Join(2016)21/F1 hr



Yüklə 175,47 Kb.
Pdf görüntüsü
səhifə1/6
tarix30.04.2018
ölçüsü175,47 Kb.
#40747
  1   2   3   4   5   6


 

HR 

 

  

HR 

 

 

 



EUROPSKA

 

KOMISIJA 



VISOKI PREDSTAVNIK

 

UNIJE ZA VANJSKE



 

POSLOVE I

 

SIGURNOSNU POLITIKU 



Bruxelles, 27.4.2016. 

JOIN(2016) 21 final 



  

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU 

Integrirana politika Europske unije za Arktik 

 



 

 



 

 

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA 

EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU 

 

Integrirana politika Europske unije za Arktik 

 

UVOD 

Siguran,  stabilan,  održiv  i  prosperitetan  Arktik  nije  važan  samo  za  tu  regiju,  nego  i  za 

Europsku  uniju  (EU)  i  za  svijet.  Strateški  je  interes  EU-a  imati  ključnu  ulogu  u  arktičkoj 

regiji. 


Osam država ima državna područja na Arktiku: Kanada, Kraljevina Danska

1

, Finska, Island, 



Norveška, Rusija, Švedska i Sjedinjene Američke Države. Prema tome, tri su države članice 

EU-a  istovremeno  i  arktičke  države,  dok  su  Island  i  Norveška  članice  Europskog 

gospodarskog  prostora

2

.  Na  Arktiku  živi  nekoliko  autohtonih  naroda



3

.  Arktička  regija 

obuhvaća Arktički ocean i okolna mora. Iako su u prvom redu arktičke države odgovorne za 

rješavanje problema na svojim područjima, brojni problemi koji utječu na arktičku regiju i o 

kojima  se  govori  u  ovoj  Zajedničkoj  komunikaciji  mogli  bi  se  na  učinkovitiji  način  riješiti 

regionalnom ili multilateralnom suradnjom. Zato je važno sudjelovanje EU-a. 

Na  temelju  prethodnih  inicijativa

4

  u  ovoj  se  Zajedničkoj  komunikaciji  navode  argumenti  za 



politiku  EU-a  usmjerenu  na  poboljšanje  međunarodne  suradnje  u  pogledu  odgovora  na 

učinke klimatskih promjena na osjetljivi arktički okoliš te na doprinos održivom razvoju 

njegovo promicanje, posebice u europskom dijelu Arktika. 

Posljednjih  je  godina  znatno  povećana  uloga  Arktika  u  klimatskim  promjenama

5

.  Stopa 



zagrijavanja  Arktika  gotovo  je  dvaput  veća  od  prosječne  svjetske  stope.  Dok  je  u  prošlosti 

pozornost  bila  usmjerena  gotovo  isključivo  na  učinke  klimatskih  promjena  na  Arktiku, 

odnedavno  se  zbog  povratnih  informacija  povećava  svijest  o  tome  da  i  Arktik  pridonosi 

klimatskim promjenama. Razumijevanje te dinamike i doprinos razvoju posebnih strategija za 

                                                            

1

 Kraljevina Danska sastoji se od Danske, Grenlanda i Farskih otoka. 



2

 Usto, Island i Norveška pridružene su zemlje u Okvirnom programu EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 

2020.

 

3



 Saami i Inuiti jedini su nacionalno priznati autohtoni narodi koji dijelom žive na području država članica EU-a. 

Grenland je usko povezan s EU-om na temelju svojeg statusa jedne od prekomorskih zemalja i područja 

pridruženih EU-u. 

4

 Točnije, (COM/2008/0763 završna verzija), (JOIN(2012) 19 završna verzija) i (SWD(2012) 182 završna 



verzija) i (SWD(2012) 183 završna verzija)

 

5



 U Komunikaciji Komisije „Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2013) 216 završna 

verzija) točno se upućuje na posebnu osjetljivost Arktika na učinke klimatskih promjena. 




 

 



ublažavanje i prilagodbu klimatskih promjena na Arktiku bit će dio opsežnijih nastojanja EU-

a u borbi protiv klimatskih promjena

6

.  


Potrebne su strategije prilagodbe kako bi stanovnici Arktika mogli lakše reagirati na ozbiljne 

izazove s kojima se suočavaju zbog klimatskih promjena. Politika EU-a za Arktik bit će važan 

element  u  provedbi  globalnog  sporazuma  postignutog  na  21. Konferenciji  stranaka  Okvirne 

konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime u prosincu 2015., u kojem se donosi globalni 

akcijski plan ograničavanja globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 °C. Pariški sporazum za 

Europsku uniju predstavlja ambiciozan, uravnotežen, pravičan i pravno obvezujući sporazum 

te  označava  prekretnicu  prema  sveobuhvatnom  i  zajedničkom  globalnom  djelovanju  protiv 

klimatskih promjena. Nakon njegove provedbe Pariškim sporazumom ubrzat će se prijelaz na 

klimatski neutralno globalno gospodarstvo otporno na klimatske promjene. 

S obzirom na važnu ulogu Arktika kao regulatora za klimu planeta i kao korita za onečišćenje 

dalekog dometa, EU je dužan zaštititi okoliš Arktika i jačati otpornost ekosustava.  

EU bi  isto tako trebao promicati  održivi razvoj na  Arktiku, uzimajući u obzir  tradicionalan 

način života stanovnika regije i učinak gospodarskog razvoja na osjetljivi okoliš Arktika. EU 

bi  trebao  pridonijeti  poboljšanju  gospodarske,  socijalne  i  ekološke  otpornosti  društava  na 

Arktiku. 

Nekoliko  aktivnosti  i  odluka  EU-a  utječe  na  gospodarska  kretanja  u  regiji  Arktika

7

.

  Na 



primjer,  EU  je  važan  potrošač  proizvoda  iz  arktičkih  država,  kao  što  su  riblji  proizvodi  i 

energija


8

.  Ulaganjem  europskih  poduzeća  može  se  unaprijediti  održivi  razvoj  u  regiji  uz 

moguću  potporu  iz  europskih  strukturnih  i  investicijskih  fondova  (ESIF)  te  inicijativa  u 

okviru  investicijskog  plana  za  Europu.  U  nedavnom  izvješću  procijenjeno  je  da  samo  u 

području Barentsovog mora postoje mogućnosti za ulaganje u iznosu od 140 milijardi EUR

9



Regionalne  „strategije  pametne  specijalizacije”  u  kombinaciji  s  financiranjem  EU-a  mogu 

pomoći  u  razvoju  lokalnih  modela  održivog  razvoja  i  stvaranju  radnih  mjesta  u  europskom 

dijelu  Arktika  uz  moguće  koristi  diljem  EU-a.  Nadolazeće  finsko  predsjedanje  Arktičkim 

vijećem (2017. – 2019.) omogućit će primjenu europskih ideja i inicijativa u radu Arktičkog 

vijeća. 

Posljednjih je godina arktička regija stekla veću pozornost u međunarodnim odnosima zbog 

svoje sve veće ekološke, društvene, gospodarske i strateške važnosti. EU već znatno pridonosi 

istraživanju  Arktika,  satelitskom  promatranju  i  regionalnom  razvoju,  kao  i  radu  Arktičkog 

                                                            

6

 U skladu s klimatskim i energetskim okvirom EU-a za 2030. koji su donijeli čelnici država i vlada u 



Europskom vijeću 23. i 24. listopada 2014. (EUCO 169/14)    

7

 Izvješće o „Ekološkom otisku EU-a na Arktiku i procjeni politika”, EcoLogic, Berlin, 2010. (



http://arctic-

footprint.eu/sites/default/files/AFPA_Final_Report.pdf

). 

8

 24 % ribljih proizvoda koje je EU uvezao 2014. porijeklom je iz Norveške, tj. 1,5 milijuna tona u vrijednosti od 



4,8 milijardi EUR (izvor: Eurostat/EUMOFA). Trećina uvoza nafte i dvije trećine uvoza plina u EU dolaze iz 

Norveške i Rusije (izvor: Eurostat). 

9

 Strateška vizija za sjever, Paavo Lipponen, svibanj 2015. 




Yüklə 175,47 Kb.

Dostları ilə paylaş:
  1   2   3   4   5   6




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə