Herbert Markuze (19 1898 29 1979), nema



Yüklə 14,28 Kb.
Pdf görüntüsü
tarix14.05.2018
ölçüsü14,28 Kb.
#43855


Herbert Markuze 

 

 



 

(19.7.1898  –  29.7.1979),  nema

č

ki  filozof,  sociolog  i  politi



č

ki  teoreti

č

ar.  Bio  je 



jedan od glavnih teoreti

č

ara Frankfutske filozofske škole, uz Maksa Horhajmera i 



Teodora Adorna izme u ostalih. Poznat je i kao „otac nove levice”.  

 

Ro en  je  u  Berlinu.  Tokom  I  svetskog  rata  biva  mobilisan.  Od  1919.  do  1923. 



studira  književnost  i  filozofiju  u  Berlinu  i  u  Frajburgu;  kasnije,  do  1929.  radi  u 

Berlinu, a posle se vra

ć

a u Frajburg da nastavi studije kod Huserla i Hajdegera. 



Postaje saradnik ženevske ispostave Instituta za društvena istaživanja 1932, a u 

SAD emigrira 1934. godine. 

 

Bio  je  od  1942.  do  1950.  na



č

elnik  Odeljenja  za  strateške  poslove,  ameri

č

ke 


kontrašpijunaže,  u  Vašingtonu,  kasnije  rukovodilac  Odeljenja  za  Evropu.  Na 

Institutu  za  Rusiju  pri  Kolumbijskom  univerzitetu  u  Njujorku  od  1950.  do  1952. 

predaje  sociologiju  i  postaje  stariji  stru

č

ni  saradnik.  U  Centru  za  prou



č

avanje 


Rusije  na  Harvardu  je,  od  1952.  do  1954,  stariji  stru

č

ni  saradnik,  a  od  1954. 



profesor  politikologije  na  Univerzitetu  Brandajs  u  Voltemu.  Na  Katedru  za 

socijalnu  filozofiju  Kalifornijskog  univerziteta  u  San  Dijegu  prelazi  1964. 

Predavanja na Slobodnom univerzitetu u Berlinu drži 1965.  

 

Kritikovao  je  kapitalisti



č

ko  društvo,  a  njegov  rad  je  imao  veliki  uticaj  na 

promišljanje popularne kulture. Njegov rad je privukao i pažnju medija, pa je time 

postao  i  uticajniji.  Zastupao  je  marksisti

č

ku  teoriju  i  napredni  socijalizam. 



Smatrao je da kapitalizam i industrijalizacija vrše tako jak pritisak na radnike da 

po

č



inju  sebe  da  vide  kao  produžetak  predmeta  koje  proizvode…  „nalaze  svoju 

dušu  u  svom  automobilu,  hi-fi  ure aju,  kuhinjskoj  opremi…”  ,  što  vodi  ka 

otu enju. 

 

Dela:  Um  i  revolucija, 



Č

ovek  jedne  dimenzije,  rasprave  o  ideologiji  razvijenog 

industrijskog  društva;  Eros  i  civilizacija,  filozofsko  istraživanje  Frojda;  Kultura  i 

društvo; Hegel i razvoj teorije društva; Estetska dimenzija; itd.  

 

 

 



Maja Šahovi

ć

 




Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported

You are free:

to Share - to copy, distribute and transmit the work

to Remix - to adapt the work

Under the following conditions:

Attribution. You must attribute the work in the manner specified by the

author or licensor (but not in any way that suggests that they endorse you

or your use of the work).

Noncommercial. You may not use this work for commercial purposes.

Share Alike. If you alter, transform, or build upon this work, you may

distribute the resulting work only under the same or similar license to

this one.

For any reuse or distribution, you must make clear to others the license

terms of this work. The best way to do this is with a link to this web

page.

Any of the above conditions can be waived if you get permission from the



copyright holder.

Nothing in this license impairs or restricts the author’s moral rights.

The document was created by 

CC PDF Converter



Yüklə 14,28 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə