu



CSS 1 je usvojen davne 1996-te godine.

  • CSS 1 je usvojen davne 1996-te godine.

  • Danas je aktuelan CSS 2.1 koji je usvojen 2011.

  • Pojedini moduli standarda CSS 3 su usvojeni, i oni uvode dodatne mogućnosti u odnosu na važeći CSS 2.1 standard.

  • Takođe se radi na CSS 4 modulima.



E. Castro, HTML for the World Wide Web with XHTML and CSS, Fifth Edition, Peachpit Press, 2003.

  • E. Castro, HTML for the World Wide Web with XHTML and CSS, Fifth Edition, Peachpit Press, 2003.

  • http://www.w3.org/TR/1999/REC-html401-19991224/


  • Yüklə 6,57 Mb.

    Dostları ilə paylaş:
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   20




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə