Pisanje ima afektivnu funkciju



Yüklə 499 b.
tarix13.11.2017
ölçüsü499 b.
#9828



Pisanje ima afektivnu funkciju (terapijski, emocionalni značaj…) i instrumentalnu funkciju (informacijski i estetski značaj…) ali i spoznajnu funkciju:

  • Pisanje ima afektivnu funkciju (terapijski, emocionalni značaj…) i instrumentalnu funkciju (informacijski i estetski značaj…) ali i spoznajnu funkciju:

  • U našoj potrebi da se izrazimo simbolički ili činjenično mišljenje i pisanje su najtješnje vezani.

  • Pisanje je intenzivan i zahtjevan postupak oblikovanja misli kroz ispisivanje verbalnih formi.





Drugim riječima pisanje koje potiče opise društvenih pojava i promjena koristeći sociološke spoznajne alate, a uvažavajući intelektualni i kritički doprinos učenika, na najbolji način vodi ka razvoju:

  • Drugim riječima pisanje koje potiče opise društvenih pojava i promjena koristeći sociološke spoznajne alate, a uvažavajući intelektualni i kritički doprinos učenika, na najbolji način vodi ka razvoju:

  • Sociološke imaginacije



Pisanje u je pogodno za sve tipove nastave:

  • Pisanje u je pogodno za sve tipove nastave:

  • Usvajanje novih sadržaja

  • Utvrđivanje

  • Ponavljanje

  • Problemska nastava



Tip sažimanja; vezani tekst uz pitanja ili kriterije koji vode sažimanje (npr. 5 ključna pitanja koja rezimiraju neku temu/koncept ili cinquina, precizno sažimanje). Sažimanje je pogodno za rad u razredu tijekom izvođenja nastave.

  • Tip sažimanja; vezani tekst uz pitanja ili kriterije koji vode sažimanje (npr. 5 ključna pitanja koja rezimiraju neku temu/koncept ili cinquina, precizno sažimanje). Sažimanje je pogodno za rad u razredu tijekom izvođenja nastave.

  • Esejski tip; struktura eseja može biti više ili manje zadana odnosno s više ili manje rigoroznosti u zahtjevima, a teme mogu biti fikcionalne ili nefikcionalne (npr. tema: Opisati jednu subkulturu po izboru prema 5 značajki kulture). Dobre teme su one koje osiguravaju hipotetičko testiranje ili imaju veći analitički potencijal za razumijevanje i primjenu. Pogodan je za individualni (domaći) rad.

  • Scenaristički tip; postoji više modela koji se zapravo mogu svesti na tip s izbornim kriterijima, tip sa zadanim kriterijima i tip analize gotovog teksta (čitanje s predviđanjem ). Svima je zajedničko osmišljavanje i analiziranje konkretnog događaja, likova ili radnje odnosno njihovog razvoja u kontekstu društvenih uvjeta. Pogodan je za kombinaciju rada u razredu s individualnim (domaćim) radom u formi produženog učenja.





KULTURNE KOMPONENTE NA PRIMJERU SUBKULTURE

  • KULTURNE KOMPONENTE NA PRIMJERU SUBKULTURE

  •  

  • Subkultura je određena zajednica ljudi unutar dominantne kulture, a od nje se razlikuje po kulturnim komponentama: simbolima, jeziku, normama, vrijednostima i ritualima. Kako bi pobliže opisala kulturne komponente unutar subkulture, odlučila sam se primijeniti ih na danas vrlo raširenu subkulturu vegetarijanaca.

  • Vegetarijanstvo je stil života koji se bazira na izbacivanju mesa iz prehrane. Postoje razne vrste vegetarijanstva, a ljudima je najpoznatije veganstvo u kojem se osim mesa iz prehrane izbacuje riba, morski i mliječni proizvodi, jaja i općenito hrana životinjskog podrijetla.

  • Najčešći simbol vegetarijanstva je veliko slovo V s listom. Taj se simbol ponajviše koristi u Europi i ne označava samo životni stil vegetarijanstva (stoga nije tek znak već općenito upućuje na „zelene“ i „zdrave“ stavove), već se stavlja i na sve vegetarijanske prehrambene proizvode. U Indiji i zemljama južne Azije za simbol se koristi puni zeleni krug unutar bijelog kvadrata sa zelenim obrubom.

  • Vegetarijanstvo kao takvo zapravo nema određeni jezik. Zbog toga su vegetarijancima važni simboli jer tako mogu drugima lakše objasniti svoju prehranu, izbore i vjerovanja. Također, ljudi često zelenu boju povezuju s vegetarijanstvom jer ona asocira na ekološke orijentacije, biljke i okoliš.

  • Unutar vegetarijanstva ne postoje striktne norme ili pisani zakoni pa prema tome ne postoje ni ozbiljne sankcije jer je to osobni odabir stila života kojeg u svakom trenutku pojedinac može mijenjati. Jedino pravilo po kojem se osoba može smatrati vegetarijancem je to da se meso izbaci iz prehrane, točnije, crveno meso jer postoji skupina vegetarijanca koji jedu piletinu i ribu. Svaka osoba koja se identificira kao vegetarijanac zapravo sama sebi postavlja norme i pravila koja joj odgovaraju. U nekim se religijama (npr. hinduizam) vegetarijanstvo podrazumijeva pravilnim načinom života, a jedenje mesa grijehom. U tom slučaju postoje sankcije ako se meso pojede.

  • Vrijednosti, tj. ono čega se poželjno pridržavati je izbacivanje mesa i mesnih proizvoda iz prehrane. Svoj odabir vegetarijanci smatraju ispravnim i tvrde da time štite prava na život životinja ali i općenito prirodnu ravnotežu.

  • U pogledu rituala, vegetarijanstvo je povezano s prinošenjem žrtvi bogovima u obliku hrane biljnog porijekla odnosno religijski obred beskrvnog žrtvovanja (bogu Shivi u hinduizmu. Najekstremniji primjer rituala nalazimo na tajlandkom otoku Phuket (a gdje dominira taoizam) na kojem stanovnici probadaju obraza noževima i/ili iglama kao oblik rituala u slavu nejedenja mesa. U ostalim dijelovima svijeta i među drugim religijama u kojima ovakva prehrana nije obavezna nećemo naići na tako ekstremne primjere rituala.

  • Subkulture se dakle, za razliku od kontrakultura, ne suprostavljaju značajno dominantnoj kulturi već s njom zapravo razmjenjuju temeljna obilježja i oblikuju svoj zasebni idenitet. Takav idenitet nije opasnost za druge subkulture ili dominantnu kulturu pa možemo reći da među njima načelno vlada odnos tolerancije.

  • Dora Ilić, 3.b







Yüklə 499 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə