Ogledni primjerak testa Pravni studij

Ogledni primjerak testa - Pravni studij

 
 Ogledni primjeri testa razumijevanja teksta i logičkog zaključivanja u postupku utvrđivanja rang liste za upis u prvu godinu pravnog studija u akademskoj 2011/12. godini

 

Razredbeni ispit se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu se provjerava razumijevanje pročitanog teksta, a u drugom logičko razmišljanje.

Test A – razumijevanje teksta.
Kandidati će dobiti na čitanje kraći tekst. Vrijeme čitanja je ograničeno na 15 minuta. Nakon isteka 15 minuta kandidati će vratiti tekst i tada dobiti test od 15 pitanja u kojima se provjeravaju činjenice iz teksta.

Test B – logičko zaključivanje

Kandidati će dobiti na rješavanje 35 zadataka logičkog zaključivanja. Za rješavanje zadataka nije potrebno predznanje već samo strukturirano logičko razmišljanje.

Za oba testa uzeta zajedno dozvoljeno vrijeme rješavanja bit će 60 minuta.

 

 

Ogledni primjer testa razumijevanja teksta u postupku utvrđivanja rang liste za upis 

na integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij

Pažljivo pročitajte tekst koji slijedi.

Od donošenja Konvencije o pravima djeteta (1989) posvojenje kao najpogodniji institut za zbrinjavanje djeteta bez (odgovarajuće) roditeljske skrbi, doživljava promjene. Susret europskih nacionalnih zakonodavstava sa zahtjevima koje taj najvažniji međunarodni dokument za zaštitu djece stavlja pred njih, nije uvijek jednostavan ni lagan. Naime, na europskom zemljopisnom i pravnom području, usprkos integracijama koje nastoje homogenizirati -harmonizirati - unificirati društvena područja, pa tako i pravo, upravo zbog tradicijskih razloga, i pogledi na posvojenje razlikuju se od sustava do sustava. Zamisli o približavanju jedinstvenoj regulativi obiteljskog prava, pa tako i instituta posvojenja, svoj doprinos daju i različite konvencije proizašle iz Vijeća Europe i nekih drugih europskih stručnih tijela. 
Posvojenje je doktrinarno jednostavan institut, no s dalekosežnim implikacijama, s obzirom na to da se u životnom smislu stubokom mijenja život posvojitelja i posvojenog djeteta. No, pravno gledajući, zbog njegove dinamičnosti, uvijek se otvaraju neke nove dvojbe glede pojedinosti instituta posvojenja, od kojih je pod najvećim povećalom pitanje kome pogoduje posvojenje - posvojiteljima ili posvojeniku. Pravo uvijek služi rješavanju konflikta interesa, a oni su najizraženiji u osobnim, emocionalno obojenim odnosima. Uloga je prava da interese polariziranih osoba svede u razumne okvire i dovede ih do najvišeg cilja, a pri posvojenju je to dobrobit posvojenog djeteta. Postavlja se pitanje je li moguće zasnovati posvojenje u potpunosti poštujući dobrobit djeteta kao ključni vrijednosni kriterij svih postupanja s djecom, marginalizirajući interese posvojitelja ili stavljajući ih barem u podređeni položaj. Niječni se odgovor nameće logično jer roditeljstvo, pa tako i posvojiteljski odnos, počiva na egoizmu uobličenome u želji "biti roditeljem". Dakle, imati djecu, ponajprije je, osim prirodnog nagona, zadovoljenje vlastite želje. Izvjesno je da nastanak roditeljstva, pa i zasnivanjem posvojenja, odražava ponajprije posvemašnu želju žene i muškarca da se nazivaju roditeljima, da budu roditelji, a ne da prije svega pomognu nezbrinutom djetetu. Poslije, u većini slučajeva, roditelji postaju paradigma nesebičnosti, davanja i ljubavi. Dakle, na razini pojedinačnih interesa, moguće posvojenje mora odražavati i razumnu količinu subjektivnog odnosa posvojitelja prema zasnivanju posvojenja u smislu uvažavanja njihovih želja. No, upravo kod posvojenja kao pravnog instituta moguća je prevalencija interesa odraslih nad djecom, pa zakonska rješenja i ona sadržana u međunarodnim ugovorima trebaju itekako respektirati potrebu zaštite (posvojene) djece. 
Kad je o posvojenju riječ, roditeljstvo nastaje pravnim aktom. Posljedica je te činjenice mogućnost da društvo kanalizira izbor posvojitelja prema svojoj osnovnoj zamisli - kome omogućiti da posvoji dijete te koju djecu smatrati podobnom za posvojenje. U osnovi, riječ je o stvaranju zakonskih pretpostavki koje određenom broju pojedinaca pogoduju, a ponekima smetaju. 
Institut posvojenja se, promatran u linearnom vremenskom slijedu i kao društveni odnos, a potom i kao pravni, mijenja. Razlozi za otvorenost ili zatvorenost posvojenja podložni su utjecaju demografskih i populacijskih čimbenika u društvu, promjeni svjetonazora, ali i utjecaju različitih lobbyja. Zanimljivo je proučiti koliko najnoviji europski dokument - revidirana Konvencija o posvojenju, doista štiti dobrobit djeteta, a koliko interese posvojitelja. Usto, vrijedno je u tom smislu preispitati i najnovije izmjene hrvatskoga obiteljskog zakonodavstva te latentni sukob biološkog roditelja (najčešće majke) u njezinu pravu na anonimnost i djetetova prava na spoznaju o vlastitu podrijetlu.

Pokušajte se prisjetiti koje teze se iznose u tekstu koji ste čitali. Molimo da odgovore na postavljena pitanja dajete na osnovi tvrdnji iznesenih u tekstu bez obzira slažete li se s njima ili ne.

1. Koji je najprimjereniji postupak u zbrinjavanju djece bez roditeljske skrbi?
a. posvojenje
b. udomljenje
c. smještaj u dom
d. pomoć socijalnih službi

2. Koje su nastojanja prisutna u europskim integracijama kada je o pravu riječ?

a. homogenizacija
b. diverzifikacija
c. institucionalizacija
d. internacionalizacija

3. Zbog čega se razlikuju koncepcije obiteljskog prava u europskim zemljama?

a. tradicije
b. pravnih koncepcija
c. instituta
d. konvencija

4. Koliko se doktrina pojavljuje u pravnim koncepcijama posvojenja?

a. jedna
b. dvije
c. sedam
d. mnogo

5. Pri posvojenju se pojavljuje sukob interesa koje pravo razriješiti. Čiji se interesi sukobljavaju?

a. posvojitelja i djece koju se posvaja
b. bioloških roditelja i djece koju se posvaja
c. bioloških roditelja i posvojitelja
d. posvojitelja i socijalnih službi

6. Koji je najviši cilj postavljen pri posvojenju?

a. dobrobit posvojenog djeteta
b. dobrobit bioloških roditelja
c. dobrobit posvojitelja
d. dobrobit države

7. Koji je primarni interes posvojitelja?

a. da postanu roditelji
b. da pomognu nezbrinutom djetetu
c. nesebičnost
d. ljubav

8. Čije interese pravo mora zaštititi u procesu posvojenja?

a. posvojene djece
b. odraslih
c. instituta
d. bioloških roditelja

9. Koji utjecaji nisu spomenuti u tekstu kao faktori koji otvaraju ili zatvaraju proces posvojenja?

a. stav Crkve
b. utjecaji lobby-ja
c. promjene svjetonazora
d. demografski čimbenici

10. U čemu postoji skriveni pravni sukob bioloških roditelja i posvojenog djeteta?

a. oko prava posvojenog djeteta da dozna tko su mu biološki roditelji
b. oko prava na nasljeđivanje imovine bioloških roditelja
c. oko prava na povrat djeteta biološkim roditeljima
d. oko prava bioloških roditelja na rastavu

11. Definirajte značenje riječi lobby.

a. interesna skupina
b. skup ljudi koji se dogovara u predvorju
c. institut
d. skupina koja zaobilazi pravni sustav

12. U kojem značenju se u tekstu upotrebljava riječ institut?

a. zakonsko načelo
b. zavod ili ustanova
c. proces nastanka socijalnih odnosa
d. moralna norma

 

13. Kakvo je značenje riječi prevalencija korišteno u tekstu?

a. prevlast
b. sprječavanje
c. isključivo pravo
d. negiranje

14. Koje je značenje riječi latentni u tekstu?

a. prikriveni
b. bočni
c. tajni
d. odložen

15. Koje je značenje riječi doktrinarno upotrijebljeno u ovom tekstu?

a. po naučavanju
b. po određenju
c. po znanju
d. po moralu

 

Ogledni primjeri pitanja u testu logičkog zaključivanja u postupku utvrđivanja 
rang liste za upis na integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij 
i preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada

1. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi sinkron.

a. istovremen
b. preveden
c. netaknut
d. blizak

2. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi lukrativan.

a. unosan
b. bogat
c. domišljat
d. uspješan

3. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječi entuzijazam.

a. marljivost
b. polet
c. ushit
d. zanos

4. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječi supstancija.

a. komponenta
b. bit
c. srž
d. esencija

5. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi apsurd.

a. besmislica
b. neprilično
c. protivno
d. nemoguće

6. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi inkarnacija.

a. utjelovljenje
b. obnova
c. iživljavanje
d. ponovno rađanje

7. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječi konvencija.

a. poslušnost
b. pravilo
c. skupština
d. sporazum

8. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi patvorina.

a. izvornik
b. artefakt
c. fabrikat
d. starina

9. Dopunite relaciju: sumnja – skepsa : radost – ?

a. veselje
b. euforija
c. manija
d. tuga

10. Dopunite relaciju: kompetentnost – nadležnost : konfiskacija – ?

a. zapljena
b. neodgovornost
c. nepravda
d. prisila

11. Dopunite relaciju: panegirik – insinuacija : pohvala – ?

a. podmetanje
b. uvreda
c. laž
d. hvalospjev

12. Dopunite relaciju: komplot – savez : alijansa – ?

a. zavjera
b. ugovor
c. bratstvo
d. dobročinstvo

13. Dopunite relaciju: erudicija – ignorancija : mnogo – ?

a. ništa
b. malo
c. donekle
d. puno

14. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. oda
b. panegirik
c. hvalospjev
d. slavopojka

15. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. sljedbenik
b. poltron
c. laskavac
d. ulizica

16. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. načitan
b. vispren
c. oštrouman
d. mudar

17. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. prijevara
b. protekcija
c. pokroviteljstvo
d. zaštita

18. 40 posto pušača oboli od karcinoma pluća, a 10 posto nepušača oboli od iste bolesti. Ako je Hrvatskoj otprilike podjednako pušača i nepušača, koliki će udio pušača biti među oboljelima?

a. među oboljelima će biti 80 posto pušača 
b. ne može se znati koliko će pušača biti među oboljelima
c. među oboljelima će biti više pušača, ali ne zna se koliko
d. među oboljelima će biti jednako pušača i nepušača

19. U boksačkom turniru nastupaju 32 natjecatelja. Turnir je organiziran tako da pobjednici idu u novu borbu, a poraženi ispadaju iz turnira. Koliki će ukupno borbi biti održano na turniru?

a. 31
b. 32
c. 62
d. 46

20. Ante trči brže od Branka. Toni trči brže od Olivera. Toni trči brže od Branka, a Ante brže od Olivera. Ako svi trče u istoj trci, kojim će redom doći na cilj?

a. ne može se razlikovati tko je brži Ante ili Toni, te Branko ili Oliver, ali Ante i Toni stižu prije Branka i Olivera
b. niti jednom trkaču se ne može odrediti redoslijed
c. Toni prvi, Ante drugi, a za Olivera i Branka se ne zna tko je brži
d. redoslijed trke od prvog prema zadnjem je Ante, Toni, Branko, Oliver

 

21. Četiri su biciklista startala jedan iza drugoga redom, prvo Chris, zatim Aron, pa Dick i na kraju Bob. Prvo je Bob prestigao dvojicu, a zatim je Arona prestigao biciklist koji je do tada bio iza njega. Zatim je Chris zaostao za jedno mjesto. Kojim su redom došli na cilj?

a. prvo Bob, zatim Chris, Dick, Aron
b. prvo Chris, zatim Bob, Dick, Aron
c. prvo Chris, zatim Bob, Aron, Dick
d. prvo Bob, pa Dick, Chris, Aron

22. U ladici su rasparene čarape i to 20 plavih i 20 smeđih. U sobi je mrak. Koliko bi najmanje čarapa trebao iznijeti čovjek iz sobe da bude siguran da će imati u rukama par čarapa iste boje?

a. 3
b. 4
c. 2
d. 22

 

23. Ako je to plavo, onda je to smeđe. To je smeđe. Što možemo zaključiti?

a. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.
b. To je sasvim sigurno plavo.
c. To sasvim sigurno nije plavo.
d. To je neke druge boje.

24. Neki T su R. Svi R su Z. Što možemo zaključiti?

a. Neki T su Z.
b. Svi T su Z.
c. Nijedan T nije Z.
d. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.

 

25. U pokrajini Bau sve crnokose majke imaju crvenokosu djecu. Vava ima crvenu kosu. Što možemo zaključiti o njezinoj majci?

a. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.
b. Vavina majka je sigurno crnokosa.
c. Vavina majka sigurno nije crnokosa.
d. Vavina majka sigurno je crvenokosa.

26. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi simultano.

a. istovremeno
b. probno
c. pokusno
d. redovito

27. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi filantrop.

a. dobročinitelj
b. pravednik
c. dobričina
d. pomagač
28. Odredite riječ kojom se ne dijeli značenje s riječi ignorancija.
a. netrpeljivost
b. neukost
c. neznanje
d. neupućenost

29. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječi sukus.

a. dominanta
b. srž
c. bit
d. meritum
30. Odredite riječ po značenju suprotnu riječi skrupula.
a. bezobzirnost
b. pažnja
c. zgražanje
d. sablazan

31. Odredite riječ kojom se ne može opisati značenje riječi stigma.

a. izopćenje
b. biljeg
c. žig
d. ožiljak

32. Odredite riječ kojom se ne dijeli značenje s riječi averzija.

a. varijanta
b. odbojnost
c. zazor
d. antipatija

33. Odredite riječ koja najbliže opisuje značenje riječi pretenzija.

a. aspiracija
b. tlak
c. prenapetost
d. spremnost

34. Dopunite relaciju: bijelo – crno : opsjena – ?

a. stvarnost
b. sjena
c. razum
d. mašta

35. Dopunite relaciju: selekcija – kriterij : odabir – ?

a. mjerilo
b. granica
c. prag
d. postignuće

36. Dopunite relaciju: deficit – debakl : manjak – ?

a. neuspjeh
b. višak
c. poraz
d. dostatnost

37. Dopunite relaciju: konfrontacija – život : slaganje – ?

a. smrt
b. harmonija
c. napredak
d. bolest

38. Dopunite relaciju: emocije – surogat : razum – ?

a. original
b. nadomjestak
c. sofisticiranost
d. roditelj

39. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. dokaz
b. postulat
c. polazište
d. postavka

40. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. stagniranje
b. regresija
c. degradiranje
d. nazadovanje

41. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. profesionalnost
b. kompetencija
c. nadležnost
d. stručnost

42. Izbacite pojam koji po značenju odudara od ostalih.

a. izuzetak
b. klauzula
c. uvjet
d. odredba

43. Među oboljelima od karcinoma pluća 70% je pušača. Osoba X je pušač. Hoće li osoba X oboljeti od karcinoma pluća?

a. ništa se ne može zaključiti o osobi X
b. osoba X ima šansu od 70% da oboli od karcinoma pluća
c. osoba X sasvim sigurno će oboljeti od karcinoma pluća
d. osoba X sasvim sigurno neće oboljeti od karcinoma pluća

44. U šahovskom turniru nastupa 9 natjecatelja. Turnir je organiziran tako da se svaki natjecatelj igra protiv drugih sudionika po jednom. Koliko borbi će biti na cijelom turniru?

a. 36
b. 32
c. 40
d. 72

45. U pojedinačnim dvobojima Marina je trčala brže od Rine. Rina je trčala brže od Eme. Ema je trčala sporije od Marine, a Zora sporije od Eme. Ako sve trče u istoj trci, kojim će redom doći na cilj?

a. redoslijed zajedničke trke je Marina, Rina, Ema, Zora
b. redoslijed se ne može odrediti
c. redoslijed trke je Marina, Rina, Ema, a za Zoru se ne zna kojem je mjestu
d. Zora prva, zatim Marina, Ema i na kraju Rina

46. Četiri trkačice startale su jedna iza druge ovim redom, prvo Lucy, zatim Mel, pa Telma i na kraju Uma. Prvo je Mel zaostala jer ju je pretekla jedna trkačica, a zatim je Lucy zaostala za dvije pozicije jer su je pretekle dvije trkačice koje su do tada bile iza nje. I pred sam cilj Uma je prestigla dvije ispred sebe. Kojim su redom došle na cilj?

a. prvo Telma, zatim Uma, Mel, Lucy
b. prvo Mel, zatim Uma, Telma, Lucy
c. ni za jednu se ne može utvrditi
d. prvo Lucy, a za ostale se ne može utvrditi

 

47. U ladici su rasparene čarape i to njih 20 plavih i 20 smeđih? U sobi je mrak. Koliko bi najmanje čarapa trebao iznijeti čovjek iz sobe da bude siguran da će imati u rukama par plavih čarapa?

a. 22
b. 3
c. 21
d. sve

48. Ako je to maleno, onda je to žuto. To je veliko. Što možemo zaključiti?

a. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.
b. To sasvim sigurno nije žuto.
c. To sasvim sigurno je žuto.
d. To je sasvim sigurno neke druge boje.

49 Nijedan M nije P. Nijedan S nije M. Što možemo zaključiti?

a. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.
b. Nijedan S nije P.
c. Svi S su P.
d. Svi S nisu P.

50. U zemlji Son neki veliki očevi imaju malu djecu. WinDin je velik. Što možemo zaključiti o njegovom ocu?

a. Ništa se sa sigurnošću ne može zaključiti.
b. WinDin-ov otac je sigurno velik.
c. WinDin-ov otac je sigurno malen.
d. WinDin-ov otac sigurno nije velik.