Na tim putovanjima susreo se s mnogim učiteljima I misliocima. Kao dvadesetogodišnjak upoznaje Talesa iz Mileta



Yüklə 445 b.
tarix04.12.2017
ölçüsü445 b.
#13823



 

  • Pitagora je rođen na Samosu 580.g.pne, kao sin bogatog trgovca s kojim je mnogo putovao.

  • Na tim putovanjima susreo se s mnogim učiteljima i misliocima.

  • Kao dvadesetogodišnjak upoznaje Talesa iz Mileta.

  • Talesova otkrića su uticala da se Pitagora zainteresuje za matematiku i astronomiju. Tales ga upućuje u Egipat.



535.g.pne, Pitagora odlazi u Egipat. Tamo učestvuje u mnogim filozofskim raspravama i postaje sveštenik u Diospolisu.

  • 535.g.pne, Pitagora odlazi u Egipat. Tamo učestvuje u mnogim filozofskim raspravama i postaje sveštenik u Diospolisu.

  • Ideje koje će kasnije propovedati u svojoj školi imaju korene u egipatskoj religiji.

  • 525.g.pne Persija je napala i okupirala Egipat. Pitagora kao rob biva odveden u Vavilon, gde je mnogo naučio o vavilonskoj religiji, nauci i kulturi.



520.g.pne, Pitagora se vraća na Samos gde osniva školu pod nazivom “polukrug”.

  • 520.g.pne, Pitagora se vraća na Samos gde osniva školu pod nazivom “polukrug”.

  • Zbog metoda, strogosti i drugačijeg načina mišljenja, stanovnici sa Samosa nisu bili zadovoljni Pitagorinim poučavanjem.

  • Pitagora napušta Samos i odlazi u južnu Italiju, u grad Kroton, gde stiče mnoge sledbenike.

  • 518.g.pne osniva matematičku školu koju danas nazivamo Pitagorejskom, a učenike Pitagorejcima.



Pitagorejska škola

  • Školu su činila dva kruga: unutrašnji - učitelji i matematičari i spoljašnji - učenici. Članovi unutrašnjeg kruga, među kojima je bio i sam Pitagora, nisu imali privatno vlasništvo, bili su vegeterijanci i živeli u zajednici, za razliku od članova spoljašnjeg kruga. I muškarci i žene su mogli da postanu njeni učenici. Negovali su i propovedali prijateljstvo, nesebičnost i iskrenost.

  • U Pitagorejskoj školi naglasak je bio na tajnosti i zajedništvu, tako da je danas teško odgonetnuti šta je rad samog Pitagore, a šta njegovih učenika. Ono što je sigurno jeste da je njegova škola dala veliki doprinos matematici.



Dostignuća Pitagorejske škole

  • Pitagorina teorema:

  • u pravouglom trouglu, kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad ostale dve katete (kvadrat ne označava broj već geometrijski lik kvadrata konstruisanog na stranici).

  • Iako je ova teorema nazvana po Pitagori, ona je bila poznata još i starim Vaviloncima 1000 godina pre nego što se Pitagora rodio – Pitagora nije prvi otkrio već prvi dokazao ovu teoremu.



Zbir uglova u trouglu jednak je kao dva prava ugla.

  • Zbir uglova u trouglu jednak je kao dva prava ugla.

  • Otkriće iracionalnih brojeva.

  • Kada su pokušali da izmere hipotenuzu jednakokrako-pravouglog trougla, došli su do zaključka da se ona ne može prikazati kao količnik dva cela broja, što je bilo u suprotnosti s njihovim verovanjem. Ovo otkriće ih je toliko užasnulo pa su ga čuvali u dubokoj tajnosti.



Pet pravilnih geometrijskih tela (Platonova tela). Smatra se da je sam Pitagora znao kako se konstruišu prva tri, ali ne i poslednja dva tela.

  • Pet pravilnih geometrijskih tela (Platonova tela). Smatra se da je sam Pitagora znao kako se konstruišu prva tri, ali ne i poslednja dva tela.



U astronomiji, Pitagora je poučavao da je Zemlja kugla u središtu svemira.

  • U astronomiji, Pitagora je poučavao da je Zemlja kugla u središtu svemira.

  • Zaključio je da se Mesečeva putanja nalazi pod uglom u odnosu na Ekvator.

  • Bio je jedan od prvih koji je primetio da je Venera-kao večernja zvezda ista planeta kao Venera-kao jutarnja zvezda.























Pitagorejci su došli do zaključka da su zvuci u direktnoj proporciji sa udaljenostima nebeskih tela.

  • Pitagorejci su došli do zaključka da su zvuci u direktnoj proporciji sa udaljenostima nebeskih tela.

  • Po njihovom verovanju, poluprečnici sfera stoje u harmonijskim proporcijama i proizvode muziku sfera.

  • Bliže sfere stvaraju dublje tonove, a dalje i brže sfere stvaraju više tonove. Zvuk koji nastaje na taj način, naše obične uši ne čuju.

  • Sveti Augustin je smatrao da ljudi tu muziku čuju na samrti i da im se tada otkrivaju najviša znanja kosmosa.









Matematičari – filozofi su smatrali da lepota nije slučajna. Tragajući za univerzalnom formulom lepote našli su je u proporciji i iskazali Zlatnim presekom.







Yüklə 445 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə