Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju

Sveu

ilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet

Diplomski studij informatologije

Ivana Furi


Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju
Diplomski rad

Mentor: prof.dr.sc. Kornelija Petr Balog

Osijek, 2014.

Sažetak

Rad prikazuje istraživanje ponašanja studenata Sveučilišta J.J. Strossmayera prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju provedeno na uzorku od šest studentica različitih studijskih smjerova. Svrha ovog rada jest istražiti ponašanje studenata diplomskih studija Sveučilišta J.J. Strossmayera tijekom pretraživanja informacija u elektroničkom okruženju te postoje li razlike u uspješnosti pretraživanja ovisno o smjeru i prethodnoj edukaciji studenata na temu pretraživanja informacija. Prvi dio rada daje sintezu teorijskih radova značajnih za temu te definira osnovne pojmove i problematiku područja pretraživanja informacija općenito. Opisani su značajni modeli pretraživanja informacija te problemi s kojima se susreću korisnici i stvaratelji informacijskih sustava vezanih uz predviđanje informacijskih potreba korisnika, korištenja ključnih riječi u pretraživanju, informacijsko ponašanje korisnika itd. Drugi dio rada donosi istraživanje provedeno na Filozofskom fakultetu na uzorku od šest ispitanica koje uključuju tri studentice informacijskih znanosti, studentica ekonomije, studentica psihologije te studentica kulturologije. Sve ispitanice su studentice završnih godina diplomskih studija. Rezultati dobiveni istraživanjem pokazuju koliko je studentima vremena potrebno za pronalazak informacija u elektroničkom okruženju, točnije putem tražilice, baze podataka ili mrežnog knjižničnog kataloga, koliko koraka čine prilikom pretraživanja, koliko pritisaka na miš te se ocijenilo jesu li studenti pronašli traženu informaciju, odnosno jesu li uspješno obavili zadatak. Nadalje, istraživanje nudi spoznaje o strategiji pretraživanja studenata različitih smjerova na Osječkom sveučilištu. Prilikom istraživanja bilježili su se komentari ispitanika na potencijalne poteškoće ili frustracije s kojima se susreću. Ovakvi rezultati pomažu dati uvid u načine pretraživanja širokog spektra elektroničkih izvora informacija studenata Osječkog sveučilišta.

Ključne riječi: Sveučilište J.J. Strossmayera, studenti, pretraživanje informacija, informacijsko ponašanje, elektronički izvori informacija


Sadržaj

1. Uvod 3

2. Informacijsko ponašanje (Human information behavior) 6

2.1.Temeljni fenomen 6

2.2. Pretraživanje informacija 8

2.2.1. Modeli informacijskog pretraživanja 11

2.2.2. Odabrani modeli informacijskog pretraživanja 12

2.2.2.1. Sense-making (Dervin) 12

2.2.2.2. Berrypicking model 13

2.2.2.3. Kuhlthau ISP model 15

2.2.2.4. Epizodni model i ASK hipoteza 16

2.2.2.3. Ingwersen kognitivni model 17

2.2.2.6. Saračević stratificirani model 18

2.2.3. Strategije pretraživanja 20

3. Informacijsko obilje informacijskog društva – problemi knjižnične zajednice i korisnika 22

3.1. Problemi vezani uz odabir termina za pretraživanje 24

3.2. Iščekivanja korisnika od informacijskih sustava 25

3.3. Bradfordov zakon i ostali zakoni distribucije 26

3.4. Veličina tezaurusa za označivanje 27

4. Ponašanje studenata Sveučilišta J.J. Strossmayera prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju 28

4.1. Cilj i pretpostavke istraživanja 28

4.2. Metodologija, instrument i uzorak istraživanja 30

4.3. Rezultati istraživanja 31

4.3.1. Početna anketa 31

4.3.2. Središnji dio istraživanja 34

4.3.2.1. Studenti informacijskih znanosti 35

4.3.2.2. Ostale ispitanice 43

4.3.2.3. Komentari i iskazani osjećaji ispitanica tijekom istraživanja 52

4.4. Rasprava 54

5. Zaključak 59

6. Literatura 61

7. Popis priloga 64

1. Uvod

Napredak informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) omogućio je velikom broju korisnika pristup gotovo neograničenom broju elektroničkih izvora informacija kao što su baze podataka, elektronički časopisi, online knjižnični katalozi, web stranice i mnogi drugi. Takvo okruženje rezultiralo je pojavom informacijskog društva. Informacijsko društvo se može definirati kao „ono društvo u kojemu informacijsko-komunikacijske tehnologije igraju ključnu ulogu u ekonomskom i društvenom razvoju“¹. U informacijskom društvu stavljen je naglasak na cjeloživotno učenje, na samostalan rad pojedinca u neprestanom nastojanju unapređivanja vlastitih znanja i sposobnosti.

U današnjem društvu informacije se svakodnevno generiraju i mijenjaju, dolazi se do novih spoznaja i informacije brzo zastarijevaju. Kako bi uspješno pratili takve promjene, pojedinci se često okreću mrežnim izvorima, točnije internetu. Unatoč olakšanom pristupu kvalitetnim stručnim informacijama, internet okuplja i mnoge neprovjerene, često netočne ili nekvalitetne izvore informacija. Javljaju se i problemi prvenstveno pronalaska željenih informacija, zatim kritičko vrednovanje i odabir kvalitetnih i točnih informacija, njihovo etičko prikupljanje i korištenje. Rješenje ovih problema nalazi se u informacijskom opismenjavanju.

Obrazovanje mora pratiti promjene u društvu kako bi se stručnjaci budućnosti pripremili za zahtjeve suvremenog tržišta rada te uspješno napredovali u profesionalnom i intelektualnom smislu. Sveučilišta su prihvatila IKT u velikoj mjeri te se učenje sve više sve više temelji na istraživačkom i projektnom radu, a sve manje na predavanjima ex cathedra². Studenti uz konkretna teorijska znanja, stječu vještine samostalnog rada i istraživanja; uče kako učiti. Primjetan je trend uvođenja kolegija čiji je cilj podučiti studente istraživačkom radu i informacijskoj pismenosti i u Hrvatskoj (primjerice Uvod u znanstveni rad ili Metodologija istraživačkog rada i sl.). Zadaća ovakvih kolegija jest, između ostalog, studente naučiti kako samostalno tražiti kvalitetne stručne informacije, gdje ih pronaći, kritički vrednovati i koristiti u vlastitom radu. Uvođenje navedenih i sličnih kolegija u nastavni plan i program sveučilišta osigurava edukaciju informacijski pismenih studenata. U informacijskom opismenjavanju ne sudjeluju samo nastavnici putem kolegija, već i sveučilišni knjižničari koji organiziraju različite aktivnosti s ciljem poticanja i razvoja samostalnog rada studenata u pretraživanju informacija, kritičkom vrednovanju i odabiru te etičkom korištenju informacija. U Hrvatskoj se ističe nekoliko primjera opisane suradnje nastavnika i visokoškolskih knjižnica, a svakako je važno napomenuti Središnju medicinsku knjižnicu (SMK) Medicinskog fakulteta u Zagrebu. SMK u nastavi sudjeluje kroz kolegij pod nazivom Uvod u znanstveni rad u medicini koji se izvodi putem predavanja na kojima se studenti upoznaju s izvorima gdje mogu pronaći najnovije informacije na području medicine te kako se one organiziraju. Dio vježbi održava se na računalima te uključuje upoznavanje studenata s dostupnim elektroničkim izvorima medicinskih informacija te s bibliografskim bazama podataka s područja medicine i kako ih pretraživati³. Na osječkom sveučilištu važan doprinos informacijskom opismenjavanju daje Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) kao središnja knjižnica knjižničnog sustava Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji s visokoškolskim knjižnicama i knjižničarima. Primjerice, u suradnji s Knjižnicom Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, knjižničari surađuju s korisnicima koji ulaze u knjižnicu te ih, kao prvi korak, upoznaju s organizacijom knjižnice, što sve u knjižnici mogu pronaći i kako. Edukacija se u knjižnici provodi ili individualno ili u manjim skupinama gdje knjižničari podučavaju korisnike kako pravilno postaviti upit, koje i koliko termina za pretraživanje koristiti, kako pregledavati knjižnični katalog (papirni i mrežni) te kako pretraživati mrežne izvore koji su im dostupni⁴. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku organizira edukaciju studenata po studentskim grupama te ih upoznaje sa sadržajima koje mogu pronaći u knjižnici i kako pretraživati dostupne sadržaje, ali i omogućuje studentima individualnu edukaciju koja omogućuje fokusiranje na specifične potrebe svakog studenta. Knjižnica također okuplja korisne materijale na svojoj mrežnoj stranici u kojima je objašnjeno kako pretraživati knjižnični katalog, kako se snalaziti u prostoru knjižnice te upute kako koristiti i pretraživati baze podataka na koje je knjižnica pretplaćena⁵.

Prethodno opisane aktivnosti pomažu studentima naučiti kako tražiti kvalitetne stručne informacije i samostalno istraživati s ciljem cjeloživotnog samostalnog učenja i usavršavanja. Cilj ovoga rada jest istražiti ponašanje studenata prilikom pretraživanja informacija u elektroničnom okruženju. Točnije, cilj je spoznati na koje načine studenti diplomskih studija Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku pretražuju informacije u elektroničkom okruženju te usporediti vještine i tehnike pretraživanja kod studenata informacijskih znanosti koji su slušali brojna predavanja o navedenoj tematici i studenata drugih znanstvenih područja. Teorijski dio rada podijeljen je u dva dijela. U prvom dijelu opisuje se pitanje informacijskog ponašanja, definiraju se temeljni pojmovi o kojima će se raspravljati u radu i koji su bitni za razumijevanje opisane problematike. U nastavku poglavlja opisuje se pojam pretraživanja informacija te mnogi modeli koji su nastali kao rezultat istraživana korisničkog ponašanja pri pretraživanju informacija. U drugom dijelu opisuju se općenito problemi s kojima se korisnici susreću prilikom pretraživanja, a koji im otežavaju ili onemogućuju pronalazak informacija koje su im potrebne.

Nakon definiranja osnovnih pojmova prelazi se na konkretno istraživanje Poglavlje 4.1. predstavlja ciljeve i svrhu istraživanja. U poglavlju 4.2. opisana je metodologija, instrument istraživanja i uzorak. U poglavlju 4.3. predstavljeni su rezultati istraživanja podijeljeni na dva dijela: početna anketa i središnji dio istraživanja. Rezultati istraživanja pokazat će koliko je vremena studentima potrebno za rješavanje zadanih problemskih zadataka, koliko koraka ispitanici čine do završetka istraživanja, broj pritisaka na miš te će se prosuditi jesu li uspješno izvršili zadane zadatke. Prilikom istraživanja ispitivat će se i stavovi i mišljenje ispitanika o pretraživanju, odnosno što im predstavlja probleme ili poteškoće pri pretraživanju ili što rješavaju s lakoćom. Rezultati dobiveni istraživanjem obrađeni su i analizirani u poglavlju 4.4. Rasprava.