Mjere za smanjenje štetnih tvari Otto tj benzinskog motora?

| Ekologija u prometu | 04.02.2016. | v1.3 | stranica |

Cestovni

1. 
   Mjere za smanjenje štetnih tvari Otto tj. benzinskog motora?
   

Na stvaranje emisije utječe:

• 
  hladni start motora tj. prebogata smjesa kojom se stvara veliki dio neizgorivih tvari
  
• 
  loše održavanje i trošenje nakon veće kilometraže motora čime se povećava CO i HC
  
• 
  neispravnost lambda sonde
  

Zahvati unutar motora:

• 
  sustavi elektroničkog paljenja i ubrizgavanja
  
• 
  optimiziranje prostora za izgaranje i zahvati na razvodnom mehanizmu motora regulacijom vremena prekrivanja ventila
  

Zahvati izvan motora:

• 
  katalizator
  
• 
  zagrijavanje katalizatora
  
• 
  upuhivanje sekundarnog zraka
  
• 
  toplinske izolacije ispušnog sustava
  

Najdjelotvorniji sustav za pročišćavanje ispušnih plinova je katalizator trostrukog djelovanja (smanjuje emisiju do 90%).

2. 
   Mjere za smanjenje ispušnih plinova Diesel motora?
   

Proces izgaranja u području siromašne smjese tj. s viškom zraka, nisu problem CO i HC već NOx i čađa. Razvoj današnjih Diesel motora krenuo prema izravnim ubrizgavanjima goriva gdje su sve mane takvog ubrizgavanja (veća buka, neravnomjeran rad itd.) riješene elektroničkim nadzorom sustava za ubrizgavanje.

Zahvati unutar motora:

• 
  početak dobave i ubrizgavanje
  
• 
  predubrizgavanje
  
• 
  oblikovanje prostora izgaranjem
  
• 
  prednabijanje motora i hlađenje punjenog (usisnog) zraka
  
• 
  povratno vođenje ispušnih plinova
  

Zahvati izvan motora:

• 
  kemijske reakcije (termičke i kataličke reakcije)
  

selektivna nekatalitička redukcija

selektivna katalitička redukcija kod velikih dizelskih motora

neselektivna katalitička redukcija

• 
  smanjenje emisije NOx uz dodavanje amonijaka kao redukcijskog sredstva
  

Zbog sve strožih ekoloških zahtjeva zahtjevi danas se moderni Diesel motori sa sustavom izravnog ubrizgavanja goriva izvode sa regulacijom podešavanja kuta dobave u ovisnosti o opterećenju motora i brzini vrtnje (elektronička regulacija). Također se kod novih konstrukcija motora izvodi jedno ili više predubrizgavanje prije glavnog ubrizgavanja. Prednabijanje zraka usisa je konstrukcijski zahvat koji se vrlo često koristi kod Diesel motora. Postoji dinamičko, mehaničko i prednabijanje ispušnim plinovima.

Kod prednabijanih motora dodatno se hladi stlačeni zrak u cilju smanjenja emisija NOx.

Redukcija NOx može se postići povratom ispušnih plinova u usisnu granu EGR ventilom jer se snižavanjem temperature izgaranja smanjuje koncentracija NOx u ispuhu.

3. 
   Lambda sonda?
   

Lambda sonda je keramički element koji reagira na sadržaj kisika u ispuhu, a čija je karakteristika

skokovita promjena napona baš u stehiometrijskom području λ=1. Promjenom napona daje se signal upravljačkoj jedinici motora o tome da li motor radi sa stehiometrijskim odnosom smjese. Radna temperatura lambda sonde iznosi od 350°C do 800°C, a optimalna temperatura je oko 600°C.

4. 
   Načini smanjenja CO2 u cestovnom prometu?
   

• 
  oporezivanje goriva i vozila
  
• 
  tehnologijom izgaranja goriva u motoru i inovativnim tehnologijama
  
• 
  primjenom alternativnih goriva
  
• 
  eko vožnjom
  
• 
  smanjenjem mase vozila
  

5. 
   Vrste ispušnih plinova cestovnih motornih vozila, koji su štetni, a koji nisu?
   

Škodljivi sastojci:

• 
  ugljikov monoksid (CO) - Otto
  
• 
  ugljikovodici (HC) - Otto
  
• 
  dušikovi oksidi (NO_x) – Otto/Diesel
  
• 
  sumporov dioksid (SO₂ ) ‐ iz nečistoća u gorivu
  
• 
  krute čestice (PM) - Diesel
  
• 
  spojevi s olovom (Pb)
  
• 
  dušik (IV) oksid (NO₂)
  
• 
  amonijak (NH₃)
  

Neškodljivi sastojci:

• 
  dušik (N₂)
  
• 
  vodena para (H2O)
  
• 
  kisik (O₂ )
  
• 
  ugljikov dioksid (CO₂)
  

6. 
   Tri uvjeta za rad trostrukog katalizatora?
   

bezolovni benzin

• 
  stehiometrijski omjer zraka i goriva koji se održava regulacijskim krugom u kojem sudjeluju lambda sonda i centralno računalo vozila (faktor zraka λ=1 tj. 1g goriva na 14,7 g zraka)
  
• 
  radna temperatura katalizatora je 300 do 450 °C
  
• 
  starenje i zaprljanje te je potrebna zamjena nakon 100.000 km
  

7. 
   Katalizatori?
   

Benzinski/Otto motor

Katalizatori se razlikuju po materijalu od kojeg je izgrađena aktivna jezgra tj. monolit i dijele se na:

• 
  metalne – kvalitetniji, otporniji na toplinska opterećenja, ali su i skuplji
  
• 
  keramičke – osjetljivi na udarce, aktivna površina prekrivena aktivnim elementima, jeftiniji
  

Katalizator postiže maksimalnu učinkovitost sa omjerom smjese goriva i zraka 14,7:1 (λ=1).

Ovisno o načinu djelovanja postoji oksidacijski, redukcijski, dvostruki i trostruki katalizator.

Zagrijavanje katalizatora može se vršiti električnim grijačem izravno iz akumulatora ili alternatora, plamenikom ili primjenom aktivnog ugljena.

Kod električnog zagrijavanja prednosti su:

• 
  brzo zagrijavanje na radnu temperaturu
  
• 
  nizak protutlak
  
• 
  jednostavna dijagnostika
  
• 
  ekološki prihvatljivo rješenje
  

Nedostaci:

• 
  velika potrošnja energije
  
• 
  povećanje cijene i mase vozila
  
• 
  mala trajnost akumulatora
  

Diesel motor

Denox katalizator je predviđen za rad u području siromašne smjese i služi za smanjenje emisija NOx preko 30%.

Oksidacijski katalizator omogućuje oksidaciju CO i HC pri temperaturi iznad 170°C.

8. 
   Trokomponentni katalizator sastoji se od?
   

• 
  nosač katalizatora
  
• 
  međusloj
  
• 
  katalički aktivni sloj tj. prevlaka plemenitog metala
  

9. 
   Pročistač čestica/filteri?
   

Pročistač čestica je efikasno sredstvo naknadne obrade ispušnih plinova za smanjenje čestica, te je emisija čestica smanjenja za 99%, emisija CO za oko 96%, a HC je gotovo u potpunosti eliminiran. Postoje dvije vrste:

• 
  filteri s aditivom goriva (FAP – Citroen, Mazda)
  
• 
  filteri bez aditiva goriva (DPF – Ford, VW)
  

10. 
    Navedite izvore buke na cestovnom motornom vozilu i objasni utjecaj na čovjeka?
    

• 
  buka motora nastaje pri djelovanju plinova na klip u tijeku procesa kompresije i ekspanzije u cilindru motora
  
• 
  buka usisnog sustava nastaje pri otvaranju i zatvaranju usisnih ventila
  
• 
  buka ispušnog sustava nastaje otvaranjem ispušnog ventila i naglim ispuštanjem plina u ispušni sustav
  
• 
  buka ventilatora
  
• 
  buka pneumatika nastaje pri dodiru s kolnikom, ovisi o brzini, pneumatiku i podlozi
  

Buka od gustog prometa može povećati rizik za infarkt 2-3 puta, preko 60dB može utjecati na ubrzani rad srca, znojenje, povišeni krvni tlak, depresiju.

• 
  50 dB prekida san
  
• 
  60 dB izaziva slabije psihološke učinke
  
• 
  60 do 90 dB ozbiljne psihološke i neurovegetativne smetnje, rast krvnog tlaka
  
• 
  90 i više dB izaziva oštećenje sluha
  

11. 
    Mjere smanjenja buke na vozilu i izvan vozila?
    

Na vozilu:

• 
  motor – poboljšanje sustava oslanjanja, oblaganje zidova motornog prostora, intervencije na bloku motora
  
• 
  hlađenje – smanjenje kutne brzine ventilatora, postavljanje difuzora, primjena većih hladnjaka, izrada remenice koljenastog vratila i ventilatora
  
• 
  pneumatici – oblik i dubina protektora, opterećenje i brzina vozila, podloga puta
  
• 
  usis – dodavanje ulazne cijevi, promjena mjesta usisa, postavljanje usisnog difuzora, primjena suvremenih pročistača
  
• 
  ispuh – promjena načina veze ispuha i motora, elastično oslanjanje ispušnog lonca, primjena složenih višestrukih prigušivača
  

Mjere za smanjenje buke provode se na izvoru buke, na prijenosu buke prigušnim aluminijskim poklopcem i na prijemniku buke upotrebom panel ploča (alu., transparentne, arm. betonske, drvene, kamene).

Buku je moguće smanjiti smanjivanjem brzine vozila, odabirom određenog tipa vozne površine, održavanjem cesta i vozila, upravljanjem prometom tj. opterećenjem i preusmjeravanjem prometa te ponašanjem vozača (naglo ubrzavanje, „turiranje“, kočenje, itd.

Izvan vozila:

• 
  vođenjem prometnice u tunelu buka se smanjuje za 20dB
  
• 
  uzdužni nagib ne veći od 3%, jer kod uzdužnog nagiba 4-6% povećava se zvučna razina za 3dB
  
• 
  odabirati odgovarajuću brzinu jer pri brzini od 90km/h povećava se buka za 3dB
  
• 
  adekvatno odabrane barijere mogu smanjiti razinu buke i do 15db, postavljaju se na udaljenosti od 2,5 m od ruba kolnika a visina im je do 2 m
  
• 
  zidovi za zaštitu od buke tj. njihovi paneli koji služe za apsorpciju buke mogu biti izrađeni od različitih materijala, ovisno o uvjetima i proračunima danih od strane projektanata
  

12. 
    Karte buke?
    

Karte buke predstavljaju prikaz postojećih i predviđenih razina imisije buke na svim mjestima promatranog područja ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na kartama buke prikazana su i prekoračenja dopuštenih razina buke.

13. 
    Utjecaj ceste na okolinu?
    

Najveći utjecaj na okolinu imaju ceste. Suvremene ceste, zbog velikih širina i visokih zahtjeva (mali uzdužni nagibi, sve veći poprečni nagibi u zavojima, raskrižja u više razina i sl.) intenzivno narušavaju sliku krajolika. U gradnji cesta treba mnoge klasične graditeljske tehnike projektiranja mijenjati.

14. 
    Koliko g/km CO2 je dopušteno u cestovnom prometu?
    

Prema trenutnom Kyoto sporazumu do 2015-te 130 g/km za osobna vozila plus 10 g/km za korištenje bio-goriva, te 175 g/km za komercijalna. Cilj je da poslije 2020-te bude 95 g/km za osobna vozila, a za komercijalna 147 g/km.

15. 
    Zauzeće prometne površine?
    

U gradovima prometna mreža zauzima 20-50% ukupne urbane površine. Najveću potražnju za površinom tla po prevezenoj osobi ima automobil. Ona je 9,5 puta veća od tramvajskog i željezničkog prometa. Putnik u osobnom automobilu zauzima 25 do 64 puta više prometne površine (u ovisnosti brzine kretanja) od putnika koji se prevozi javnim gradskim prijevozom.

16. 
    Značenje homologacije cestovnih vozila za čistoću okoliša?
    

Provjerom homologacijske podobnosti vozila sprečava se uvoz sigurnosno i ekološki nepodobnih vozila koja u trenutku uvoza i prve registracije ne odgovaraju homologacijskim propisima u zemlji uvoza. Doneseno je 109 ECE pravilnika koji se odnose na područja aktivne i pasivne sigurnosti, zaštite okoliša i općih uvjeta sigurnosti. ECE pravilnici mijenjaju se amandmanima tj. dopunama.

ECE pravilnici koji se odnose na emisiju ispušnih plinova:

• 
  ECE R-15 kontrola emisije ispuha Otto i Diesel motora
  
• 
  ECE R-83 stari pravilnik koji je zamijenio ECE R-15
  
• 
  ECE R-24 dimnost ispušnih plinova Diesel motora
  
• 
  ECE R-49 kontrola emisije ispuha srednjih i velikih Diesel motora
  
• 
  ECE R-84 emisija ispušnih plinova s obzirom na potrošnju goriva
  
• 
  ECE R-101 emisija CO2 i potrošnja goriva
  

17. 
    Staklenički plinovi?
    

• 
  vodena para (H2O)
  
• 
  ugljik (IV) oksid (CO2)
  
• 
  metan (CH4)
  
• 
  dušik (II) oksid (N2O)
  
• 
  klorofluorovodici
  
• 
  ozon (O3) u troposferi
  
• 
  sumpor (IV) oksid (SO2)
  

60% efekta staklenika posljedica H2O, 25 % efekta staklenika posljedica CO2 i 5 % metana (CH4).

18. 
    Djelovanje/učinci zagađenog zraka?
    

Kod čovjeka uzrokuje bolesti respiratornih organa poput raka, astme, bronhitisa te mogu biti akutni i kronični, na materijale uzrokuje koroziju, oštećenje pročelja zgrada, biljke i drveće propada.

19. 
    Trendovi smanjenja emisija?
    

• 
  preventivne mjere (eko test)
  
• 
  smanjenje potrošnje fosilnih goriva
  
• 
  poboljšanjem kvalitete goriva
  
• 
  primjenom alternativnih goriva
  
• 
  tehnološkim usavršavanjem motora
  
• 
  ekonomskim poticajima
  

20. 
    U čemu se očituje izlaz iz infarkta, tri strategije, koraci?
    

1. 
   Starogradsku jezgru zatvoriti za automobile, čime će profitirati pješaci i biciklisti
   
2. 
   Otežati prilaz osobnog vozila centru grada
   
3. 
   Ponuditi kvalitetne i raznovrsne alternative osobnom vozilu
   

Civitas (City – Vitability - Sustainability) – projekt Europske komisije za poboljšanje gradskog prometa. Najvažniji ciljevi su restrikcija prilaza, integrirana strategija naplate, alternativna prijevozna sredstva JG i individualnog prometa, telematički sustavi upravljanja, PARK and RIDE.

Koraci u cilju ekološkog prometnog sustava:

• 
  postepeno uklanjanje automobila (voditi takvu prometno – urbanističku politiku da relacije budu što kraće za bilo koju svrhu putovanja)
  
• 
  preusmjeravanje prometa (unapređenje nemotoriziranog i javnog gradskog prometa, mjerama porezne politike destimulativno djelovati na korištenje vozila, “PARK and RIDE“
  
• 
  tehniku i ekološki aspekt vožnje poboljšati (obavezna primjena katalizatora, alternativna goriva, eko-test, reciklaža vozila)
  
• 
  mjere smirivanja prometa (auto-orijentiranu prometnu strukturu prilagoditi čovjeku u gradu)
  

21. 
    Mjere za smirivanje prometa?
    

Izbočine za kontrolu brzine („ležeći policajci“), pojas granitnih kocki, izazivanje slalom vožnje, proširenje pločnika, ograničenje širine, ograničen ulaz u ulicu, tretman ulaza i priključka, zatvarač

22. 
    Faze planiranja prometa nakon 2. svjetskog rata?
    

• 
  Prva faza - faza automobila
  

Obuhvaća obnovu s jasnim davanjem prioriteta automobilu i traje sve do sredine 60-tih godina. Planirao se “grad primjeren automobilu“, zanemaren JGPP.

• 
  Druga faza - započela sredinom 60-tih godina
  

Pojavljuju se zahtjevi za inteligentnim planiranjem svih oblika prometa (Njemačka), a istodobno se ističe zahtjev za ograničenjem stupnja motorizacije u gradu (Engleska).

• 
  Treća faza - započela 70-tih godina
  

Dolazi do zamjene teze neograničenog razvitka grada tezom preglednog manjeg rasta. Dolazi do renesanse sustava JGPP orijentiranog na budućnost (viseće, magnetske željeznice…). Pojavljuju se i prijedlozi o mjerama smirivanja prometa (Buchaman).

• 
  Četvrta faza
  

Ulažu se daljnja znatna financijska sredstva i masovnije počinje izgradnja podzemne i nadzemne gradske željeznice. Ipak nema bitnije promjene u podjeli korištenja javnog i individualnog prometa. Smirivanje prometa se nastavlja na širim zonama – sadržaji koji otuđuju ulice.

• 
  Peta faza - od sredine 80-tih godina
  

Konstatira se da usprkos svim naporima u prethodnim fazama nije se uspjelo primjereno riješiti problem grada i prometa.

23. 
    Kriteriji za potencijalnu upotrebu alternativnih goriva u cestovnom prometu?
    

• 
  mogućnost masovne proizvodnje
  
• 
  specifičnost pripreme smjese
  
• 
  utjecaj na okoliš
  
• 
  ekonomski uvjeti tj. konkurentnost cijene
  
• 
  stupanj opasnosti pri manipulaciji
  

24. 
    Što su alternativna goriva i koja se proučavaju u cestovnom prometu, nabrojati?
    

Alternativna goriva u sektoru transporta su goriva u različitim agregatnim stanjima s različitim stupnjem primjenjivosti kao pogonskog goriva – a to su plinovita goriva (zemni plin, tekući plin, vodik, bioplin), električna energija i tekuća goriva (razni alkoholi, goriva na osnovi biljnih ulja i biomase). Neka su odmah primjenjiva, neka uz preinake motora, a neka su tek studije.

• 
  Bio-diesel – RME
  
• 
  Etanol i metanol (alkoholi)
  
• 
  Električna energija
  
• 
  Sunčeva energija
  
• 
  Vodik
  
• 
  Plin
  

25. 
    Obnovljivi i neobnovljivi izvori?
    

Neobnovljivi izvori su fosilna goriva poput nafte i plina, a energija vodenih tokova i kretanje mora, sunčeva energija i energija vjetra su obnovljivi izvori.

26. 
    Bio Diesel – RME (Repični metil – Ester)?
    

Prednosti:

• 
  zatvoren CO2 kružni tok
  
• 
  manje emisija svih štetnih tvari osim NOX
  
• 
  nema emisije sumpornih spojeva
  
• 
  biološki dobro razgradivo
  
• 
  industrijska proizvodnja
  
• 
  obnovljiv izvor energije
  

Nedostaci:

• 
  manja ogrjevna moć
  
• 
  veća potrošnja goriva za oko 10 %
  
• 
  manja snaga motora
  
• 
  porast emisije NOX za 12 %
  
• 
  razgrađuje lakirane površine
  
• 
  jak miris ispušnih plinova (aldehidi)
  

27. 
    Sunčeva energija?
    

Sunčeva energija se iskorištava aktivno u izvornom obliku pretvorbom sunčeve energije u toplinsku pomoću solarnih kolektora ili u električnu pomoću foto naponskih ćelija.

28. 
    Vodik?
    

Prednosti:

• 
  može se pretvoriti u korisne oblike energije s visokom efikasnošću,
  
• 
  obnovljivo gorivo se proizvodi iz vode
  
• 
  najlakša tvar poznata čovjeku
  
• 
  nema emisije štetnih plinova
  

Nedostaci:

• 
  skupa proizvodnja,
  
• 
  niska energetska gustoća
  
• 
  tehnički problemi (spremnici pod tlakom)
  

Vodik zbog velike brzine širenja plamena i zbog granica zapaljivosti ima visok stupanj iskorištenja i nisku emisiju NOX. Nije pogodan za motore zbog niskog cetanskog broja, a spada među najčišća goriva.

29. 
    Gorivi članci?
    

Gorivi članak je elektrokemijski motor koji izravno pretvara energiju goriva u električnu energiju za pogon vučnih motora, tako da vozila na gorive članke pripadaju električnim vozilima. Kod baterije je gorivo pohranjeno u samoj bateriji, a kad gorivo više ne potiče kemijsku reakciju za proizvodnju električne energije, baterija se mora obnoviti. Gorivo je kod gorivog članka smješteno u zasebnom spremniku i opskrbljuje gorivi članak prema potrebi. Kada vozilo isprazni spremnik, potrebno ga je ponovo napuniti.

30. 
    Nedostatci vodika?
    

• 
  veliki nedostatak je problem skladištenja
  
• 
  pri proizvodnji vodika troši se 90% energije (pri elektrolizi vode).
  
• 
  Iskoristivost varira od 50 do 90 %
  
• 
  nove infrastrukture sa specijalnim robotskim crpkama
  
• 
  kako tekući vodik valja održavati na temperaturi od –253°C (kritični tlak 12.98 bara), za punjenje automobilskog spremnika treba i posebna tehnika
  
• 
  treba se priviknuti na vožnju bez mjenjača (ručica koristi samo za prilagodbu uvjeta na cesti)
  

31. 
    Prirodni plin (UNP/LPG i SPP/CNG)?
    

Prednosti:

• 
  niži troškovi goriva
  
• 
  ne podliježu eko testu
  
• 
  veća autonomija vozila
  
• 
  mirniji i tiši rad motora
  
• 
  produžen vijek ispušnog sistema vozila
  
• 
  udvostručen vijek trajanja lambda sonde
  
• 
  nema korozije
  
• 
  smanjenje kiselih kiša i globalnog zatopljenja
  
• 
  do 50% manje emisije NOx, CO, HC i SO2
  

Nedostaci:

• 
  manja snaga motora
  
• 
  cijena ugradnje sustava za ugradnju autoplina
  
• 
  izgradnja infrastrukture za punjenje plinom skuplja od klasične benzinske
  

32. 
    Zemni plin?
    

Prednosti:

• 
  manje emisije štetnih tvari
  
• 
  manja emisija CO za 80%, NOX za 70% i HC za 45%
  
• 
  nema emisije sumpornih spojeva
  
• 
  nema čađe
  
• 
  nema mirisa
  

Nedostaci:

• 
  veća potrošnja goriva
  
• 
  manja snaga motora
  
• 
  mala jedinična energija pri okolišnijem stanju, rješenje:
  

• 
  komprimiranje na oko 200 bara (CNG)
  
• 
  ukapljivanje hlađenjem na -162°C (LNG)
  

Željeznički

1. 
   Prednosti i nedostaci željezničkog prometa.
   

Prednosti:

• 
  zauzimanje površine, do tri puta manje za jednako prometno opterećenje
  
• 
  emitira 1% CO, 3% NOx i 10% SO2 u odnosu na ukupnu količinu koju emitira promet
  
• 
  utrošak energije 3,5x manji od cest. putničkog, 8,7x od cest. teretnog i 2x od vodnog
  
• 
  eksterni troškovi (i do 5x manji od cestovnog)
  

Nedostaci:

• 
  ionizacija zraka kod elektrovuče
  
• 
  buka kod vlakova velikih brzina
  
• 
  tretiranje herbicidima
  
• 
  prijevoz opasnih i štetnih tvari
  

2. 
   Mjere za povećanje energetske djelotvornosti?
   
   • 
     smanjiti masu vozila
     
   • 
     povećati aerodinamiku i smanjiti trenje
     
   • 
     potrebno koristiti regenerativne kočnice
     
   • 
     povećati koristan prostor u vozilima
     
   • 
     raditi na inovativnim vučnim konceptima i izvorima energije
     

3. 
   Buka u željezničkom prometu?
   

Željeznički promet generira 18% buke u odnosu na sva prometna vozila. Buka je kratkotrajna, iste glasnoće i karaktera. Postoje tri granične vrijednosti buke: imisijska, planska i alarmna.

Glavni problem je buka kod vlakova velikih brzina na umjetnim objektima (tuneli/mostovi).

Tri tehničke mjere zaštite od buke:

• 
  smanjivanje buke na izvoru
  
• 
  sprečavanje prijenosa buke
  
• 
  smanjivanje buke na mjestu prijenosa
  
• 
  
  

Buka od željezničkih vozila nastaje:

• 
  kotrljanjem kotača po tračnici
  
• 
  zbog vrste kolosijeka
  
• 
  zbog vrste pragova
  
• 
  zbog stanja tračnica
  
• 
  zbog stanja kotača
  

Buku je moguće smanjiti:

• 
  odabirom odgovarajućeg tipa konstrukcije gornjeg ustroja (drveni pragovi 2dB tiši)
  
• 
  održavanjem vozne površine tračnica i kotača (glatki kotač i ravna tračnica)
  
• 
  odabirom odgovarajućeg tipa vagona
  
• 
  smanjivanjem brzine kretanja vlaka
  

4. 
   Mjere za smanjenje buke u željezničkom prometu?
   

• 
  smanjenje buke i vibracija na izvoru:
  

• 
  odabir odgovarajućeg tipa konstrukcije gornjeg ustroja, redovito održavanje tračnica
  

• 
  smanjenje rasprostiranja buke i vibracija:
  

• 
  barijere za zaštitu od buke koje moraju zadovoljiti akustične i neakustične zahtjeve
  

• 
  zaštita buke i vibracija na mjestu imisije (mjesto gdje se buka prima)
  
• 
  ekonomske mjere i regulativa
  

5. 
   Akustični i neakustični zahtjevi barijera za zaštitu od buke?
   

Akustični: materijal za izradu barijere, položaj u odnosu na prometnicu, dimenzije (visina i duljina), te oblik barijere.

Neakustični: sigurnost prometa, vizualna ograničenja i problem održavanja

6. 
   Mjere unutar motora za željeznicu?
   

• 
  optimiranje procesa izgaranja, ubrizgavanja, prednabijanja i vraćanja ispušnih plinova uz prethodno hlađenje
  
• 
  optimiranje ubrizgavanja goriva uz primjenu COMMON RAIL uređaja koji omogućuje ubrizgavanje elektronskom kontrolom po zadanom programu i uz vrlo visoki tlak
  
• 
  buduće emisije će biti vrlo niske, tako da se uglavnom kombiniraju mjere unutar motora s naknadnom obradom ispušnih plinova
  

7. 
   Mjere izvan motora za željeznicu?
   

• 
  primjena oksidacijskog katalizatora za oksidaciju CO, HC
  
• 
  pročistač čestica za izdvajanje čestica iz ispušnih plinova (za smanjenje od gotovo 90%, tj. s 0,2 g/kWh na 0,025 g/kWh)
  
• 
  SCR katalizator za smanjenje NOx (budući da on poskupljuje sustav, može se koristiti i denox katalizator)
  
• 
  standardi od 2012 godine predviđaju drastično smanjenje čestica (PM), emisija NOx za motore motornih vlakova ne smije prekoračiti 2 g/kWh, što znači da su potrebni veliki napori i najnovija dostignuća u tom području
  
• 
  poznati svjetski proizvođači željezničkih vučnih vozila razvijaju motore koji već udovoljavaju propisima iz siječnja 2012. godine
  

8. 
   Herbicidi u željezničkom prometu?
   

Herbicidi su kemijska sredstva koja suzbijaju rast neželjenih biljaka (korova). Mogu biti organskog ili neorganskog porijekla, u krutom ili tekućem stanju. Prema opsegu djelovanja: postoje totalni i selektivni koji uništavaju samo određene biljke.

U Švicarskoj i u nekim zemljama EU potpuno je zabranjena primjena herbicida koji djeluju na korijen biljaka u održavanju željezničke infrastrukture. Usvojeni propisi traže selektivnu primjenu herbicida u najnižoj mogućoj koncentraciji koja je učinkovita.

Pravila uvjetuju:

• 
  uklanjanje raslinja samo u krajnjoj nuždi, a ne redovito kao do sada
  
• 
  primjenjuje se samo određeni broja herbicida čije djelovanje nije previše štetno za okoliš (glifosat)
  
• 
  školovano osoblje za provedbu tretmana
  
• 
  ograničenje područja na najmanju moguću mjeru
  

Na mreži HŽ koristi se samo 6 vrsta herbicida u različitim kombinacijama.

9. 
   Alternativna goriva u željezničkom prometu?
   

• 
  repični metil ester (RME) (prednosti i nedostaci sve kao i kod cestovnog)
  

• 
  zemni plin (prednosti i nedostaci sve kao i kod cestovnog)
  

10. 
    Željeznički Diesel motori zagađuju sa?
    

NOx – dušikovi oksidi, PM (čestice/ čađa)

11. 
    Načini smanjenja CO2 u željezničkom prometu?
    

• 
  korištenjem alternativnih goriva (repičin metil ester ili zemni plin)?
  

12. 
    Ekološke prednosti željezničkog prometa, objasni?
    

Zauzimanje prostora, utrošak energije, emisija štetnih i ne štetnih tvari, eksterni troškovi.

13. 
    Strategija EU do 2020 za jedinstveni europski željeznički sustav?
    

• 
  povećati tržišni udjel u prijevozu putnika sa 6% na 10% i u teretnom prijevozu s 8% na 15%
  
• 
  utrostručiti produktivnost radne snage na željeznici
  
• 
  za 50% povećati djelotvornost energije
  
• 
  u zemljama srednje i istočne Europe zadržati udio željeznice u ukupnom prijevozu tereta na razini 40%
  
• 
  zbog preopterećenosti EU autocesta i zračnog prometa u središtu razmatranja je željeznica sa svojim prednostima (osobito ekološkim)
  

14. 
    Eksterni troškovi kod željeznice?
    

Parametri strukture troškova su nesreće, zagađenje zraka, klimatske promjene i buka. Zbog povećanja prometa, brzine i buke rastu eksterni troškovi. Ipak niži su i do 5x od cestovnog.

Zračni

1. 
   Kategorije zrakoplova po Annex-u 16 ICAO-a?
   

• 
  kategorija 1: neodgovarajući koji ne mogu dobiti certifikat o plovidbenosti
  
• 
  kategorija 2: djelomično odgovaraju dopuštenom stupnju buke, treba ih utišati ili izbaciti
  
• 
  kategorija 3. koji odgovaraju dopuštenom stupnju buke, tzv. tihi zrakoplovi
  
• 
  kategorija 4. koji će imati razinu buke 10dB nižu od postavljenih granica, na snazi od 2006. g.
  

2. 
   Mjere koje već poduzimaju zračne luke za smanjenje buke?
   

• 
  uvođenje penalizacije za zastarjele i ekološki neprihvatljive zrakoplove
  
• 
  određivanje kvote buke za noćne letove uključujući i zabranu slijetanja ili polijetanja tijekom noći za starije tipove bučnih zrakoplova
  
• 
  djelomična ili potpuno ograničenje provođenja operacija, osobito noću („policijski sat“)
  
• 
  plan potpore lokalnom stanovništvu za implementaciju zvučne izolacije
  

3. 
   Tri točke mjerenja buke u zračnom prometu po ICAO-u?
   

• 
  točka A (preletna točka): nalazi se na produženoj središnjici USS-e, udaljena 6500m od početka zaleta pri polijetanju, u ovoj točki se mjeri razina buke pri polijetanju
  
• 
  točka B (prilazna točka): nalazi se na produženoj crti USS-e, 2000m od praga USS-e, u ovoj točki se mjeri razina buke pri slijetanju
  
• 
  točka C (lateralna točka): nalazi se paralelno / bočno od središnjice USS-e, udaljen od središnjice 650m, gdje je razina buke najveća za vrijeme uzlijetanja zrakoplova
  

4. 
   Izvor buke zrakopolova?
   

• 
  buka nastala operacijama letova
  
• 
  buka nastala operacijama na zemlji
  

5. 
   Izvori buke na motoru zrakoplova?
   

• 
  ventilator
  
• 
  kompresor
  
• 
  komora izgaranja
  
• 
  turbina
  
• 
  mlaz
  

6. 
   Načini smanjenja buke u zračnom prometu?
   

• 
  Tehnički: utišavanjem motora u eksploataciji (hush-kit) i zamjenom zrakoplova novim modelima
  
• 
  Organizacijsko tehnički: reguliranje lokalne gustoće prometa, racionalizacija početno-završnih operacija na zračnim lukama
  

7. 
   Navedite 4 mjere za smanjenje buke na zrakoplovu (balansirani ICAO pristup)?
   

• 
  redukcija buke na izvoru
  
• 
  operativne restrikcije za zrakoplove na granici udovoljavanja 'chapter 3' standarda (hush-kit)
  
• 
  prostorno planiranje i menadžment aerodroma
  
• 
  operativne procedure smanjivanja buke
  

8. 
   Smanjenje buke na izvoru u zrakoplovnom prometu (tehnološke mjere)?
   

• 
  ispušni sustav
  
• 
  struktura kućišta motora
  
• 
  turbomašinski sustav
  
• 
  motori s visokim stupnjem optočnosti
  

9. 
   Operativne procedure smanjenja buke?
   

Stišavanje buke u fazama polijetanja i slijetanja uz selekciju upotrebe visokouzgonskih površina

• 
  postupak FAA za smanjenje buke pri polijetanju
  
• 
  postupak Lufthanse (mali otpor, mali potisak)
  
• 
  prilaz u dva stupnja po MLS-u
  
• 
  slijetanje s kontinuiranim poniranjem (CDA)
  
• 
  prilaženje/odlet po krivocrtnoj putanji
  

10. 
    Operativne restrikcije?
    

• 
  globalne: primijenjene na sav zračni promet jednog aerodroma
  
• 
  specifične: primijenjene na specifični zrakoplov ili grupu zrakoplova
  
• 
  parcijalne: koriste se u određeno doba dana ili za pojedine USS
  

11. 
    Onečišćenje zraka na zračnoj luci?
    

• 
  od ispuha zrakoplova
  
• 
  otvori za gorivo zrakoplova
  
• 
  motorna vozila putnika, zaposlenih i posjetitelja
  
• 
  zemaljska oprema
  
• 
  građevinske aktivnosti
  

12. 
    Onečišćenje vode od rada zračne luke?
    

• 
  sanitarni otpad
  
• 
  industrijski otpad
  
• 
  onečišćenje vode zbog olujna vremena i kanalizacije
  
• 
  otpad od punjenja gorivom, rada i čišćenja zrakoplova
  
• 
  otpad od remonta i održavanja zrakoplova
  

13. 
    Ekološka tehnologija izgradnje zrakoplova?
    

• 
  istraživanje koncepta novog aviona te novih materijala
  
• 
  cilj je smanjenje 50% CO2 do 2020-te godine
  
• 
  konstrukcijska rješenja krila i repnih površina za duplo manju buku
  

14. 
    Prednosti i nedostaci alternativnih goriva u zračnom prometu?
    

• 
  Nedostaci: promjene koje je potrebno izvesti na konstrukciji zrakoplova, cijena korištenja, proizvodnje i transporta goriva
  
• 
  Prednosti: veliki izvori energije, tj. mogućnost masovne proizvodnje, obnovljivost, manja količina štetnih produkata izgaranja
  

15. 
    Utjecaj zračne luke na okoliš?
    

• 
  stvaranje emisija iz zrakoplovnih motora
  
• 
  buka
  
• 
  narušavanje flore i faune potrebnog lokaliteta i okoliša zračne luke
  
• 
  onečišćenje tla i vode oko zračnih luka
  
• 
  planiranje namjene i uporabe okolnog zemljišta
  

16. 
    Mjere smanjena emisija iz zrakoplovnih motora?
    

• 
  Tehnologijske mjere – aero-dinamička poboljšanja, smanjenje težine zrakoplova i motora, razvoj učinkovitijih goriva (alternativna goriva)
  
• 
  Ekonomske mjere – zakoni, restrikcije i poticaji - trgovanje kvotama ispušnih plinova (zrakoplovna industrija treba kupiti prava na emisiju štetnih plinova) i oporezivanje goriva
  
• 
  Operativne mjere – implementacija učinkovitog sustava upravljanja zaštite okoliša u operativu zračnog prometa (optimizacija ruta, poletnih i uzletno sletnih procedura)
  

17. 
    Alternativno gorivo u zrakoplovstvu?
    

Nexgen goriva:

• 
  JET A gorivo sa niskim postotkom sumpora
  
• 
  Bio Diesel pomiješan sa 5% JET A
  
• 
  SPK gorivo dobiveno biljnim ili životinjskim uljem (sintetički parafinski kerozin)
  
• 
  SPK gorivo dobiveno metodom koristeći ugljen, prirodni plin ili bio masu kao sirovinu
  

Tekući vodik

• 
  Tupoljev 154 je prvi zrakoplov na tekući vodik.
  
• 
  Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogućnost izgaranja siromašnih gorivih smjesa, niže temperaturne granice paljenja, dobro miješanje sa zrakom i velika reaktivnost (kratko zadržavanje zraka)
  
• 
  emisije NOX pri izgaranju vodika mogu se smanjiti na 1/3
  
• 
  projektiranje nove kompatibilne infrastrukture je vrlo skupo
  
• 
  izgaranjem vodika stvara se vodena para te je uzročnik efekta staklenika, rješenje je ograničiti visinu na kojoj zrakoplov krstari
  

Bio gorivo

• 
  diskutabilno obzirom da bi bilo potrebno sojom zasaditi površinu cijele EU
  

Nuklearni pogon

• 
  Nedostaci: zaštita posade, putnika i okoliša od zračenja, posebna opasnost uslijed pada zrakoplova, povećanje težine zrakoplova, meta terorista
  
• 
  Prednosti: duže vrijeme letenja, proizvodnja energije bez upotrebe kisika, mali maseni utrošak goriva, velika količina proizvedene energije
  

18. 
    Kriteriji za optimalnu efikasnost alternativnog goriva?
    

• 
  zrakoplov mora biti lagan i mora imati što manje otpore
  
• 
  gorivo mora imati visoku energetsku vrijednost i mora biti kompatibilno sa postojećim motorima i sustavima za pohranu i opskrbu na zračnim lukama
  

19. 
    Navedite štetne ispušne plinove prema Annex-u 16 ICAO, koji je najštetniji i zašto?
    

• 
  NOx – dušikovi oksidi -> najštetniji:
  

• 
  u gornjoj troposferi povećava količinu ozona te stvara efekt staklenika
  
• 
  u stratosferi izaziva oštećenja prirodnog ozonskog sloja
  

• 
  CO – ugljikov monoksid
  
• 
  HC - ugljikovodik
  
• 
  koksne čestice (dimnost ispušnih plinova)
  

Najznačajnije onečišćenje je na visinama režima leta (8-12km) odnosno područje troposfere i tropopauze gdje su zrakoplovi jedini antropogeni zagađivači

20. 
    IATA stategija smanjenja emisija (4 stupa)
    

• 
  tehnologija
  
• 
  infrastruktura
  
• 
  operativna poboljšanja
  
• 
  tržišne mjere (trgovanje CO₂)
  

21. 
    Utjecaj zračnog prometa na atmosferu/klimu?
    

Najveću brigu zadaju:

• 
  dušični oksidi (NOx) - u gornjoj troposferi povećavaju količinu ozona koja na ovim visinama stvara efekt staklenika
  

- u stratosferi (gdje lete nadzvučni zrakoplovi) izaziva oštećenja prirodnog ozonskog sloja

• 
  vodena para (H2O) u stratosferi:
  

- tvorba kondenzacijskog pruga (koji tvore ledene cirrus oblake – povećanje staklenika

- tvorba stratosferskih oblaka koji razgrađuju ozonski omotač

22. 
    Načini smanjenja CO2 u zračnom prometu?
    

• 
  upotreba kompozitnih materijala i lakših legura pri izradi trupa, te aerodinamične preinake
  
• 
  tehničkim usavršavanjem motora
  
• 
  operativnim metodama
  
• 
  razvojem alternativnih goriva
  

23. 
    Koji su to kompozitni materijali, prednosti i nedostaci?
    

• 
  plastika ojačana vlaknima
  
• 
  staklena vlakna
  
• 
  Fiberglas
  
• 
  ojačani karbon
  
• 
  legure bazirane na niklu, kobaltu ili željezu
  

Prednosti: smanjenje težine zrakoplova, povećanje nosivosti, dugotrajna izdržljivost, veća otpornost na opterećenje

Nedostaci: reakcije na udarce i oštećenja, električna vodljivost, visoka cijena, nemogućnost reciklaže

24. 
    Navedite tri kategorije smanjenja onečišćenja zraka na zračnim lukama.
    

• 
  promjene zrakoplovnih motora
  
• 
  promjene zemaljskih operacija
  
• 
  promjene koje se odnose na planiranje i gradnju zračne luke
  
• 
  
  

25. 
    Uzroci globalnih/regionalnih primjena koje mijenjaju životni okoliš?
    

Opterećenje okoliša = visina populacije x životni standard x tehnologija

26. 
    ICAO chapter 14?
    

Donesen 2013-te godine, većina komercijalnih zrakoplova mora smanjiti razinu buke za 7 EPN dB od postojećeg standarda (Effective Perceived Noise)

27. 
    IATA i ICAO?
    

IATA – međunarodno udruženje 240 zrakoplovnih prijevoznika (čine 84% od ukupnog broja) (International Air Transport Association)

ICAO – međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization)

28. 
    Problemi prilikom izgradnje i proširenja zračne luke?
    

Zauzimanje i devastacija prostora i okoliša????? Blizina naselja?????

29. 
    Flota Croatia Airlines-a sastoji se od?
    

Airbus 319 i 320

Telekomunikacijski promet

1. 
   Elektro smog?
   

Onečišćenje okoliša elektromagnetskim zračenjem koje u ljudskom organizmu proizvodi elektro stres, a zovemo ga Elektro smog uzrokovano je povezivanjem elektronskih računala, informacijskih mreža, baza podataka i potrošačke elektronike. Elektromagnetska zračenja prema znanstvenicima izazivaju biokemijske promjene i stalan stres u središnjem živčanom sustavu, također izazivaju i poremećaje funkcija mozga i psihička oštećenja. Snažnim razvojem telekomunikacija elektromagnetsko onečišćenje je prošireno i u područje visokih frekvencija.
Elektromagnetska se zračenja miješaju u zbivanja u stanicama, utječu na genetske informacije čime mogu prouzročiti rak, oštećenje nasljednih svojstava i defektnu novorođenčad. Gradnja i širenje elektromagnetskog distribucijskog sustava u tehnološki razvijenim zemljama uzrokuje izvrgnuće stanovništva elektromagnetskim poljima, oblika i frekvencija većih nego što se to normalno događa u prirodi.

U zadnje vrijeme sve je izraženiji porast gustoće raznih mikrovalova. Oni potječu od radiodifuzije televizije – zemaljske i satelitske, sve većeg broja navigacijskih vojnih i meteoroloških radarskih sustava te mnoštva različitih aparata i uređaja u industriji, kućanstvima i uredima. Svi ti mikrovalovi u biosferi su stvorili toliku gustoću da su u ekologiju s pravom nazvani elektromagnetski smog.

