Metrologia



Yüklə 1,16 Mb.
səhifə1/18
tarix29.07.2018
ölçüsü1,16 Mb.
#59489
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   18

NASTAVNI PLANOVI NA ODSEKU ZA FIZIKU
NASTAVNI PLANOVI ZA STRUČNI NAZIV:

DIPLOMIRANI FIZIČAR ZA OPŠTU FIZIKU

NASTAVNI PLAN ZA STRUČNI NAZIV:

DIPLOMIRANI FIZIČAR ZA OPŠTU FIZIKU



RB. i naziv predmeta

S e m e s t a r

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII




ESPB

1. Izborni predmet

2+0






















u

5

2. Metrologija i obrada rezultata merenja

3+2






















pu

7

3. Mehanika i termodinamika

4+6

4+6



















pu

25

4. Matematika I

4+4

4+4



















pu

20

5. Hemija

2+2

2+2






















10

6. Računarstvo sa programiranjem




3+3



















pru

8

7. Psihologija







2+0
















u

3

8. Elektromagnetizam i optika







4+6

4+6













pu

25

9. Matematika II







4+4

4+4













pu

20

10. Matematička fizika I







2+2

2+2













pu

10

11. Strani jezik







0+2

0+2













u

4

12. Pedagogija










2+0













u

3

13. Teorijska mehanika










2+2

2+2










pu

10

14. Filozofija i istorija fizike













2+0










u

5

15. Matematička fizika II













2+2










pu

8

16. Statistička fizika













2+2

2+2







pu

13

17. Elektrodinamika













3+2

2+2







pu

15

18. Fizika atoma i molekula













2+2

3+4







pu

16

19. Elektronika













3+2

2+3







pu

13

20. Osnove astrofizike
















2+0







u

5

21. Kvantna mehanika
















3+2

3+2




pu

11

22. Fizika jonizovanih gasova i lasera



















3+2




u

6

23. Fizika čvrstog stanja



















2+2

3+3

pu

11

24. Eksperimentalne metode u fizici



















2+0

2+2

u

7

25. Nuklearna fizika



















2+2

2+2

pu

8

26. Odabrana poglavlja moderne fizike



















2+1

2+1

u

7

27. Metodika nastave fizike



















2+3

2+3

pru

8

28. Fizika plazme






















2+2

u

4

29. Energetika i fizički izvori štetnosti






















2+0

u

3

30. Diplomski ispit



















1+1

1+1




10

Ukupan fond časova:

15+14

13+15

12+14

14+16

16+12

14+13

17+13

16+14








Legenda:

Fond časova:

a+b+v:
  a - časova predavanja
  b - časova teorijskih / računskih vežbi
  v - laboratorijskih / praktičnih vežbi

Ispiti:
 u - ispit se polaže usmeno
 p - ispit se polaže pismeno
 pu - ispit se polaže pismeno i usmeno
 pru - ispit se polaže praktično i usmeno

Izborni predmeti:
1. Sociologija
2. Filozofija
3. Jezička kultura

Strani jezik:
Engleski jezik (produžni kurs) - za studente koji su u srednjoj školi učili engleski jezik
Engleski jezik (početni kurs)
Ruski jezik (produžni kurs)

Seminarski rad: Student je dužan da u periodu od početka šestog do kraja osmog semestra uradi jedan seminarski rad iz predmeta iz kojih je to programom predviđeno. Odbranjen seminarski rad je uslov za overu osmog semestra. Seminarski rad se radi iz stručnih predmeta.

Ispiti: Sadržaj predmeta Mehanika i termodinamika u potpunosti odgovara sadržaju predmeta Fizika I, koji se ranije slušao na prvoj godini studija, što važi i za sadržaj predmeta Elektromagnetizam i optika koji u potpunosti odgovara sadržaju predmeta Fizika II , koji se ranije slušao na drugoj godini studija. Student stiče pravo da polaže ispit iz svakog predmeta posle semestra u kome je odslušao nastavu, po obavljenim vežbama i izvršenim obavezama predviđenim nastavnim programom. Položeni pismeni ili praktični deo ispita je uslov za polaganje usmenog dela ispita.

Diplomski ispit

Nakon svih položenih ispita student javno brani diplomski rad. Diplomski rad se radi iz stručnih predmeta, u koje na smeru za stučni naziv Profesor fizike i opštetehničkog obrazovanja spadaju i predmeti iz oblasti tehnike.


METROLOGIJA I OBRADA REZULTATA MERENJA
Semestar: I 3+2

1. Osnovi metrologije.

Potreba za merenjem. Neki značajni poduhvati kroz istoriju fizičkih merenja. Potreba i težnja ka standardzaciji merenja. Medjunarodni sistem jedinica. Definicije osnovnih fizičkih veličina. Izvedene fizičke veličine. Etaloni i standardi osnovnih fizičkih veličina. Kvantni etaloni fizičkih veličina. Medjunarodna mreža etalona i kopija.

Osnovne napomene o vrstama fizičkih merenja i mernim metodama. Senzori i pretvarači i nihove karakteristike. Sistemi za registraciju podataka (elektromehanički i elektronski). Vrste merenih instrumenata i njihove karakteristike. Osnovne greške kod merenja. Procena ukupne greške merenja.
2. Obrada rezultata merenja.

Populacija i uzorak. Statistička priroda fizičkih veličina. Sistematizacija prikupljenih podataka i grafičko prikazivanje raspodele vrednosti slučajnih veličina (tačkasti dijagram, histogram, poligon). Prikazivanje procenjene greške merenja. Interpolacija i ekstarapolacija.

Analičiko opisivanje raspodela (raspon, sredina), kao i odredjivanje momenata raspodele (srednje vrednosti i ostupanje od srednje vrednosti).
3. Modeli raspodela fizičkih veličina.

Binomna, Poasonova, Gausova, 2, Studentova, Fišerova, Pirsonova, eksponencijalna i Vejbuloba raspodela. Paramatri ovih raspodela. Ocena statističkih hipoteza. Korelacija izmedju dva merenja dve fizičke veličine. Regresiona analiza. Metod najmanih kvadrata. Interpolacija.


Način polaganja ispita: Pismeno i usmeno.

Literatura:

1. G. Dimioć i M. Mitrinović, Metrologija u fizici - srednji kurs, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1991.

2. J. Slivka o M. Terzić, Obrada rezulta fizičkih eksperimenata, Stdžlos, Novi Sad, 1995.

3. D.Ćirić ,M. Djurić, N. Milinski i M. Satarić, Osnovna merenja u Fizici i obrada rezultata merenja, FTN, Novi Sad, 1991.

4. B. Popović i B. Blagojević, Verovatnoća i statistika sa primenama u hidrotehnici, Univerzitet u Nišu, Prosveta Niš, 1995.

5. Vukadinović, Elementi teorije verovatnoće i statistike, Privredni pregled, Beograd, 1978.




MEHANIKA I TERMODINAMIKA

Semestri: I 4+2+4

II 4+2+4

1. Uvod.

Osnovne fizičke veličine. Internacionalni sistem mera. Skalarne i vektorske veličine. Množenje vektora. Projekcija vektora. Vektori u pravouglom (Dekartovom) koordinatnom sistemu.Radijus vektor i njegova promena u vremenu .


2. Kinematika.

Translacija i rotacija. Osnovni pojmovi kinematike. Pravolinijsko kretanje. Uniformno (ravnomerno) kretanje. Jednako ubrzano kretanje. Slobodan pad. Vertikalni hitac naviše. Vertikalni hitac naniže. Horizonalni hitac. Kos hitac. Krivolinijsko kretanje. Kružno kretanje. Ravnomerno (uniformno) kružno kretanje. Neravnomerno (ubrzano) kružno kretanje. Jednako ubrzano kružno kretanje. Analogija između pravolinijskog i kružnog kretanja.


3. Dinamika.

Dinamika materijalne tačke. Njutnovi zakoni. Sistemi referencije. Prvi Njutnov zakon. Drugi Njutnov zakon. Drugi Njutnov zakon u neinercijalnom referentnom sistemu . Treći Njutnov zakon. Značaj Njutnovih zakona u fizici. Primeri za inercijalne i neinercijalne sisteme i sile. Impuls sile i količina kretanja. Zakon održanja količine kretanja. Zakon održanja količine kretanja za otvoren sistem. Primeri primene zakona o održanju količine kretanja. Dinamika kružnog kretanja. Sile kod kružnog kretanja. Sile kod krivolinijskog kretanja u ravni. Primeri i značaj centrifugalnih inercijalnih sila. Koriolisova sila. Rad. Snaga. Energija. Kinetička energija. Potencijalna energija. Zakon održanja mehaničke energije. Primeri. Grafičko predstavljanje energije. Trenje. Trenje sa sredstvom za podmazivanje. Određivanje koeficijenta trenja pomoću strme ravni. Trenje pri kotrljanju.


4. Statika.

Statika čvrstog tela. Statički moment sile. Spreg sila. Uslovi ravnoteže. Slaganje sila sa različitim napadnim tačkama. Slaganje paralelnih sila istog smera. Slaganje paralelnih sila suprotnih smerova. Težište tela. Centar mase. Stabilnost ravoteže tela.


5. Dinamika rotacije tela.

Mehanika čvrstog tela. Translatorno i rotaciono kretanje čvrstog tela. Moment inercije. Štajnerova teorema. Osnovna jednačina dinamike rotacionog kretanja tela. Rad, snaga i kinetička energija kod rotacionog kretanja tela. Moment količine kretanja i zakon o održanju momenta količine kretanja za tela u rotaciji. Primeri. Slobodne ose rotacije. Dejstvo spoljašnjeg sprega na rotirajuće telo. Precesija. Analogija između veličina translatornog i rotacionog kretanja.


6. Gravitacija.

Gravitacija. Keplerovi zakoni. Njutnov zakon gravitacije. Eksperimentalno određivanje gravitacione konstante (Kevendišova vaga). Određivanje mase Zemlje i Sunca. Gravitaciona i inerciona masa. Gravitaciono polje. Intenzitet polja. Gravitaciono polje Zemlje. Potencijalna energija tela u gravitacionom polju. Potencijal. Rad u gravitacionom polju. Kosmičke brzine.


7. Elementarna teorija relativnosti.

Relativnost prostora i vremena (specijalna teorija relativnosti). Lorencove transformacije. Kontrakcija dužine. Produženje (dilatacija) vremena. Relativistički izrazi za masu, impuls i energiju. Veza između energije i mase.


8. Oscilacije.

Harmonijske oscilacije (sinusne oscilacije). Energija harmonijskog oscilatora. Matematičko klatno. Torziono klatno. Fizičko klatno. Slaganje oscilacija istog pravca. Slaganje oscilacija istog pravca i smera i različitih perioda. Slaganje oscilacija istog pravca i smera a različitih frekvenci, amplituda i faznih pomeraja. Slaganje međusobno normalnih oscilacija. Furijeov red. Harmonijska analiza. Amortizovane oscilacije. Prinudne oscilacije. Rezonancija. Uslovi rezonancije.


9. Talasno kretanje.

Brzina prostiranja longitudinalnih talasa kroz čvrsto telo. Brzina prostiranja longitudinalnih talasa u fluidu. Brzina prostiranja transverzalnih talasa. Sinusno talasno kretanje. Jednačina progresivnog talasa. Energija talasa. Interferencija talasa. Hajgensov princip. Difrakcija talasa. Odbijanje (refleksija) talasa. Fazna i grupna brzina talasa. Akustika. Opšti pojmovi. Zvučni izvori. Intenzitet zvuka. Binauralni efekt. Akustičnost prostora. Određivanje brzine zvuka. Interferencija zvuka. Doplerov efekat. Ultrazvuk.


10. Molekularno-kinetička teorija gasova.

Osnovni pojmovi molekularno-kinetičke teorije gasova (pritisak gasa i srednja kvadratna brzina). Parcijalni pritisci u gasnim smešama. Broj stepeni slobode i unutrašnja energija gasa. Specifična toplota gasova. Nedostaci molekularno-kinetičke teorije. Maksvelov zakon raspodele molekula po brzinama. Bolcmanova raspodela molekula po energijama. Srednja dužina slobodnog puta molekula. Određivanje brzine molekula gasa (Šternov ogled). Transportne pojave u gasovima. Difuzija. Unutrašnje trenje kod gasova. Provođenje toplote u gasovima. Idealan gas. Bojl-Mariotov i Gej-Lisakov zakon. Jednačina stanja idealnog gasa. Realni gasovi. Van Der Valsova jednačina stanja realnog gasa. Ispitivanje Van Der Valsove jednačine. Kritična temperatura.


11. Termodinamika.

Prvi zakon termodinamike. Termodinamički procesi. Kružni procesi. Adijabatska promena stanja. Rad pri izobarnoj promeni stanja gasa. Rad pri izotermnom procesu. Rad pri izohornoj promeni stanja gasa. Rad pri adijabatskoj promeni stanja gasa. Drugi zakon termodinamike. Karnoov ciklus. Koefijent korisnog dejstva toplotne mašine. Redukovana količina toplote. Klauzijusova jednačina. Entropija. Nulti nivo entropije. Nernstova teorema (treći zakon termodinamike). Entropija i verovatnoća.


12. Mehanika fluida.

Hidrostatika. Svojstva tečnih tela. Slobodna površina tečnosti. Pritisak u tečnostima (Paskalov zakon). Tečnosti u gravitacionom polju. Manometri. Sila potiska (Arhimedov zakon). Plivanje tela. Spojeni sudovi. Hidrostatički paradoks. Statika gasova. Atmosferski pritisak. Zavisnost atmosferskog pritiska od nadmorske visine. Barometarska formula. Dinamika fluida. Stacionarno strujanje. Bernulijeva jednačina. Teorema o isticanju tečnosti (Toričelijeva teorema). Primena zakona održanja količine kretanja na tok tečnosti. Trenje u tečnostima. Viskoznost. Proticanje viskozne tečnosti kroz uske cevi. Poazejev zakon. Otpor viskozne sredine. Stoksov zakon. Laminarno i turbulentno kretanje tečnosti.


13. Molekularne pojave kod tečnosti.

Unutrašnja građa tečnosti. Površinski napon. Pojave na granici između tečnosti i čvrstih tela (kapilarne pojave). Kvašenje. Isparavanje i ključanje tečnosti. Latentna toplota iparavanja tečnosti.


14. Elastičnost tela.

Elastičnost i struktura tela. Kristalna i amorfna tela. Napon i relativna deformacija. Elastične dužinske deformacije. Hukov zakon. Elastičnost pri zapreminskoj deformaciji. Energija elastično deformisanog tela. Torzija. Sudari. Elastični sudar. Elastični sudar sa raštrkavanjem. Neelastični sudar.


15. Termofizika.

Temperatura. Termometri. Temperaturne skale. Toplota i specifična toplota. Toplota pretvaranja.


16. Prenošenje (prostiranje) toplote.

Načini prenošenja toplote. Provođenje toplote kroz telo sa više slojeva. Njutnov zakon hladjenja. Prenošenje toplote strujanjem (konvekcijom). Zračenje.



Vežbe: Računske i laboratorijske.
Kolokvijumi: Jedan kolokvijum u semestru iz pređenog nastavnog gradiva.
Uslovi za polaganje ispita: Urađene sve laboratorijske vežbe i položeni kolokvijumi vezani za laboratorijske vežbe.
Način polaganja ispita: Pismeno i usmeno. Pismeni ispit je eliminatoran.


Literatura:

1. V.Vučić, D. Ivanović: Fizika I, Naučna knjiga, Beograd, 1973.

2. J. Janjić, I. Bikit, N. Cindro: Opšti kurs fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

3. M. Kurepa, J. Đurić: Osnovi fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1987.

4. W. Sears: Mehanika, talasno kretanje i toplota, Naučna knjiga, Beograd 1962.

5. S. E. Frisch, A.W. Timorijeva: Kurs opšte fizike, Zavod za izdavanje udžbenika SRS, Beograd, 1976.

6. N. Cindro: Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

7. P. Kulišić: Mehanika i toplota, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

8. M. Pejović: Opšti kurs fizike, Naučna knjiga, Beograd 1989.

9. V. Simeon: Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

10. B. Žižić: Kurs opšte fizike, Građevinska knjiga, Beograd, 1988.

ELEKTROMAGNETIZAM I OPTIKA

Semestri: III 4+4+2

IV 4+4+2


Yüklə 1,16 Mb.

Dostları ilə paylaş:
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   18




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə