Vekovima se čovek oslanjao na jedini način za uništavanje korova sa obradivih površina –težak i često uzaludan manuelan rad. Zbog toga je veliki napredak postignut otkrićem i korišćenjem hemijskih jedinjenja (herbicida) u suzbijanju korova Zahvaljujući brzom razvoju nauke, tehnike i tehnologije, proizvodnja i primena herbicida u suzbijanju korova kao jedne od najvažnijih metoda suzbijanja korova, zauzima značajno mesto. Vekovima se čovek oslanjao na jedini način za uništavanje korova sa obradivih površina –težak i često uzaludan manuelan rad. Zbog toga je veliki napredak postignut otkrićem i korišćenjem hemijskih jedinjenja (herbicida) u suzbijanju korova Zahvaljujući brzom razvoju nauke, tehnike i tehnologije, proizvodnja i primena herbicida u suzbijanju korova kao jedne od najvažnijih metoda suzbijanja korova, zauzima značajno mesto. Gotovo u svim zemljama gde je razvijena poljoprivredna proizvodnja, primena herbicida (44%)znatno nadmašuje ukupnu proizvodnju i primenu insekticida(30%) i fungicida (20%).
Poljoprivredni proizvođači u suzbijanju korova koriste mere koje po njihovim kretirijumima daju trenutno najbolje rezultate (oslanjajući se pretežno na herbicide). Poljoprivredni proizvođači u suzbijanju korova koriste mere koje po njihovim kretirijumima daju trenutno najbolje rezultate (oslanjajući se pretežno na herbicide). Korovi se adaptiraju na svaki sistem proizvodnje, a dobra poljoprivredna praksa može odložiti razvoj negativnih pojava i gubitak prednosti novih tehnologija. Ukoliko se primena herbicida ne izvodi u sistemu integralnih mera u suzbijanju korova, najčešći scenario je promena sastava korovske flore i razvoj rezistentnih biotipova korova. Postoji opravdan rizik da se uvođenjem pojedinih biljaka poljoprivredni proizvođači oslone prvenstveno na herbicide, a da se zapostave pojedine konvencionalne mere suzbijanja korova.
Pojava rezistentnih vrsta Učestalo suzbijanje korova različitim herbicidima istog načina delovanja ubrzalo je selekciju rezistentnih genotipova (Vila Aiub i Ghersa, 2000), čime su stvorene jedinke sa razvijenim mehanizmom koji će izbeći suzbijanje. Posle nekoliko perioda takve selekcije rezistentni biotipovi mogu dominirati u populaciji korova (Konstantinović, 2008).
U našoj zemlji istraživanja na temu rezistentnost korova započeta su 90-ih god. kada su Janjić i sar. utvrdili povećanu otpornost Amaranthus retroflexus L. i Chenopodium album L. na atrazin U našoj zemlji istraživanja na temu rezistentnost korova započeta su 90-ih god. kada su Janjić i sar. utvrdili povećanu otpornost Amaranthus retroflexus L. i Chenopodium album L. na atrazin
Idealni uslovi za razvoj rezistentnosti su česte i velike količine primene herbicida istog ili sličnog mehanizma delovanja i nepoštovanje plodoreda Idealni uslovi za razvoj rezistentnosti su česte i velike količine primene herbicida istog ili sličnog mehanizma delovanja i nepoštovanje plodoreda Ona zavisi od: Biologije vrste, genetičke varijabilnosti kompeticijskih odnosa uslova sredine, primene herbicida, uticaja čoveka .... 321 biotipa kod 183 vrste korova, od kojih je 110 dikotiledonih, a 73 monokotiledonih na preko 290 000 polja širom sveta (www.weedscience, 2008)
Broj rezistentnih vrsta na različite herbicide
Razvoj resistentnosti na različite herbicide
MEHANIZMI nastanka REZISTENTNOSTI MEHANIZMI nastanka REZISTENTNOSTI SVAKA BIOHEMIJSKA REAKCIJA KOJA OMOGUĆAVA BILJCI DA PREŽIVI TRETMAN MOŽE BITI OSNOVA ZA RAZVOJ REZISTENTNOSTI Modifikacijom (zamena aminokiselina) kod ALS prisutno 5 tačaka mutacije Ubrzanim metabolizmom, usporenom translokacijom ili sl. IZVAN PRIMARNOG MESTA DELOVANJA HERBICIDA -Abutilon theophrasti Medic., Zea mays UKRŠTENA – SU i IMI Kochia scoparia L. VIŠESTRUKA -triazini i sulfonil uree Amaranthus rudis L. Ser sa Gly na 264 i Leu sa Trip na 569 - Sve više će biti problem za poljoprivrednu praksu posebno ako je paleta herbicida za njihovo suzbijanje mala
Genetske osnove rezistentnosti definisane su 80-ih god. Genetske osnove rezistentnosti definisane su 80-ih god. (Yaacoby i sar.,1986; Smeda 1993; Dabaan i sar., 1996...) Tada je utvrđeno: Tolerantnost se nasleđuje kao osobina vrste da ignoriše određeni herbicid (poligenska) Rezistentnost se razvija u uslovima selekcionog pritiska primenom herbicida -jedan, dva ili više gena (Vargas i Wright, 2001) Geni odgovorni za razvoj rezistentnosti prisutni u populaciji i pre primene herbicida (Diglle i sar., 2003) Primena herbicida eliminiše S biljke iz populacije, a R se dalje reprodukuju i prenose osobinu na potomstvo putem Majčinskog nasleđivanja (Scott i Putwain, 1981)
Razvoj rezistentnosti zavisi od uzajamnog delovanja Razvoj rezistentnosti zavisi od uzajamnog delovanja DINAMIKE i GENETIKE populacije (Jasieniuk i sar., 1996) Donošenje zaključaka o rezistentnosti korova na osnovu fitnesa biljaka, morfoloških i fizioloških karakteristika mora se razmatrati -od slučaja do slučaja shodno biljnoj vrsti, -osobinama rezistentnosti i
METODE METODE ZA UTVRĐIVANJE REZISTENTNOSTI
Početak primene atrazina se vezuje za 1957. godinu. Početak primene atrazina se vezuje za 1957. godinu. Zbog dobre efikasnosti i selektivnosti dugo se zadržao kao herbicid sa najvećom primenom u svetu. Kod nas je do skora bio na prvom mestu, preko 70% od ukupne primene herbicida u usevu kukuruza.
Idealni uslovi za razvoj rezistentnosti su česte i velike količine primene herbicida istog ili sličnog mehanizma delovanja i nepoštovanje plodoreda Idealni uslovi za razvoj rezistentnosti su česte i velike količine primene herbicida istog ili sličnog mehanizma delovanja i nepoštovanje plodoreda Ona zavisi od: Biologije vrste, genetičke varijabilnosti kompeticijskih odnosa uslova sredine, primene herbicida, uticaja čoveka .... 321 rezistentnih biotipova 183 vrste korova. Od kojih je 110 dikotiledonih, a 73 monokotiledonih na preko 270 000 polja širom sveta (www.weedscience.com 2008.)
Početak primene herbicida ALS-inhibitora je kraj prošlog veka 1982. god. Zbog dobre efikasnosti, male količine primene, širokog spektra delovanja i izražene selektivnosti spadaju u grupi herbicida sa najvećom primenom u svetu. Kod nas se koriste na velikim površinama soje,sucokreta, š.repe, pšenice …
Prvi slučaj rezistentnosti na herbicide ALS-inhibitore, registrovan nekoliko godina nakon primene 1987. Lactuca seriola L. (Mallory-Smith i sar., 1990) U našoj zemlji pojava rezistentnosti na herbicide ALS –inhibitore registrovana kod Amaranthus retroflexus L., Echinocloa crus-galli L. (Konstantinović i sar., 2003)
Prvi rezistentan biotip Coniza canadensis registrovana je u SAD-u posle trogodišnje primene glifosata u soji. Prvi rezistentan biotip Coniza canadensis registrovana je u SAD-u posle trogodišnje primene glifosata u soji.
INDEKS REZISTENTNOSTI kvantitativno određuje rezistentnost i definiše STEPEN razlika između ispitivanih populacija u odnosu na RR pop. IR omogućava poređenje rezultata dobijenih u različitim vremenskim intervalima.
INDEKS REZISTENTNOSTI ED50 REZISTENTNE ___________________ ED50 OSETLJIVE POVEĆANE OTPORNOSTI NA PREPORUČENU KOLIČINU DO POTPUNE REZISTENTNOSTI PREMA DATOM HERBICIDU
Najvažnije herbicidno rezistentne korovske vrste u svetu (www.weedscience.com, 2008) Lolium rigidum Gaud. Amaranthus retroflexus L, Chenopodium album L, Setaria viridis L. (Beauv), Echinocloa crus-galli L. (Beauv), Eleusine indica Gaertn., Kochia scoparia Schrad Coniza canadensis L., Amaranthus retroflexus L.
Najvažnije herbicidno rezistentne korovske vrste kod nas (www.weedscience.com, 2008) Na herbicide ALS inhibitore Amaranthus retroflexus L, (Konstantinović i sar., 2003a ) Echinocloa crus-galli L. (Beauv), Konstantinović 2003b, 2003c)
Antirezistentna strategija Jedna od strategija u cilju sprečavanja rezistentnih vrsta korova jeste upotreba herbicida različitih mehanizama delovanja, kao tank smeše, pojedinačno ili u rotaciji.
Veoma je važno obezbediti poljoprivrednim proizvođačima informacije o potencijalnim rizicima, kako bi se prednosti novih tehnologija mogle koristiti u dužem periodu i bez značajnijih posledica po životnu sredinu. Veoma je važno obezbediti poljoprivrednim proizvođačima informacije o potencijalnim rizicima, kako bi se prednosti novih tehnologija mogle koristiti u dužem periodu i bez značajnijih posledica po životnu sredinu.
Dostları ilə paylaş: |