2. 
   Zakon o Elektro-smogu, tri razloga?
   

Donesen je u Njemačkoj 1997. godine zbog tri razloga/trenda:

• 
  kao rezultat preuređenja komunikacijskog tržišta u Njemačkoj se značajno povećao broj korisnika mobilnih telefona, a time i broj prijamnih postaja za prenošenje njihovih poziva
  
• 
  proširenje brzih željezničkih linija kroz Njemačku i njihove veze s susjednim željezničkim upravama, što za posljedicu ima izgradnju velikih infrastrukturnih postrojenja za opskrbu električnom energijom kao i telekomunikacijskih i signalno sigurnosnih postrojenja
  
• 
  stvaranje prekograničnih veza između njemačkih opskrbljivača energijom i njihovih europskih partnera
  

Spomenuta tri trenda povezuje jedno, a to je da njihove prijamne postaje i linije skupljaju velike količine elektromagnetskog zračenja.

3. 
   Tehničko zračenje?
   

Pod pojmom tehnička zračenja razumijevamo elektromagnetsko zračenje. Kod istraživanja pogubnosti tog zračenja na ljudski organizam posebno nam je zanimljiva električna komponenta elektromagnetskog polja. Pojam koji se danas često rabi je i elektromagnetski smog.

Elektromagnetsko zračenje stvara svaki uređaj koji se napaja električnom energijom odnosno sva pripadajuća instalacija: od dalekovoda, trafostanica do vodiča i prekidača u našim domovima.

Izvori tehnički proizvedenih električnih, magnetskih i elektromagnetskih polja:

- radiofonija svih valnih duljina

- mobilna telefonija

- odašiljači(TV tornjevi i sl.)

- radari (zrakoplovi, zračne luke i sl.)

- elektrane, trafostanice, dalekovodi

- kućna elektronika (televizori, bojleri, mikrovalne pećnice)

- prijevozna sredstva (tramvaji, el. Željeznice, vozila)

- industrijske primjene (elektroliza, kaljenje)

- sustavi osiguranja od provale (banke)

- medicinske primjene (tomografija i sl.)

4. 
   Koji je utjecaj električnih statičkih magnetskih polja na čovjeka i okoliš?
   

Čovjek je neprestano izložen statičkom magnetskom polju zemlje, čija jakost u našem geografskom području iznosi oko 50 mikro tesla. Statičko magnetsko polje na polovima Zemlje je još jače izraženo nego na ekvatoru. Elektromagnetska polja niskih frekvencija, tzv. industrijska frekvencija koja djeluje na čovjeka iznosi 50 Hz. Elektromagnetskom smogu pridonosi i ozonska rupa kroz koju na Zemlju dolaze ionizirajući i neionizirajući mikrovalovi sa Sunca i iz svemira.

5. 
   SAR?
   

Specifični stupanj apsorpcije elektromagnetskog zračenja je energetska veličina i kao takva može biti izmjerena kalorimetrijskom metodom, izbjegavajući mjerenje polja, što je na ovim frekvencijama raspršenog polja, u blizini objekta dosta težak zadatak. Novi zaštitni standardi u radio frekventnom i mikrovalnom opsegu bazirani su listom na ograničenju upravo veličine SAR, koja, valja zamijetiti, ne ovisi samo o parametrima polja, već i o električnim svojstvima tkiva.

prvi izraz je derivacija deponirane snage po masi tkiva

σ = specifična vodljivost tkiva

ρ = gustoća tkiva

E = efektivna vrijednost električnog polja

j = gustoća promjenjive struje kroz tkivo

6. 
   Koja su to ionizirajuća i ne-ionizirajuća zračenja?
   

• 
  Ionizirajuće: radioaktivnost je prirodan i spontan proces u kojem nestabilni atomi
  

elemenata emitiraju ili zrače suvišnu energiju u obliku čestica ili valova. Ono ima dovoljnu energiju da ionizira atome u tijelu i tako nastaju ioni koji narušavaju rad biokemije procese u stanicama čime može doći do ozbiljnih bolesti poput raka. To su α, β, γ i X zrake te kozmičko zračenje i neutroni.

• 
  Ne-ionizirajuće: elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3.000.000 GHz (giga herca) ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz (mega herca), a koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione (tj. nemaju dovoljnu energiju da potpuno izbace elektrone iz njihove orbite i tako uvjetuju nastanak iona; prema zakonu o zaštiti od ne-ionizirajućih zračenja). Ne-ionizirajuće zračenje uključuje:
  

• 
  vidljivu svjetlost
  
• 
  nisko-energetsko ultraljubičasto (Ultraviolet - UV) zračenje
  
• 
  infracrveno (Infrared - IR) zračenje
  
• 
  radiovalna (Radio frequency - RF) i mikrovalna (Microwave - MW) polja
  
• 
  polja ekstremno niskih frekvencija (Extremely Low Frequency - ELF)
  
• 
  statična električna i magnetska polja
  

7. 
   Koje su dvije mjere u prevenciji štetnog zračenja?
   

Obzirom na sva do sada poznata štetna djelovanja elektromagnetskih polja, visokih i ultra-visokih frekvencija elektromagnetskog smoga na čovjeka, životinje i šume nužno je poduzeti provedbu određenih mjera zaštite. Tu bi zaštitu mogli provoditi u dvije faze:

• 
  ograničavanjem jakosti tih polja za nove sustave
  
• 
  provedbom mjera za smanjenje jakosti tih polja za već postojeće sustave
  

8. 
   U čemu je štetan utjecaj antena radio, tv i mobilnih telefona na zdravlje čovjeka i okoliš?
   

Antene su obično postavljene na zgrade i tornjeve u tri grupe po tri antene gdje jedna antena u svakoj grupi emitira signale mobilnim jedinicama. Druge dvije antene u svakoj grupi se koriste za primanje signala od mobilnih jedinica. Da bi došlo do opasnosti od zračenja za pojedinca, on bi se trebao popeti na razinu na kojoj antena odašilje signale na udaljenosti oko pola metra. Do takvih izvora je inače ulaz nedostupan (osim za radnike). Kod TV-a i radija je to zračenje puno manje, a kod vršenja popravaka oprema se isključuje.