|
Nikolakoperni k dorotea Luzina, mf
|
tarix | 08.10.2017 | ölçüsü | 465 b. | | #3589 |
|
N I K O L A K O P E R N I K Dorotea Luzina, MF Povijest fizike 2007/08
Našu je predodžbu o svemiru postupno stvorio čitav niz predanih ljudi, često ismijavanih, a gdjekad i progonjenih Našu je predodžbu o svemiru postupno stvorio čitav niz predanih ljudi, često ismijavanih, a gdjekad i progonjenih Čak ni do 16. st. nije postignuta suglasnost glede mjesta što ga Zemlja zauzima u svemiru, kao ni toga kako se nebo okreće oko nje Smatralo se da su zvijezde uglavljene u divovsku nebesku sferu što se jednom dnevno okrene oko Zemlje, ali je mnogo teže bilo objasniti nepravilno gibanje 7 “zvijezda lutalica”: Sunca, Mjeseca, Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna Grčki su filozofi pokušali objasniti gibanje planeta okretanjem drugih, planetarnih sfera, koje da su smještene jadna u drugu, dok je Zemlja u njihovom zajedničkom središtu, no njihove su teorije bile jako komplicirane
Nikola Kopernik se rodio 14. veljače 1473. g. u poljskom gradu Torunu na rijeci Visli Nikola Kopernik se rodio 14. veljače 1473. g. u poljskom gradu Torunu na rijeci Visli Otac mu je bio imućan trgovac pa ga je 1491. poslao da studira na sveučilištu u Krakovu Nastavio je školovanje u Italiji gdje je proveo 6 godina, najprije u Bologni pa zatim na padovanskom sveučilištu Kad se 1503. vratio u Poljsku da preuzme mjesto kanonika katedrale u Fromborku, Kopernik je već uspio upiti skoro sva onovjeka znanja iz matematike, astronomije i medicine
Nikola Kopernik, poljski astronom (1473. – 1543.) bio je prvi znanstvenik, od antičkih vremena, koji je tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca Nikola Kopernik, poljski astronom (1473. – 1543.) bio je prvi znanstvenik, od antičkih vremena, koji je tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca Matematički je utemeljio heliocentrični sustav i po tome se smatra OSNIVAČEM MODERNE ASTRONOMIJE Svoja prva astronomska opažanja proveo je 1497. g. , a nastavio je s njima i po povratku u Poljsku te je izveo točne proračune planetarnih putanja. Ta su ga mjerenja uvjerila da Ptolomejev sustav počiva na vrlo bitnim zabludama Jako ga se dojmila Aristarhova (oko 270. pr. Krista) teorija da se Sunce nalazi u središtu nebesa, a Zemlja i ostali planeti da se okreću oko njega
Naime, do tada se vjerovalo da je Zemlja središte svemira, a svi planeti, zvijeze i Sunce da se okreću oko nje Naime, do tada se vjerovalo da je Zemlja središte svemira, a svi planeti, zvijeze i Sunce da se okreću oko nje Taj veliki poljski astronom i znanstvenik smjestio je nebeska tijela na njihova stvarna mjesta Poslije Ptolomejeve teorije koju je podupirala i Crkva pojavilo se glasovito revolucionarno djelo DE REVOLUTIONIBUS ORBIUM COELESTIUM (O obrtanjima nebeskih krugova) objavljeno 1543. g. Nikole Kopernika koje je teoretski protumačilo gibanje nebeskih tijela i jednom zauvijek srušilo naivni geocentrični sustav U Kopernikovu se heliocentričnom sustavu, dakle, Sunce nalazi u središtu svijeta, a svi planeti se okreću oko Sunca
Kopernika su na heliocentričnu teoriju navele mnoge teškoće geocentričnog sustava Kopernika su na heliocentričnu teoriju navele mnoge teškoće geocentričnog sustava Njemu je bilo povjereno sudjelovanje u radu na reformi kalendara koji je već pokazivao znatna odstupanja od stvarnosti Izračunavanje vremena bilo je usko vezano uz pojavu precesije, tj. pomicanja proljetne točke Kopernik je pretpostavio da precesija nastaje zbog pomicanja Zemaljske osi.
Ako Zemlja ima os, ona sigurno rotira, a ako rotira i time već obavlja jedno gibanje zašto ne dopustiti i njezino gibanje oko Sunca Ako Zemlja ima os, ona sigurno rotira, a ako rotira i time već obavlja jedno gibanje zašto ne dopustiti i njezino gibanje oko Sunca Tako je Kopernik zamislio trostruko gibanje Zemlje: godišnje, tj. revoluciju Zemlje oko Sunca, dnevno, tj. rotaciju Zemlje i precesijsko, tj. gibanje Zemaljske osi Vjerovao je da Mjesec nije planet, nego Zemljin satelit
Kopernik je imao pravo rasporedivši planete ispravnim redoslijedom, postavivši Merkur najbliže Suncu, a Saturn najdalje od njega ( Uran, Neptun i Pluton tada još nisu bili otkriveni ) Kopernik je imao pravo rasporedivši planete ispravnim redoslijedom, postavivši Merkur najbliže Suncu, a Saturn najdalje od njega ( Uran, Neptun i Pluton tada još nisu bili otkriveni )
Iako je u korist novog sustava govorilo mnogo toga, on je imao i svoje slabosti osobito zbog toga što je Kopernik pogrešno pretpostavio da se planeti moraju gibati kružnim stazama Iako je u korist novog sustava govorilo mnogo toga, on je imao i svoje slabosti osobito zbog toga što je Kopernik pogrešno pretpostavio da se planeti moraju gibati kružnim stazama Kao i svi njegovi suvremenici i Kopernik je svoja promatranja mogao obavljati samo golim okom zato što u to doba teleskop još nije bio izumljen
Talijanski astronom Galileo Galilei (1564. – 1642.) prvi je upotrijebio teleskop. Talijanski astronom Galileo Galilei (1564. – 1642.) prvi je upotrijebio teleskop. Na osnovu svojih promatranja Jupiterovih satelita u orbitama i prividno promjenljiva oblika Venere tijekom kruženja oko Sunca zaključio je da je Kopernik bio u pravu – PLANETI SE UISTINU OKREĆU OKO SUNCA ! Kopernikova teorija revolucionarno je promijenila čovjekova shvaćanja i stvorila pretpostavke za velika Keplerova i Newtonova otkrića
Crkveni dogmatičari dugo su odolijevali naletu novih spoznaja, ali istina se nije mogla niti spaliti niti sakriti: godine 1757. više od 2 stoljeća poslije smrti Nikole Kopernika, Sveta Stolica proglasila je da su znanstveni dokazi da je Sunce središte planetarnog sustava neoborivi te je odobrila Kopernikova djela Crkveni dogmatičari dugo su odolijevali naletu novih spoznaja, ali istina se nije mogla niti spaliti niti sakriti: godine 1757. više od 2 stoljeća poslije smrti Nikole Kopernika, Sveta Stolica proglasila je da su znanstveni dokazi da je Sunce središte planetarnog sustava neoborivi te je odobrila Kopernikova djela
Spomenik Koperniku u Varšavi Spomenik Koperniku u Varšavi
Kopernik na marci
Sliku takva Kopernika nalazimo u enciklopedijama
Literatura: Enciklopedijski časopis za mlade “Drvo znanja” , studeni 1998. Enciklopedijski časopis za mlade “Drvo znanja” , rujan 1997. Dadić: Povijest metoda u matematici i fizici
Dostları ilə paylaş: |
|
|