Sadržaj
“Statistički način mišljenja jednog će “Statistički način mišljenja jednog će kao znanje čitanja i pisanja.”
H.G.Wells (1866. – 1946.)
Preko 100 definicija pojma “statistika” “Nijedna definicija ne znači mnogo tako dugo dok nismo proučili ono na čemu radimo – a tada je svaka definicija gotovo nepotrebna”; Mainland Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumačenjem podataka masovnih pojava U svakodnevnom govoru, riječ statistika koristi se i za već prikupljenje i uređene podatke, brojčane pokazatelje, koji su objavljeni u obliku tablica, grafikona i sl.
Pojam statistike ne odnosi se isključivo na Pojam statistike ne odnosi se isključivo na statističke podatke, već uz način proučavanja pojava koje nas okružuju, a u svakodnevnom životu susrećemo se s njom kroz: Prosjek ocjena Stopu inflacije Postotak porasta nezaposlenih Prosječnu starost stanovnika RH ...
Deskriptivna statistika - Temelji se na potpunom obuhvatu statističkog skupa, koristi brojčane (numeričke) i grafičke metode kako bi opisala populaciju (N)
- mjere centralne tendencije, mjere disperzije, mjere asimetrije, mjere zaobljenosti...
Inferencijalna statistika - Temelji se na dijelu (uzorku (n)) jedinica izabranih iz statističkog skupa, radi donošenja zaključaka o parametrima populacije
Varijacije (različitost, promjenjivost) i kovarijacije (sličnost, povezanost, međuovisnost) podataka koji prikazuju različite pojave u prirodi i društvu ili su rezultat mjerenja Masovne pojave su skupine istovrsnih, ali ujedno i varijabilnih elemenata koje imaju jedno ili više zajedničkih svojstava i nazivamo ih statističkom masom ili statističkim skupom
Statistički skup potrebno je definirati: Statistički skup potrebno je definirati: ŠTO: Pojmovno GDJE: Prostorno KADA: Vremenski Opseg statističkog skupa je broj njegovih elemenata Skup može biti konačan (jer ima konačan opseg) i beskonačan (jer ima beskonačno mnogo članova)
STATISTIČKA
Svojstvo po kojemu jedinice statističkog skupa međusobno nalikuju i međusobno se razlikuju (npr. spol, dob, visina, ocjene...) Statističko obilježje naziva se i varijabla Pojavljuje se u različitim oblicima ili stupnjevima Obilježja mogu biti: - KVALITATIVNA (izražavaju se opisno)
- KVANTITATIVNA (izražavaju se brojčano)
Kvalitativna obilježja mogu biti: Kvalitativna obilježja mogu biti: - Nominalna
- Atributivna (spol, zanimanje)
- Geografska (mjesto rođenja, mjesto studiranja)
- Redoslijedna (ocjena, školska sprema, stupanj zadovoljstva studiranjem)
Kvantitativna (numerička) obilježja mogu biti: - Prekidna ili diskontinuirana (broj studenata na godini, broj počinjenih kaznenih djela)
- Neprekidna ili kontinuirana (visina, težina, duljina, cijena)
Podaci su osnova svake statističke analize Podaci su osnova svake statističke analize Pribavljanje podataka ovisi o cilju i predmetu istraživanja, prirodi pojava, raspoloživim resursima... Prema izvoru, podatke dijelimo na: - Sekundarni podaci: podaci prikupljeni u skladu s nekim ciljem i na određen način, opseg i vrsta ne izviru neposredno iz potreba danog istraživanja
- Primarni podaci: podaci koji se prikupljaju u skladu s ciljem istraživanja, za sve članove skupa ili dio njih
Dostları ilə paylaş: |