Povijest matematike, predavanje fmb 10 Zlatni rez



Yüklə 1,53 Mb.
tarix28.08.2018
ölçüsü1,53 Mb.
#65159


Povijest matematike, 2. predavanje ©FMB 10


Zlatni rez



Kutevi u poligonima



Platonova tijela



Zenon iz Eleje (490-425)



Platon (427-347)



Teodor iz Kirene (465-398)



Aristotel (384 – 322)

  • svaka matematička tvrdnja je ili istinita ili lažna

  • promatra isključivo konkretne objekte: pravac nije beskonačan jer iako ga možemo nacrtati po volji dugog, nije ga moguće realizirati kao beskonačnog



Tri klasična problema



Konstrukcije ravnalom i šestarom



“Racionalne” operacije



Problem udvostručenja kocke (delijski problem)



Problem kvadrature kruga



Hipokratovi mjeseci



Hipijina kvadratisa



Problem trisekcije kuta



O nemogućnosti rješenja tri klasična problema



Duplikacija kocke brida a

  • Duplikacija kocke brida a

  • Trisekcija kuta od 60°

  • Konstrukcija pravilnog sedmerokuta



Doba helenizma

  • početak:

  • Aleksandar Veliki: osvajanja izvan Grčke 332.-323. g.pr.Kr.

  • kraj: oko prijelaza era

  • nakon smrti A.V. Grčka se raspada na više zemalja

  • glavni znanstveni centar: Aleksandrija (331) – u nju je A.V. naselio Grke, Egipćane i Židove

  • nakon Aleksandrove smrti Aleksandrija postaje glavni grad egipatskog kraljevstva (Ptolomej I)



Aleksandrija

  • više od 600 godina

  • znanstveni centar

  • museion = univerzitet + biblioteka

  • u museionu rade svi najveći znanstvenici helenizma

  • 700000 manuskripata

  • procvat egzaktnih znanosti, osobito matematike

  • prvi “pročelnik” za matematiku: Euklid



Euklid (330 – 275)

  • malo se zna o njegovu životu

  • djela o matematici, optici, glazbi i astronomiji

  • glavno djelo: Elementi (EE) – Stoichea

  • sinteza sve dotad poznate matematike u 13 knjiga

  • 2.st.n.e. Hipsikl dodaje EE XIV, 6.st.n.e. Izidor iz Mileta dodaje EE XV

  • Data – vrsta repetitorija i djelomično upotpunjenje EE (izgubljeno)

  • Porizmi – primjena EE sa samostalnim značenjem



Euklidovi elementi

  • 23 definicije, 5 aksioma i 5 postulata

  • definicije, aksiomi, postulati  teoremi (svaki teorem slijedi isključivo iz već dokazanih ili iz osnovnih tvrdnji): utemeljen deduktivni pristup u matematici

  • htio je izvesti svu matematiku iz malo osnovnih tvrdnji

  • izvori: pitagorejci, osim za EE III i IV (Hipokrat s Hiosa), EE V i EE XII (Eudoks s Knida), EE X i EE XIII (Teetet)



Euklidovi postulati

  • Dvije točke određuju dužinu.

  • Dužina se može produžiti u oba smjera.

  • Kružnica je zadana središtem i polumjerom.

  • Svi pravi kutevi su jednaki.

  • (Postulat o paralelama) Ako pravac siječe dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produže) sijeku.



Euklidovi aksiomi

  • a = b & b = c  a = c

  • a = c & b = d  a+b = c+d

  • a = c & b = d  a-b = c-d

  • Ono što se podudara je jednako.

  • Cjelina je veća od dijela.



EE I – elementarna geometrija (48)



EE II – geometrijska algebra (14)



EE III – planimetrija kružnice i kruga (37)



EE IV – konstrukcije pravilnih poligona (16)



EE V – opća teorija omjera i razmjera (25)

  • za istovrsne geometrijske veličine A, B, C, D vrijedi A:B=C:D ako za sve prirodne m,n vrijedi

    • mA>nB  mC>nD
    • mA=nB  mC=nD
    • mA
  • dvostruki omjer od A:B – omjer A:C t.d. A:B=B:C

  • trostruki omjer od A:B - omjer A:D t.d. postoji C t.d. A:B=B:C=C:D



EE VI – primjena opće teorije omjera i razmjera na planimetriju (33)

  • sličnost likova



EE VII – teorija brojeva (39)

  • Euklidov algoritam

  • prosti i složeni brojevi

  • najmanji zajednički višekratnik



EE VIII – teorija brojeva (27)

  • djeljivost i omjeri



EE X – klasifikacija kvadratnih iracionalnosti (117)



EE XI – opća steoreometrija (39)

  • presjek dvije ravnine je pravac (3)

  • pravci okomiti na istu ravninu su paralelni (6)

  • ravnine okomite na isti pravac su paralelne (14)

  • prostorni kut sadržan je u kutevima među ravninama čiji zbroj je manji od 4 prava kuta (21)

  • parelelepipedi iste baze i visine su jednaki (31)

  • omjer volumena paralelepipeda iste visine jednak je omjeru njihovih baza (32)



EE XII – primjena metode ekshaustije na stereometriju (18)

  • površine krugova su proporcionalne kvadratima njihovih promjera (2)

  • dva tetraedra su jednaka ako imaju iste baze i visine (5)

  • trostrana prizma se može podijeliti na 3 piramide istog volumena  vol. piramide je 1/3 vol. prizme iste baze i visine (6,7)

  • vol. stošca je 1/3 vol. valjka iste baze i visine (10)

  • omjer vol. kugli je trostruki omjer njihovih promjera tj. vol kugle je proporc. kubu njena promjera (18)



EE XIII – teorija pravilnih poliedara (18)

  • pravilni tetraedar: po 4 vrha, brida i strane, a:R=6 : 3

  • kocka: 8 vrhova, 12 bridova, 6 strana, brida i strane, a:R=3 : 3

  • pravilni oktaedar: 6 vrhova, 12 bridova, 8 strana, brida i strane, a:R=2 : 2

  • dodekaedar: 20 vrhova, 30 bridova, 12 strana, a:R= (5 -1) : 23

  • ikozaedar: 12 vrhova, 30 bridova, 20 strana, a:R=2 : (10+25)



Yüklə 1,53 Mb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə