Rimsko carstvo u st

1. 
   ANTIČKI RIM
   

Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753. pr.Kr. nastala od grada-države Rima osnovanog na Apeninskom poluotoku i dovela do uspostave velikog Rimskog carstva koje se protezalo duž Sredozemnog mora. . Osim Latina, na tom području su živjeli i Etrušćani u svojim gradovima – državama. Prema legendi Rim su osnovala dva brata blizanca, Romul i Rem koji su bili ostavljeni na obali rijeke Tiber, a odhranila ih je vučica. Po legendi Romul je prvi kralj Rima. Tokom svog dvanaest stoljeća dugog postojanja, rimska civilizacija je prošla put od kraljevine, preko republike do diktature, carstva i monarhije. U početku Rim osvaja Apeninski poluotok, etrurske gradove, za što je zaslužna dobra vojna organizacija, zatim u 2. st.pr. Kr. prelazi na susjednu, Jadransku obalu, te na sve otoke Sredozemnog mora. Do 509. g. pr. Kr. Rim je kraljevina, a iza toga republika u kojoj glavnu vlast ima senat. Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Europom i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovništva. U 1. st. Rimljani osvajaju sav poznati svijet – IMPERIUM ROMANUM ( RIMSKO CARSTVO ).



RIMSKO CARSTVO U 1. ST.

U to vrijeme vlada imperator, car Cezar. Car Dioklecijan vidi da je Carstvo prostorno preveliko, tj. spoznaje da ga treba podijeliti na dva dijela, što se je i dogodilo 375. g.. Unuk cara Oktavijana, Konstantin, seli prijestolnicu u Istambul ( Carigrad )- 330. g. osniva Konstantinopol.

Ipak, na kraju je i Rimsko carstvo doživjelo pad. Zapadni dio rimskog carstva se u 5.stoljeću podjelio u nezavisna kraljevstva ( 476. g. ga osvajaju Germani pod vodstvom Odoakra ), dok je Istočno Rimsko Carstvo postojalo sve do 1460.godine kada njegovu posljednju provinciju imena Moreja zauzima Osmansko Carstvo.

Rimska civilizacija se najčešće svrstava u razdoblje antike, zajedno sa antičkom Grčkom, civilizacijom koja je inspirirala velik dio kulture antičkog Rima. Antički Rim je potaknuo razvoj prava, ratnog umijeća, umjetnosti, književnosti, arhitekture, tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje civilizacije.

Religija je mnogoboštvo, svako osvojeno područje Rimljani nazivaju PROVINCIJA, a na području Hrvatske to su Panonija, Dalmacija i Histrija.

RIM – ARHITEKTURA

Antička Grčka je kulturni uzor Rima ali ne na način da slijepo preuzimaju elemente Grčke arhitekture nego su više praktični. Doprinos rimske civilizacije je u pravu, inženjerstvu, kod organizacije države, kod izgradnje. Pratimo pojavu novih konstruktivnih sistema i elemenata, lukova i svodova, te pojavu novih materijala, betona, koji omogućava veće raspone. Rimski graditelji preferiraju zid, dok se stupovi koriste samo kao dekoracija i rasčlamba zidne plohe. Za razliku od grčke arhitekture, rimska težište stavlja na unutrašnji prostor a ne na vanjski. Javljaju se novi tipovi građevina : amfiteatri, terme, palače, gradski trgovi ( forumi ), basilice ( gradske skupštine ).

RIMSKI GRAD – građen kao planski pravokutan prostor, uokviren zidinama i kulama, unutar zidina postoje dvije glavne ulice, KARDO ( kraća ul., smjer sjever – jug ) i DEKUMANUS ( duža ul. , smjer istok – zapad ). Ostale ulice su paralelne s tim glavnim ulicama. Na taj način se formiraju stambene četvrti, INSULE. Grad je formiran po sistemu rimskog vojnog logora ( kastrum ).



U svim provincijama gradovi imaju isti sadržaj – kazalište, terme, amfiteatri, trg, tržnice, trgovine, hramovi, sudnice. Ulice su popločene kamenim pločama. Stambene kuće su višekatne, građene od opeke ili kamena. Svaki grad je imao vodovod – AKVADUKT – zidana konstrukcija u nagibu na stupovima koji su međusobno vezani lukovima. Primjer je dobro očuvan rimski akvadukt u Francuskoj – PONT DU GARD.



Rimljani su shvatili važnost dobrih rješenja CESTA, pa su svoje ceste popločavali i što je jako važno, održavali su ih. Imali su gustu mrežu cesta koja osigurava siguran promet i razvoj trgovine, obrta, pošte. NEKROPOLE ( gradovi mrtvih ) – Rimljani imaju običaj pokapanja izvan gradskih zidina jer se je time sprječavalo širenje zaraza. Možemo uspoređivati grčku i rimsku arhitekturu:

GRČKA RIM . mjerilo – čovjek mjerilo ogromno . na akropoli „ nered ” na forumu red . kod hrama važna vanjština bogato ukrašena unutrašnjost . teatar u stijeni teatar na konstrukciji

Stupovni redovi koji postoje u Rimu imaju osnovu u grčkim stupovnim redovima, ali su monolitni ( izvedeni u jednom komadu ) a tijelo im je glatko, nema kanelura. U rimskoj arhitekturi razlikujemo:

• 
  Rimsko –dorski
  
• 
  Rimsko – jonski
  
• 
  Rimsko – korintski
  
• 
  Toskanski – varijanta dorskog
  
• 
  Kompozitni – jonski i korintski
  

HRAM je nastao pod utjecajem grčkog i etrušćanskog hrama, ali postoje i razlike: 1)postament je viši od grčkog, jasno je izražen ulaz, te prednja i stražnja strana 2)cela je jedna prostorija 3)ulazne stepenice su samo s prednje strane 4)cela zauzima 2/3 dubine tlocrta i cijelu širinu

Grade se hramovi pravokutnog i kružnog tlocrta. Primjer pravokutnog hrama je hram Fortune Virilis, Rim, 2. st. pr. Kr. – ulaz je samo s prednje strane, oblik je uži i viši od grčkog, timpanon je strmiji. Primjer kružnog hrama je Pantheon, 2. st., Rim – hram svih bogova, građen od betona. To je kružna građevina s naglašenim pravokutnim ulazom. Zidovi su debeli oko 6 m, u njima su polukružna i pravokutna udubljenja u kojima su kipovi bogova. Kupola je izvedena od opeke, a u nju se može upisati kugla Ø 43.2 m, na vrhu je otvor Ø 9 m, tako da se svijetlo jednoliko širi cijelim prostorom. Kupola je iznutra kasetirana i ukrašena ornamentima. Ulazni dio je pravokutan trijem s dvostrešnim krovom i timpanonom.



HRAM FORTUNE VIRILIS



PANTHEON



IZGLED PANTHEONA IZVANA

MAUZOLEJ je velika, svečana grobnica za sahranjivanje careva i odličnika, obično su građene kao kružne kule na pravokutnim podnožjima. Primjer – Hadrijanov mauzolej u Rimu



HADRIJANOV MAUZOLEJ, RIM

FORUM je gradski trg – primjer FORUM ROMANUM – trg nepravilnog oblika koji se gradi od 5. st.pr.Kr. - 3. st. – na njemu su različite vrste građevina – hramovi, bazilike, slavoluci, građevine društvene namjene. U pravilu su rimski trgovi pravilnog oblika osim rimskog koji je rano započet i dugo se je gradio.



FORUM ROMANUM

BAZILIKA je građevina koja služi javnim okupljanjima, suđenjima, trgovanjima, obično je pravokutnog tlocrta, stupovima podjeljena u brodove, na suprotnoj strani od ulaza ima apsidu ( polukružno udubljenje ) u kojem je sjedio sudac za tribinom ( tribunal – ime za sud ).

SLAVOLUK ( ARCUS TRIUMPHALIS – trijumfalni luk ) – to su svečana vrata, građena u čast vojskovođe i njegove pobjede, s jednim ili tri lučna otvora, ukrašen stupovima, bogatom profilacijom, istaknutim vijencem iznad kojeg je ATIKA ( čisto rimski element, nadograđeni puni zid, rasčlanjen kao i prizemni dio slavoluka, ukrašen je natpisom i reljefom. Na vrhu je obično kip slavljenika.



TITOV SLAVOLUK U RIMU

TEATAR je oblik prenesen iz Grčke, manji nego u Grčkoj. Gradi se na ravnom, gledalište je podignuto na konstrukciju ( sistem zidova i svodova ), a zajedno sa scenom čini zatvorenu arhitektonsku formu.



KAZALIŠTE U SABRATHI, 1.st., SJEVERNA AFRIKA

AMFITEATAR su prostori za priredbe velikih razmjera, za gladijatorske borbe, insceniranje pomorskih bitaka ( lat. Arena = pijesak ). Ispod sjedišta su prostori za garderobe. Gledalište se puni i prazni sistemom zrakastih hodnika. Tlocrti mogu biti kružnog ili elipsastog oblika. Oko same arene je visok zid koji štiti gledatelje, a s vanjske strane je plašt od lučnih otvora i stupova prislonjenih na zidove.



KOLOSEUM U RIMU

KOLUMNE su spomen – stupovi, sa figurom cara na vrhu, a tijelo stupa je ukrašeno reljefom.



TRAJANOV STUP, RIM

TERME su javna kupališta, ujedno i centar društvenog života. Osim što su služile održavanju higijene, služile su okupljanju i vođenju filozofskih razgovora, pa su osim kupelji bile građene i prostorije za biblioteke i dvorane za vođenje razgovora. Terme su imale sisteme kanala kojima je strujao zagrijani zrak koji je grijao vodu i zrak. Primjer su Caracalline terme ( Karakaline terme ) u Rimu.



Caracalline terme, Rim

RIMSKA STAMBENA KUĆA ( domus )

Tlocrt je izdužen, okomito postavljen na ulicu, prostorije za stanovanje projektirane oko dva otvorena prostora – ATRIJA – (dvorište s bazenom koji se puni vodom s kosih krovnih ploha koje imaju nagib prema njemu) i PERISTILA – vrt okružen stupovima, ozelenjen i uređen ). Oko peristila su prostorije za obitelj a oko atrija prosorije za primanje gostiju. Unekim slučajevima je postojao i kat na kojem su bile prostorije za sluge i robove. Prostori koji su bili orijentirani na ulicu obično su bili namjenjeni trgovini.



PERISTIL



TRODIMENZIONALNI PRIKAZ RIMSKE KUĆE