Kognitivna psihologija postavlja pitanje: Na kojim se elementarnim operacijama zasniva um?

Kognitivna psihologija postavlja pitanje: Na kojim se elementarnim operacijama zasniva um?

• Kognitivna psihologija postavlja pitanje: Na kojim se elementarnim operacijama zasniva um?

• Problem je što se može mjeriti što nekom ide u glavu (ulaz) i što je posljedica toga (izlaz), ali to ne govori ništa o tome što se događa između. Ili, kao što se kaže: Kako da shvatimo kako funkcionira bez gledanja u program?

• Manipuliraju se ulazni podaci i gleda se rezultat

Kognitivna psihologija proučava složene spoznajne procese (percepcija, pažnja, učenje, pamćenje, vještinu čitanja, računanja, pisanja, rješavanje problema, odlučivanje)

• Kognitivna psihologija proučava složene spoznajne procese (percepcija, pažnja, učenje, pamćenje, vještinu čitanja, računanja, pisanja, rješavanje problema, odlučivanje)

• Koncentrira se na pitanje kako OPAŽAMO i OBRAĐUJEMO podražaje, tj. kako radi naš um

• Biheviorizam je proučavao PONAŠANJE, nije priznavao svijest i smatrali su da se psihički procesi ne mogu empirijski istraživati.

• Asocijacionizam je smatrao da se kompletno učenje može svesti na stvaranje asocijacija između starih i novih elemenata.

Geštaltistički zakoni percepcije i pamćenja

• Geštaltistički zakoni percepcije i pamćenja

• Geštaltističko proučavanje učenja uvidom kod majmuna

• Proučavanje verbalnog učenja

• Proučavanje pažnje

• Proučavanje pamćenja

Geštaltisti su otkrili da se prilikom percepcije podražaji tretiraju kao cjelina

• Geštaltisti su otkrili da se prilikom percepcije podražaji tretiraju kao cjelina

• Otkrili su i principe percepcije:

• Načelo zatvorenosti (npr. sami popunjavamo dijelove percepcije koji nedostaju)
• Načelo lika i pozadine
• Načelo blizine
• Načelo sličnosti

Najpoznatije djelo mu je Mentalitet majmuna.

• Najpoznatije djelo mu je Mentalitet majmuna.

U kavezu gladan Sultan, na plafonu obješena banana. U kavezu su tri drvene kutije nejednake veličine. Do banane može doći samo ako ih složi u stabilnu konstrukciju.

• U kavezu gladan Sultan, na plafonu obješena banana. U kavezu su tri drvene kutije nejednake veličine. Do banane može doći samo ako ih složi u stabilnu konstrukciju.

U kavezu visi banana, na podu dva štapa koji se uvlačenjem mogu produžiti.

• U kavezu visi banana, na podu dva štapa koji se uvlačenjem mogu produžiti.

Faza preparacije

• Faza preparacije

• Faza inkubacije

• Faza iluminacije (aha doživljaj)

• Faza verifikacije

• U rješavanju problema pojedine faze mogu izostati, izuzev faze verifikacije

Harlow u SAD dobio iste rezultate, ali ih je pripisao procesu pokušaja i pogrešaka, smatrajući da životinji nije teško doći do rješenja jer je već odbacila neuspješne pokušaje.

• Harlow u SAD dobio iste rezultate, ali ih je pripisao procesu pokušaja i pogrešaka, smatrajući da životinji nije teško doći do rješenja jer je već odbacila neuspješne pokušaje.

Đaci trebaju učiti s razumijevanjem:

• Đaci trebaju učiti s razumijevanjem:

• Treba im se prvo pobuditi intelektualna aktivnost
• Zatim se ta intelektualna aktivnost treba voditi i upravljati prema rješavanju problema

• Učenje na bazi uvida sastoji se u:

• Otkrivanju bitnih veza i odnosa u materijalu
• Utvrđivanju uporišnih točaka u gradivu
• Grupiranju dijelova sadržaja prema smislu
• Logičkom povezivanju tih dijelova (Bujas, 1995)

PONAVLJANJE (5 g)

• PONAVLJANJE (5 g)

• ORGANIZACIJA: počiva na geštaltističkoj spoznaji da se organizirane informacije lakše uče i lakše dosjećaju (npr. klasifikacija) (8-9 g)

• ELABORACIJA: proširivanje novih inf. dodavanjem ili povezivanjem s onim što već znamo (iza 13.g.)

Svijest o razlikovanju opažanja od učenja

• Svijest o razlikovanju opažanja od učenja

• Svijest o dostupnosti pojedinih strategija učenja (ponavljanje, organizacija, elaboracija)

• Kondicionalno znanje, sposobnost procjene kada primijeniti koju strategiju

• Sposobnost praćenja vlastitog napretka u učenju, uključivo i reguliranje učenja, tj. planiranje učenja.

• 1. znanje (upamćivanje)

• 2. razumijevanje (prevođenje informacija u vlastite riječi) 3. primjena (korištenje infor. u novim situacijama) 4. analiza (rastavljanje infor. u sastavne dijelove) 5. evaluacija (davanje vrijednosnog suda podacima; utvrđivanje specifičnog kriterija i zatim procjena po tom kriteriju)

• 6. sinteza (konstruiranje nečeg novog integrirajući različite informacije)