»javni profesor matematike« u sklopu studija filozofije u Rimskom kolegiju 20 godina; profesor matematike na obnovljenom Sveučilištu u Pavìji (1764. - 1769.); utemeljitelj je zvjezdarnice u Breri(1765.); profesor primijenjene matematike, a to je po programu koji je predavao značilo - profesor optike i astronomije na Dvorskim školama u Milanu (1770. -1773.); ravnatelj optike u francuskoj ratnoj mornarici (1774. - 1782.) »javni profesor matematike« u sklopu studija filozofije u Rimskom kolegiju 20 godina; profesor matematike na obnovljenom Sveučilištu u Pavìji (1764. - 1769.); utemeljitelj je zvjezdarnice u Breri(1765.); profesor primijenjene matematike, a to je po programu koji je predavao značilo - profesor optike i astronomije na Dvorskim školama u Milanu (1770. -1773.); ravnatelj optike u francuskoj ratnoj mornarici (1774. - 1782.)
radio je kao arheolog na otkopavanjima u vili Rufinelli gdje će kasnije rado boraviti radio je kao arheolog na otkopavanjima u vili Rufinelli gdje će kasnije rado boraviti rado je gledao dramske predstave u Rimskom seminaru, naročito Voltairea i Moliéra 1748. je godine izabran je za dopisnog člana Kraljevske akademije u Parizu volio je društvo pa je često odlazio na ručkove i igrao biljar bavio se i poezijom pa je tako napisao poemu u čast bivšeg poljskog kralja
više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti ljudska djela smatrao trošnim i prolaznim najveći užitak je osjećao u pomaganju bližnjim i siromašnim preminuo je 13. veljače 1787. u 11 sati zbog komplikacija s plućima
daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug izložio je dvije cjelovite geometrijske teorije: teoriju čunjosječnicâ i teoriju transformacijâ geometrijskih mjesta
pet knjiga iz astronomije pet knjiga iz astronomije teorija o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom sve je relativno, kako prostor, tako i vrijeme ispitujući krivulju refrakcije, prvi određuje visinu troposfere iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa njegova atomistika predvidjela je zvijezde sa vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću
Slika 3. Rasprava De lumine(1748.) Slika 3. Rasprava De lumine(1748.)
Bošković je izgradio izvornu teoriju sila (theoria virium), koja je tumačila i strukturu tvari i sve tada poznate prirodne pojave Bošković je izgradio izvornu teoriju sila (theoria virium), koja je tumačila i strukturu tvari i sve tada poznate prirodne pojave odabrao je analogiju i jednostavnost prirode kao svoje prirodnofilozofsko polazište dokazima je potkrijepio da zakon neprekidnosti vrijedi u prirodi i geometriji i oblikovao vlastitu krivulju silâ, da bi pristupio problemu izgradnje većih čestica od manjih i zaključio da se tvar sastoji od neprotežnih točaka obdarenih silama
poučak o ravnoteži sustava triju točaka Postavivši dvije točke sustava u žarišta elipse, s oskudnim je matematičkim instrumentarijem ustanovio da se treća točka sustava nalazi u ravnoteži ako pripada sustavu konfokalnih elipsoidalnih ploha poučak o ravnoteži sustava triju točaka Postavivši dvije točke sustava u žarišta elipse, s oskudnim je matematičkim instrumentarijem ustanovio da se treća točka sustava nalazi u ravnoteži ako pripada sustavu konfokalnih elipsoidalnih ploha to je bio Boškovićev »model atoma« iz 1748. godine.
De aurora boreali (1738.) De aurora boreali (1738.) De novo telescopii usu ad objecta coelestia determinanda (1739.) De circulis oscillatorigus (1740.) De natura et usu infinitorum et infinite parvorum (1741.) De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis (1741.) De annusi fixarum aberrationibus (1742.) Problema mecanicum de solido maximae attractionis (1743.) De viribus vivis (1745.)
u teorijskoj je astronomiji razvio metodu za određivanje staze kometa (1746.), a nakon Herschelova otkrića nove zvijezde, pokazalo se - Urana, bio je među prvima koji su na temelju teorijskog određivanja staze zaključili da je otkriven novi planet (1782.) u teorijskoj je astronomiji razvio metodu za određivanje staze kometa (1746.), a nakon Herschelova otkrića nove zvijezde, pokazalo se - Urana, bio je među prvima koji su na temelju teorijskog određivanja staze zaključili da je otkriven novi planet (1782.) u geodeziji, 1741. Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje
prvi obraća pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje prvi obraća pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje u optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravku apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji
Josip Ruđer Bošković je velika ličnost u svjetskoj znanosti Josip Ruđer Bošković je velika ličnost u svjetskoj znanosti ove se godine, 18. svibnja, navršava 293. godišnjica njegovog rođenja dao je veliki doprinos na svim područjima znanosti i bio je čovjek ispred svoga vremena
Dostları ilə paylaş: |