|
Povijest matematike, predavanje fmb 10 Zlatni rez
|
tarix | 28.08.2018 | ölçüsü | 1,53 Mb. | | #65159 |
|
Povijest matematike, 2. predavanje ©FMB 10
Zlatni rez
Kutevi u poligonima
Platonova tijela
Zenon iz Eleje (490-425)
Platon (427-347)
Teodor iz Kirene (465-398)
Aristotel (384 – 322) svaka matematička tvrdnja je ili istinita ili lažna promatra isključivo konkretne objekte: pravac nije beskonačan jer iako ga možemo nacrtati po volji dugog, nije ga moguće realizirati kao beskonačnog
Konstrukcije ravnalom i šestarom
“Racionalne” operacije
Problem udvostručenja kocke (delijski problem)
Problem kvadrature kruga
Hipokratovi mjeseci
Hipijina kvadratisa
Problem trisekcije kuta
O nemogućnosti rješenja tri klasična problema
Duplikacija kocke brida a Duplikacija kocke brida a Trisekcija kuta od 60° Konstrukcija pravilnog sedmerokuta
Doba helenizma početak: Aleksandar Veliki: osvajanja izvan Grčke 332.-323. g.pr.Kr. nakon smrti A.V. Grčka se raspada na više zemalja glavni znanstveni centar: Aleksandrija (331) – u nju je A.V. naselio Grke, Egipćane i Židove nakon Aleksandrove smrti Aleksandrija postaje glavni grad egipatskog kraljevstva (Ptolomej I)
Aleksandrija više od 600 godina znanstveni centar museion = univerzitet + biblioteka u museionu rade svi najveći znanstvenici helenizma 700000 manuskripata prvi “pročelnik” za matematiku: Euklid
Euklid (330 – 275) malo se zna o njegovu životu djela o matematici, optici, glazbi i astronomiji glavno djelo: Elementi (EE) – Stoichea sinteza sve dotad poznate matematike u 13 knjiga Data – vrsta repetitorija i djelomično upotpunjenje EE (izgubljeno) Porizmi – primjena EE sa samostalnim značenjem
Euklidovi elementi 23 definicije, 5 aksioma i 5 postulata definicije, aksiomi, postulati teoremi (svaki teorem slijedi isključivo iz već dokazanih ili iz osnovnih tvrdnji): utemeljen deduktivni pristup u matematici izvori: pitagorejci, osim za EE III i IV (Hipokrat s Hiosa), EE V i EE XII (Eudoks s Knida), EE X i EE XIII (Teetet)
Euklidovi postulati Dvije točke određuju dužinu. Dužina se može produžiti u oba smjera. Kružnica je zadana središtem i polumjerom. Svi pravi kutevi su jednaki. (Postulat o paralelama) Ako pravac siječe dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produže) sijeku.
Euklidovi aksiomi a = b & b = c a = c a = c & b = d a+b = c+d a = c & b = d a-b = c-d Ono što se podudara je jednako. Cjelina je veća od dijela.
EE I – elementarna geometrija (48)
EE II – geometrijska algebra (14)
EE III – planimetrija kružnice i kruga (37)
EE IV – konstrukcije pravilnih poligona (16)
EE V – opća teorija omjera i razmjera (25) za istovrsne geometrijske veličine A, B, C, D vrijedi A:B=C:D ako za sve prirodne m,n vrijedi - mA>nB mC>nD
- mA=nB mC=nD
- mA
dvostruki omjer od A:B – omjer A:C t.d. A:B=B:C trostruki omjer od A:B - omjer A:D t.d. postoji C t.d. A:B=B:C=C:D
EE VI – primjena opće teorije omjera i razmjera na planimetriju (33)
EE VII – teorija brojeva (39) Euklidov algoritam prosti i složeni brojevi najmanji zajednički višekratnik
EE VIII – teorija brojeva (27)
EE X – klasifikacija kvadratnih iracionalnosti (117)
EE XI – opća steoreometrija (39) presjek dvije ravnine je pravac (3) pravci okomiti na istu ravninu su paralelni (6) ravnine okomite na isti pravac su paralelne (14) prostorni kut sadržan je u kutevima među ravninama čiji zbroj je manji od 4 prava kuta (21) parelelepipedi iste baze i visine su jednaki (31) omjer volumena paralelepipeda iste visine jednak je omjeru njihovih baza (32)
EE XII – primjena metode ekshaustije na stereometriju (18) površine krugova su proporcionalne kvadratima njihovih promjera (2) dva tetraedra su jednaka ako imaju iste baze i visine (5) trostrana prizma se može podijeliti na 3 piramide istog volumena vol. piramide je 1/3 vol. prizme iste baze i visine (6,7) vol. stošca je 1/3 vol. valjka iste baze i visine (10) omjer vol. kugli je trostruki omjer njihovih promjera tj. vol kugle je proporc. kubu njena promjera (18)
EE XIII – teorija pravilnih poliedara (18) pravilni tetraedar: po 4 vrha, brida i strane, a:R=6 : 3 kocka: 8 vrhova, 12 bridova, 6 strana, brida i strane, a:R=3 : 3 pravilni oktaedar: 6 vrhova, 12 bridova, 8 strana, brida i strane, a:R=2 : 2 dodekaedar: 20 vrhova, 30 bridova, 12 strana, a:R= (5 -1) : 23 ikozaedar: 12 vrhova, 30 bridova, 20 strana, a:R=2 : (10+25)
Dostları ilə paylaş: |
|
|