Join(2016)21/F1 hr
Yüklə 175,47 Kb. Pdf görüntüsü
|
8
EU bi isto tako trebao surađivati s partnerima u promicanju visoke razine zaštite bioraznolikosti u cilju zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i ostvarenja svjetskih ciljeva u pogledu bioraznolikosti za 2020. EU bi trebao promicati uspostavu zaštićenih morskih područja na Arktiku jer su ta područja važan element u nastojanjima da se očuva bioraznolikost. Osim toga, EU bi trebao surađivati s arktičkim državama i drugim međunarodnim partnerima u razvoju instrumenta u okviru UNCLOS-a za očuvanje i održivu upotrebu morske bioraznolikosti u područjima izvan sudske nadležnosti država. Stanovnici Arktika snose sve više posljedica od visokih razina onečišćivača i teških metala koji dospijevaju u arktičku prehrambenu mrežu 20. . EU bi trebao nastaviti podržavati rad na međunarodnoj razini kako bi se do 2020. zabranila ili postupno ukinula upotreba postojanih organskih onečišćivača u okolišu 21 . U tom će pogledu biti važna učinkovita provedba Stockholmske konvencije u svim arktičkim državama. EU bi trebao poticati brzu ratifikaciju Konvencije iz Minamate u cilju sprječavanja i smanjenja emisija žive.
S obzirom na njegovo opsežno zakonodavstvo u pogledu otpada, EU bi mogao dijeliti iskustva i najbolje prakse u pogledu cirkularnoga gospodarstva s arktičkim državama.
Djelovanje u pogledu rizika od invazivnih stranih vrsta trebalo bi uključivati dobrovoljne mjere, kao što su one predložene u okviru Smjernica za suzbijanje i kontrolu obraštanja brodova koje je izdala Međunarodna pomorska organizacija, kao i obvezne mjere. Djelovanje bi se moglo temeljiti na iskustvu stečenom u EU-u i državama članicama u pogledu upravljanja određenim putovima, uključujući mjere utvrđene Međunarodnom konvencijom o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima donesenom 2004. U skladu s tim EU bi trebao poduzeti sve primjerene korake kako bi potaknuo sve potpisnike na ratifikaciju Konvencije. EU bi se trebao obvezati na blisku suradnju s državama članicama, Konvencijom OSPAR i drugim dionicima u pogledu naftnih i plinskih djelatnosti kako bi se promicalo donošenje najviših standarda za sprječavanje velikih nesreća i kontrolu okoliša. EU bi trebao biti spreman na dijeljenje regulatorne 22 i tehnološke najbolje prakse s međunarodnim partnerima u korist sigurnosti i očuvanja okoliša u regiji. EU bi stoga trebao pozdraviti Sporazum Arktičkog vijeća o suradnji u sprječavanju, pripravnost i odgovoru na onečišćenje Arktičkog mora naftom.
20 Vidjeti, na primjer, Procjenu AMAP-a za 2009.: Ljudsko zdravlje na Arktiku, http://www.amap.no/documents/doc/amap-assessment-2009-human-health-in-the-arctic/98 21 Posebno postojani organski onečišćivači, vrlo postojane i vrlo bioakumulativne tvari te postojane, bioakumulativne i otrovne tvari 22 Kao što je Direktiva o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti (2013/30/EU) 9
2.
ODRŽIVI RAZVOJ NA ARKTIKU I OKO NJEGA Problemi Održivi gospodarski razvoj suočen je s posebnim izazovima u arktičkoj regiji. U odnosu na druge dijelove Europe europski dio Arktika ima mali broj stanovnika raširen na velikom području i svojstven mu je nedostatak prometnih poveznica, kao što su ceste, pruge ili zračne linije koje povezuju istok i zapad. Šira arktička regija bogata je prirodnim resursima poput ribe, minerala, nafte i plina 23 .
svemirska infrastruktura ima sve važniju ulogu u povezivanju ljudi i poduzeća te ispunjavanju obrazovnih, zdravstvenih, jezičnih i kulturnih potreba arktičkih zajednica. Europski dio Arktika, osim toga, ima znatan potencijal za podupiranje rasta u ostatku Europe. Međutim, budući da EU trenutačno nema potpunu prometnu poveznicu između sjevera i juga, mogao bi istraživati koristi od jačanja poveznica s Arktikom putem transeuropskih mreža, na primjer od Finske do Norveške, čime bi se omogućio pristup Arktičkom oceanu. S pomoću svojih država članica i čvrste veze s Islandom i Norveškom (kao članicama Europskoga gospodarskog prostora) te s Grenlandom 24 ,
EU može imati utjecajnu ulogu u oblikovanju budućeg razvoja europskog dijela Arktika primjenom pravila EU-a relevantnih za EGP 25
europskom dijelu Arktika dobra, na primjer u kontekstu Euroarktičkog vijeća za regiju Barentsovog mora i političkog okvira Sjeverne dimenzije. Kohezijskom politikom EU-a podupiru se ulaganja i izgradnja kapaciteta u europskom dijelu Arktika, s naglaskom na istraživanje i inovacije, konkurentnost MSP-ova i potporu prijelazu na gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2 26 . Drugi su važni izvori financiranja projekata u regiji programi EU-a za teritorijalnu suradnju kao što su: program Interreg za regiju Sjevernog mora, program Botnia-Atlantica, program za regiju Baltičkog mora, program za sjevernu periferiju i Arktik te programi za prekograničnu suradnju Karelia i Kolarctic u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo. EU bi trebao raditi na jačanju suradnje, sinergije i međusobne komplementarnosti tih programa i drugih izvora financiranja u regiji. Dosad se pokazalo da je teško razviti infrastrukturne projekte, a nacionalna i regionalna nadležna tijela
23 U procjeni iz geološkog istraživanja koje je proveo SAD 2008. navodi se da područje sjeverno od arktičkog kruga sadržava oko 13 % neotkrivenih svjetskih naftnih resursa koji su tehnički dostupni i 30 % neotkrivenih svjetskih resursa prirodnog plina. 24 Grenland nije članica Europske unije. Dugotrajni odnosi s Grenlandom potvrđeni su 2015. potpisivanjem Zajedničke deklaracije Europske unije, s jedne strane, te Vlade Grenlanda i Vlade Danske, s druge strane, o odnosima između Europske unije i Grenlanda. 25 U skladu s člankom 102. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u. 26 Za razdoblje 2014. – 2020. više je od 1 milijarde EUR dodijeljeno za ulaganja u sjevernoj Finskoj i Švedskoj u okviru cilja ulaganja u radna mjesta i rast, a taj će se iznos dopuniti nacionalnim javnim i privatnim sufinanciranjem. Yüklə 175,47 Kb. Dostları ilə paylaş:
|