5
Sadržaj
SADRŽAJ
Uvod ............................................................................................................................... 9
Predmet i metod istorije estetike muzike, geografski limit
okcidentalne muzičke kulture, generativne ideje
u istoriji estetike
RAĐANJE ESTETIKE MUZIKE (antička Grčka i Rim)
I. Počeci – mit kao naivno fi lozofi ranje ...................................................... 15
Mitovi o Apolonu i Hermesu, Apolonu i Marsiji, Orfeju i Amfi onu
II.
Problem
koncepta ......................................................................................... 17
Različito shvatanje pojma muzike, opšte karakteristike
grčke muzičke kulture
III. Pitagorejci – prvi u svemu (mundum regunt numeri) ....................... 20
Pitagora: otkrivanje proporcija, harmonija sfera, teorija etosa,
Heraklitov doprinos pitagoreizmu, Filolaus, Arhit,
Damon i muzika u obrazovanju
IV. Platon (427?–347? p.n.e) – Muzika kao podražavanje ...................... 26
Analiza Platonovih dijaloga: Država, Zakoni, Timeus
V. Aristotel (384–322 p.n.e.) – Emocije i dokolica ................................... 32
Analiza
Poetike, Politike
VI. Peripatetici – modifi kacija tradicije ........................................................ 37
Fragmenti Teofrastovih dela, Aristoksenova Harmonija
VII. U senci velikih sistema ................................................................................. 42
Papirus iz Hibeha, Euklid, sofi sti
VIII. Rimsko razdoblje – očuvanje teorijske tradicije.................................. 44
Helenistička i rimska muzička kultura, epikureizam i Filodemus,
Nikomahusov Priručnik, Kvintilijanusova De musica,
Ptolemej, Plotinove Eneade
6
Istorija estetike muzike
SREDNJI VEK – ESTETIKA MUZIKE I SHOLASTIKA
I. Istorijsko-društveni i kulturno-muzički fon estetičkih zbivanja .... 55
Karakteristike muzičke kulture
II.
Filozofsko-estetički
background ............................................................... 59
Sholastika i teorija o lepom
III. Prenos antičkog mišljenja u srednji vek ................................................. 60
Avgustinova
De musica i Boetieva De institutione musica
IV. Period
epigonstva .......................................................................................... 66
Kasiodorus, Isidor iz Sevilje, Beda Venerabilis, Alkuin,
Raban Maur, Aurelian iz Reoma
V. Početak raskola – polifonija ....................................................................... 69
Erigena,
Musica enchiriadis, Gvidovi Micrologus i Epistola
VI. Gotika – muzika nasuprot teorijskim dogmama ................................. 71
de Vitri, Muris, Jakob iz Liježa, Beldemandis, Anselmus, Ugolino iz
Orvieta, Grokeova De musica, Dante
RENESANSA – ESTETIKA U SLUŽBI MUZIKE
I.
Afi rmacija humanizma i šarolikost muzičke kulture ......................... 77
Promene u duhovnoj sferi – humanizam i individualizam,
uomo universale, formiranje akademija
II.
Muzičke
novine .............................................................................................. 79
Muzički oblici, razvoj instrumentalne muzike, pojava harmonije,
vrh vokalne polifonije, štampanje partitura
III. Rana renesansa – platonizam i muzički priručnici ............................ 82
Kardinal iz Kuze i Marsilio Fičino – neoplatonizam
Firentinske akademije, Tinktorisova Summa,
Gaforijeva Practica Musicae, Bonaventura
IV. XVI vek – vreme teorijskih sukoba i deoba ........................................... 86
Koklikov
Compendium, Aronov Th
oscanello
V. Artusi contra Galilei contra Zarlino ........................................................ 89
Carlinov Institutioni, Soplimenti, Galilejev Dialogo,
Artuzijev Imperfettioni
VI. Velika šizma i duhovna muzika – estetika protestantizma .............. 94
Cvingli, Kalvin, Luter, Tridentski koncil, Erazmo
OD PODRAŽAVANJA DO IZRAŽAVANJA – ESTETIKA XVII I XVIII VEKA
I. Muzički barok – početak zlatnog doba
zapadno-evropske muzičke kulture......................................................... 99
Bukofcerova klasifi kacija razlika baroka i renesanse,
novi oblici, novi žanrovi – opera i balet
7
Sadržaj
II. Estetika u duhu racionalizma i prosvetiteljstva .................................101
Filozofsko-estetičke karakteristike perioda,
klasifi kacija teorijskih radova, prve istorije muzike
III. Francuska u XVII veku – emocije i matematika ................................104
Dekartov Compendium, Mersenovi Harmonie Universelle i
Questions Harmoniques, Andre Mogar
IV. Nemačka u XVII veku – univerzalna muzika .....................................108
Lipiusov Synopsis, Keplerov Harmonices Mundi,
Kirherova Musurgia Universalis, Lajbnic, Pretorius, Princ
V. Italija u XVII i XVIII veku – debata oko opere ...................................113
Stile rappresentativo, Peri, Kačini, Doni, Monteverdi,
Sent-Evremon, Muratori, Algaroti, Marčelo, Metastazio, Arteaga
VI. Francuska u XVIII veku – ka izražajnosti muzičkog dela ...............118
Dibo, Bate, Burdelo/Bone, Andre, Ramo,
d’Alamber, Ruso, Šabanon, Laseped
VII. Engleska u XVIII veku – empirizam i estetika muzike ....................129
Hačeson, Adison, Heris, Veb, Evison, Smit, Hom, Beti
VIII. Nemačka u XVIII veku – oblikovanje naučne discipline ................134
Kunau, Mateson, Šajbe, Valter, Baumgarten, Zulcer, Forkel, Šubart
OD KANTA DO HEGELA – METODOLOGIJA
SAVREMENE ESTETIKE MUZIKE
I. Muzički klasicizam i nemačka klasična fi lozofi ja ..............................143
Monumentalnost oblika, dominacija instrumentalne muzike,
idealizam i transcedentalizam
II. Kantovi sudovi ukusa i muzika na dnu hijerarhije umetnosti .......144
Kantovi estetički stavovi iz Kritik der Urteilskraft
III. Reafi rmacija muzike u romantičarskoj estetici ..................................147
Braća Šlegel, Herder, Šeling
IV. Hegelova dijalektizacija muzike – muzika u uspinjanju
ka apsolutnom Duhu ..................................................................................150
Muzičke trijade iz Hegelove Estetike
V. Kraj velikih sistema – muzika kao volja ...............................................155
Muzika u Šopenhaureovom Die Welt als Wille und Vorstellung
SAVREMENA ESTETIKA MUZIKE
I. Multiplikacija stilova i estetičkih smerova ..........................................161
Usložnjavanje kulturne i muzičke situacije u savremenoj muzičkoj
umetnosti, račvanje fi lozofsko-teorijskih orijentacija,
formiranje psihologije i sociologije muzike
8
Istorija estetike muzike
II. Estetika formalizma – lepo u muzici kao autohtoni entitet ...........163
Herbart, Hanslikova rasprava Vom Musikalisch-Schönen
III. Psihološka estetika – okretanje ka subjektu .......................................168
Fehner, Helmholc, audiometrija, Einfühlungstheorie, Folkelt
IV. Estetika i sociologija – muzika i društvo .............................................170
Marksistička estetika, Lunačarski, Asafj ev,
Lukač, Lisa, Bloh, Adorno
V. Semantička škola – muzika kao jezik ....................................................186
Suzana Langer i new key, teorija informacije, Mejer,
Kuns, Kreenbil, Maše
VI. Fenomenološka estetika muzike –
ka slojevitosti muzičkog dela ...................................................................192
Mersman, Šenker, Halm, Hartman, Ingarden
VII. Od pitagoreizma do agnosticizma .........................................................200
Dankert, Buzoni, Brele, Jankelevič
Bibliografi ja .............................................................................................................209
Pogovor makedonskom izdanju iz 1989. godine ..........................................215
Pogovor ....................................................................................................................217
Indeks imena ...........................................................................................................219
Dostları ilə paylaş: |