1
Biodiverzitet Šaskog jezera
Mr Danilo Mrdak
2
1.
Položaj jezera i glavni parametri
Šasko jezero se nalazi u mediteranskoj zoni Crne Gore, na jugoistoku zemlje, 10km od
morske obale I grada Ulcinja (slika 1.)
Površina jezera je 3.5 km
2
, m
aksimalna dubina tokom kišne sezone je 8m, a prosječna
godišnja dubina je 3.5
m (Mandić, 2004). Dužina obale jezera je oko 8 500m (Bojbaša M.,
1974.). Jezero pripada vodenom sistemu Sakadarskog jezera u jadranskom slivu. Voda
Šaskog jezera
potiče iz rijeke Bojane I nekoliko oka. Komunikacija sa rijekom Bojanom
zbog niskog vodostaja se prekida tokom ljetnjih mjeseci (jul I avgust).
Najveće i najznačajnije oko je “Begovo oko”, koje se nalazi u jugozapadnom dijelu
jezera. Zbog velikih varija
cja nivoa vode, linija sjevernoistočne obale jezera nije jasno
definisana, lagano je nagnuta i postepeno se mijenja
idući od polja ka jezeru.
Jugozapadna obala jezera je oštra i stjenovita i gotovo vertikalna.
Slika 1: Šasko jezero
Voda u jezeru je čista, ali u nekim djelovima (u blizini Begovog oka) voda postaje
djelimično zaslanjena tokom ljetneg perioda (Bojbaša M. 1974.), kvanitet hloridnih jona
u pelagičnom dijelu jezera se kreće oko 100-195 mg/l, a na lokalitetu Begovo oko se
kreće oko 417-725 mg/l (Bojbaša M., 1974).
3
U Šaskom jezeru ne postoji hemijski ili temperaturni vertikalni gradijent, ali postoje
velike varijacije temperature vode i
količine rastvorenog kiseonika tokom godine
(Bojbaša, 1974.). K
oličina rastvorenog kiseonika pada do 7mg/L (jul) tokom ljeta i
povećava se na 12,46mg/L tokom zime (januar), dok je temperatura vode najveća u julu
(28,0
0
C), a najniža u januaru (5,3
0
C) (Bojbaša M., 1974).
Zbog specifičnosti zooplaktonskih zajednica i pojedinih parametara vode, Šasko jezero je
svrsta
no u tip mediteranskih brakičnih jezera. (Petković, Sm., 1971; Petković St., 1978)
2.
Biodierzitet
Biljke Šaskoj jezera
U regionu Šaskog jezera, plavna vegetacij
a je dobro razvijena (Petrović i Vuksanović,
2003). U ovoj vegetaciji mogu se razlikovati dvije zone.
Prva zona je sastavljena od biljaka koje nalaze blizu obale jezera. Ova zona je
karakteristična po siromašnom florističkom sastavu. Vrste Phragmites communis
Trin. and Typha angustifolia L. su edifikatori ove zone (Pe
trović i Vuksanović). Ovu
zonu naseljavaju vrste: Scirpus lacustris, Scirpus maritimus, Butomus umbelatus,
Eleocharis palustris
. U ovoj zoni je takođe registrovana vrsta Hydrocotile vulgaris L.,
koja je registrovana na još samo nekoliko lokaliteta u Crnoj
Gori (Petrović i
Vuksanović, 2003).
Sledeća zona je zona hidrofilnih šuma i šipražja. Ova zona je sastavljena od
heterogenih biljaka i sadrži nekoliko biljnih zajednica, koje su postavljene kao
mozaik. Zajednice koje su sastavljene od vrsta Tamarix africana i Juncus acutus su
dobro razvijene na nekoliko lokaliteta. Vrsta Tamarix africana
takođe gradi mono
dominantne zajednice koje se nalaze na
ivici plavnih polja (Petrović i Vuksanović,
2003.)
Najraznovrsnije
biljke imaju zajednice, čije je sprat drveća izgrađen od: Populus alba
L., Populus nigra L., Quercus robur ssp. scutariensis, Alnus glutinosa (L.) Gärtn.,
Fraxinus angustifolia, Fraxinus oxycarpa.
Sprat žbunja ove zajednice je izgrađen od:
Salix alba L., Salix purpurea L., Cornus sanguinea L., Ligustrum vulgare L.,
Crataegus monogyna Jacq., Amorpha fruticosa, Punica granatum L. Bljke koje su
registrovane u ovoj zajednici su: Teucrium polium L., Hypericum perforatum L.,
Euphorbia amygdaloides L., Aristolochia rotunda L., Helichrysum italicum (Petrov
ić
& Vuksanović, 2003).
U okolini Šaskog jezera hidrofilno šipražje je dominantno, a edifikator vrsta je Vitex
agnus castus L. P
ored ovih vrsta, takođe su prisutne Salix alba L., Salix purpurea L.,
Amorpha fruticosa, Juncus acutus
(Petrović & Vuksanović, 2003).
4
U ovom regionu takođe su prisutni ostaci hidrofilnih šuma, koje naseljavaju
endemične crnogorske vrste Quercus robur ssp scutariensis. Pored ovih vrsta, ovu
zajednicu takođe naseljavaju vrste: Populus alba, Fraxinus angustifolius, Alnus
glutinosa, Ulmus minor Mill.,Carpinus orientalis Mill., Cornus sanguinea, Rubus
ulmifolius
(Petrović & Vuksanović, 2003).
Okolina Šaskog jezera daje dobre uslove za rast plavnih polja.
Između ovih polja
postoji “septum” koji je izgrađen od hidrofilnih šuma i elemenata šipražja: Vitex
agnus-castus, Tamarix africana, Salix alba, Salix fragilis, Fraxinus oxycarpa.
Sledeće vrste su dominantne na plavnim poljima: Lythrum salicaria L., Oenanthe
silaifolia M.B., Scirpus maritimus, Scirpus lacustris, Potentilla reptans L., Iris
pseudacorus L.
Na Šaskom jezeru postoje subemerzne, emerzne i površinske (plivajuće) vrste: Najas
marina L., Najas minor All., Nuphar luteum (L.) Sm., Nymphea alba L., Nymphoides
pelatata (S.G. Gmel) O. Ktze., Potamogeton perfoliatus L., Potamogeton crispus L.,
Potamogeton pectinatus L., Potamogeton lucens L., Potamogeton natans L.,
Polygonum amphybium – erectum L., Myriophyllum spicatum L., Myriophyllum
verticillatum L., Mentha aquatica L., Valisneria spiralis L., Ludwigia palustris (L.)
Ell., Ceratophyllum submersum L., Ceratophyllum demersum L., Cyperus longus L.,
Butomus umbellatus L., ssp. scutarensis Lak., Trapa natans L., Alisma plantago-
aquatica L., Gratiola officinalis L., Schenoplectum lacustris (L.) Palla., Ranunculus
fluitants Lam., Ranunculus circinathus Sibth., Eleocharis palustris (L.) R. et Sch.,
Sparganium erectum L., Roripa silvestris
(L.) Pess. (Lakušić & Pavlović, 1981).
2.1.1. Spisak biljaka Šaskoj jezera
1.
Phragmites communis Trin.
2.
Typha angustifolia L.
3.
Scirpus lacustris
4.
Scirpus maritimus
5.
Butomus umbelatus
6.
Eleocharis palustris
7.
Hydrocotile vulgaris L.
8.
Tamarix Africana
9.
Tamarix Africana
10.
Populus alba L.
11.
Populus nigra L.
12.
Quercus robur ssp. scutariensis
13.
Alnus glutinosa (L.) Gärtn.
14.
Fraxinus angustifoliaus
15.
Fraxinus oxycarpa
16.
Salix alba L.
17.
Salix purpurea L.
18.
Cornus sanguinea L.
5
19.
Ligustrum vulgare L.
20.
Crataegus monogyna Jacq.
21.
Amorpha fruticosa
22.
Punica granatum L.
23.
Teucrium polium L.
24.
Hypericum perforatum L.
25.
Euphorbia amygdaloides L.
26.
Aristolochia rotunda L.
27.
Helichrysum italicum L.
28.
Vitex agnus castus L.
29.
Juncus acutus
30.
Alnus glutinosa
31.
Ulmus minor Mill.
32.
Carpinus orientalis Mill.
33.
Rubus ulmifolius
34.
Salix fragilis
35.
Lythrum salicaria L.
36.
Oenanthe silaifolia M.B.
37.
Potentilla reptans L.
38.
Iris pseudacorus L.
39.
Najas marina L.
40.
Najas minor All.
41.
Nuphar luteum (L.) Sm.
42.
Nymphea alba L.
43.
Nymphoides pelatata (S.G. Gmel) O. Ktze.
44.
Potamogeton perfoliatus L.
45.
Potamogeton crispus L.
46.
Potamogeton pectinatus L.
47.
Potamogeton lucens L.
48.
Potamogeton natans L.
49.
Polygonum amphybium – erectum L.
50.
Myriophyllum spicatum L.
51.
Myriophyllum verticillatum L.
52.
Mentha aquatica L.
53.
Valisneria spiralis L.
54.
Ludwigia palustris (L.) Ell.
55.
Ceratophyllum submersum L.
56.
Ceratophyllum demersum L.
57.
Cyperus longus L.
58.
Butomus umbellatus L., ssp. scutarensis Lak.
59.
Trapa natans L.
60.
Alisma plantago-aquatica L.
61.
Gratiola officinalis L.
62.
Schenoplectum lacustris (L.) Palla.
63.
Ranunculus fluitants Lam.
64.
Ranunculus circinathus Sibth.
6
65.
Eleocharis palustris (L.) R. et Sch.
66.
Sparganium erectum L.
67.
Roripa silvestris (L.) Pess.
Beskičmenjaci Šaskog jezera
Ova grupa životinja je veoma heterogena i brojna, ali za region Šaskog jezera nema
kompletnih podataka (ponovo). Istraživanja ove grupe životinja su bila povremena i
striktno individualna, bez sinteze. Jedini dostupni podaci, koji su
takođe relevantni za
Šasko jezero, se odnose na beskičmenjake regiona Skadaskog jezera (Pešić i Dora, 2001).
Oni su reg
istrovali 257 vrsta beskičmenjaka na Skadarskom jezeru, mada je taj broj
mnogo veći. Npr. oni su prijavili samo jedanaest vrsta Insekata, ali druga grupa
istraživača (u: Regionalni turistički masterplan Ulcinja, dodatak 2-Procjena životne
sredine, 2003) je prijavila 57 vrsta insekata, samo na osnovu jednodnevnog istraživanja u
širem regionu Šaskog jezera.
Zasigurno da ovu oblast ka
rakteriše visok nivo diverziteta beskičmenjaka (toplih i
vlažnih biotopa)
, ali zbog pomalo zbunjujućih podataka, nismo dali tabelarni pregled
beskičmenjaka koji naseljavaju oblast Šaskog jezera.
Ribe Šaskog jezera
Kompletna riblja fauna Šaskog jezera j
e određena na osnovu riblje faune Skadarskog
jezera i rijeke Bojane. Bez obzira da li postoje migratorne vrste (morske vrste) ili vrste
slanih voda, sav sastav zavisi od “voden
og mosta” između Šaskog jezera i rijeke
Bojnane.
Riblje vrste koje naseljavaju Šasko jezero se mogu podijeliti u nekoliko kategorija.
Ukoliko uzmemo u obzir ekološke parametre, možemo ih podijeliti u dvije grupe:
imigrirajuće ribe (koje migriraju iz mora u jezero, npr. Dicentrarchus labara) i
stacionarne riblje vrste (koje žive u jezeru, npr. Leuciscus cephalus albus). Prema
porijeklu možemo ih podijeliti na autohtone (koje naseljavaju cjelokupan drenažni sliv
Skadarskog jezera ili koje naseljavaju Jadransko more, npr. Alburnus alburnus
alborella), i
strane vrste (koje potiču iz drugih drenažnih sistema I koje su ljudi unijeli
u Skadarsko jezero, npr. Perca fluviatilis).
Šasko jezero je prirodno mjesto za mrij
ešćenje, za imigrirajuće riblje vrste i što je još
značajnije, ovo jezero je takođe mjesto za odgoj njihovih mladih (npr. Alosa fallax
nilotica, Mugil cephalus, Liza ramada, Anguilla anguilla
) (Kenžević, 1984).
7
Slika 2: Acipenser sturio
Photo by Giuseppe Mazza
Ukupan broj vrsta riba koje naseljavaju Šasko jezero je 23, iz 11 porodica (Knežević,
1984). Njbrojnije su: Leuciscus cephalus albus, Rutilus rubilio and Scardinius
erithrophthalamus scardafa
(Knezević, 1984). U svim polpulacijama, svih vrsta riba u
Šaskom jezeru, ml
ađ je dominantna (Knežević, 1984)
Slika 3: Pachychilon pictum
photo by V. Tachos & D. Bobori
8
2.3.1.
Ribe Šaskog jezera, I njihov međunarodni status očuvanja (prema
IUCN)
Naziv vrste
Međunarodni status očuvanja (prema
IUCN)
1. Acipenser sturio
CR A2d
2. Acipenser naccarii
VU A1ac
3. Alosa fallax nilotica
DD
4. Rutilus rubilio
NT
5. Pachychilon pictum
LC
6. Leuciscus cephalus albus
LR/lc
7. Scardinius erithrophthalamus scardafa
-
8. Chondrostoma nasus ohridanum
LR/lc
9. Gobio gobio lepidolaemus
LR/lc
10. Alburnus alburnus alborella
LR/lc
11. Rhodeus sericeus ammarus
LR/lc
12. Carassius auratus gibelio
-
13. Cyprinus carpio
DD
14. Pseudorasbora parva
-
15. Anguilla anguilla
-
16. Gambusia affinis holbrooki
-
17. Mugil cephalus
-
18. Liza ramada
-
19. Dicentrarchus labrax
-
20. Padogobius pannizai
-
21. Perca fluviatilis
LR/lc
22. Atherina mochon
-
23. Platichthys flesus italicus
-
9
2.4.
Vodozemci Šaskog jezera
Šasko jezero i
njegova okolina, koja je karakteristična po visokom stepenu vlažnosti (npr.
plavna polja) I mediteranskoj klimi, pruža vodozemcima gotovo idealne uslove za život.
Iako pisani podaci govore da u ovom regionu živi 12 vrsta vodozemaca (Đukić, 1995;
Ćirović & Haxhiu, 2001.), nedavna istraživanja pokazuju samo 4 vrste ove gupe životinja
(Ćirović, 2003). Ova velika razlika postoji zbog kratkih perioda istraživanja (jedan
mjesec istraživanja), kao i
zbog činjenice da je istraživanje sprovedeno u avgustu,
najtoplijem mjesecu na M
editeranu (Ćirović, 2003).
Šasko jezero je poznato po svojoj terra tipica
za endemične vrste žaba Rana shqiperica
(
Hotz et al., 1987). Ovo jezero takođe naseljava balkanska endemična vrsta, žaba Rana
balcanica (synonym - Rana (Pelophylax) kurtmuelleri) (Schneider & Sinsch, 1992).
Slika 4. Rana shqiperica
Photo by Jan Van Der Voort
Usled devastacije humidnih biotopa
(močvara, plitkih jezera, bara, plavnih polja…) u
cijeloj Evropi, skoro svi vodozemci su ugroženi i skoro svaka vrsta vodozemaca ima
neku vrstu statusa očuvanja po IUCN standardima. Šasko jezero je jedno od nekoliko
plitkih mediteranskih jezera koje
su gotovo nedirnute od strane čovjeka. Ovo jezero sa
okolinom prestavlja važnu oblast za život vodozemaca, u ovom dijelu Evrope.
10
Slika 3. Rana balcanica
Photo by Lars Bergendorf
2.4.1.
Vrste vodozemaca Ša+sko
g jezera, I nihov međunarodni status
očuvanja, prema IUCN.
Naziv vrste
Međunarodni
status
očuvanja,
prema IUCN.
1
.
Triturus vulgaris (Linnaeus, 1758)
LC
2. Triturus carnifex (Laurenti, 1768)
LC
3. Bombina variegata (Linnaeus, 1758)
LC
4. Bufo bufo (Linnaeus, 1758)
LC
5. Bufo viridis (Laurenti, 1768)
LC
6. Hyla arborea (Linnaeus, 1758)
LC
7. Rana dalmatina (Bonaparte, 1839)
LC
8. Rana graeca (Boulenger, 1897)
LC
9. Rana temporaria (Linnaeus, 1758)
LC
10. Rana ridibunda (Pallas, 1771)
LC
11. Rana shqiperica (Hotz et al., 1987)
EN B1ab(iii)
12. Rana lessonae (Camerano, 1882)
LC
13. Rana balcanica (Schneider, 1992)
LC
11
2.5.
Reptili Šaskog jezera
Kao i vodozemcima, ova oblast pruža optimalne uslove za reptile. Cijeli širi region
Skadarskog jezera
i rijeke Bojane je označen kao balkanski centar biodiverzita reptila
(Đukić, 1995). Region Skadarskog jezera i Šaskog jezera u okviru njega, je jedno od
najzna
čajnijih mjesta na Balkanu za reptile, koji žive u vodi ili koji su vezani za vodu.
Precizni podaci o biodiverzitetu reptila Šaskog jezera nedostaju. Jedini relevantni
podaci posoje za region Skadarsog j
ezera (Ćirović I Haxhiu, 2001) i ti podaci će biti
dati kao okvir. Vrste koje žive u visočijem planinsom regionu (npr. planina Rumija)
su isključeni sa spiska reptila koji slijedi.
Slika 6: Cyrtodactilus kotschyi
Photo from
www.sthlm-herp.net
Šasko jezero je skoro mala kopija Skadarskog jezera, i po uslovima za život i po
vrstama koje ga naseljavaju (biljke, vodozemci, ptice, ribe…). Iz tih razloga, ova lista
je izabrana kao relevantna za Šasko jezero
12
Slika 7: Natrix natrix
Photo by C.-A. Vaucher
13
2.5.1.Vrste rereptila koje naseljavau Šasko jezero, i
njihov međunarodni
staus očuvanja (prema IUCN)
Naziv vrste
Međunarodni
status
očuvanja (prema IUCN)
1. Testudo hermanni (Gmelin, 1788)
LR/nt
2. Emys orbicularis (Linnaeus, 1758)
LR/nt
3. Mauremys caspica (Velenciennes, 1833)
-
4. Cyrtodactilus kotschyi (Steindachner, 1879)
-
5. Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1767)
-
6. Algyroides nigropunctatus (Dumeril et Bibron, 1839)
LC
7. Podarcis muralis (Laurenti, 1768)
LC
8. Podarcis melisellensis (Werner, 1853)
LC
9. Lacerta oxycephala (Dumeril et Bibron, 1839)
LC
10. Lacerta mosorensis (
Kolombatović, 1886)
VU B2ab(iii)
11. Lacerta agilis (Linnaeus, 1758)
-
12. Lacerta viridis (Laurenti, 1768)
LC
13. Pseudopus apodus (Pallas, 1775)
-
14. Anguis fragilis (Linnaeus, 1758)
-
15. Typhlops vemicularis (Merrem, 1820)
-
16. Malpolon monspessulanus (Hermann, 1804)
-
17. Telescopus fallax (Fleischmann, 1826)
-
18. Coronella austriaca (Laurenti, 1768)
-
19. Natrix natrix (Linnaeus, 1758)
LR/lc
20. Natrix tessellata (Laurenti, 1768)
-
21. Coluber najadum (Eichwald, 1831)
-
22. Coluber laurenti (Laurenti, 1768)
LC
23. Elaphe longissima (Laurenti, 1768)
-
24. Elaphe quatuorelineta (Lacepede, 1789)
-
25. Vipera berus (Linnaeus, 1758)
-
26. Vipera ursini macrops (Mehely, 1911)
-
27. Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)
-
2.6.
Ptice Šaskog jezera
Oblast Š
askog jezera je najprivlačnija i najpoznatija po pticama. Neke od ovih ptica
konstantno žive u ovoj oblasti, neke dolaze kako bi se gnijezdile i odgajale mladunce,
neke dolaze na zimovanje, a neke samo da bi se odmorile na par dana tokom svojih
migracija.
Važnost ov
e obalsti su prepoznali domaći i međunarodni ornitolozi i ovaj region je
proglašen Regionom od međunarodnog značaja za ptice, IBA, kod YU 039
(
www.birdlife.org
), prema kriterijumu B1i, B2 I B3
. B2 kriterijum je određen na
14
osnovu site level, zbog prisustva
sledećih vrsta, koje su od evropskog značaja za
očuvanje, tokom sezone odgajanja mladunaca, ali sa nepoznatm brojem:
Phalacrocorax pygmeus, Botaurus stellaris, Ixobrychus minutus, Nycticorax nycticorax
(20 pari), Ardeola ralloides, Ardea purpurea, Plegadis falcinellus (nekoliko pari), Anas
querquedula, Falco tinnunculus, Perdix perdix, Tringa totanus, Chlidonias niger,
Chlidonias hybridus, Bubo bubo, Athene noctua, Otus scops, Picus viridis, Galerida
cristata, Lanius senator i Emberiza hortulana (
www.birdlife.org
)
B3 kriterijum je dodijeljen na osnovu site level,
zbog prisustva sledećih vrsta, koje su
od evropskog značaja za očuvanje, tokom sezone odgajanja mladunaca, ali u
nepoznatom broju: Aythya ferina, Erithacus rubecula, Luscinia megarhynchos, Turdus
merula, Locustella luscinioides, Sylvia melanocephala, Sylvia communis, Parus
lugubris, Corvus monedula i Emberiza citrinella. B1i kriterijum se odnosi na vrstu
Platalea leucorodia
, koja je uočena na Šaskom jezeru tokom sezone odgajanja
madunaca (
www.birdlife.org
)
Slika 8: Aythya ferina
Photo by Lasse Olsson
15
Picture 9: Platalea leucorodia
Photo from
www.birding.in
Tačan broj vrsta ptica varira od 237 do 271, zavisno od autora (Vasić, 1979; Vizi 1981;
Saveljić & Bino 2001; Stumberger at all, 2004.). Vizi (1981) prijavljuje 250 vrsta pitca u
regionu Skadarskog jezera, dok Saveljić I Bino (2001) prijavljuju 271 vrstu u regionu
Skadarskog jezera. Važno je naglasiti da broj vrsta ptica varira skoro svake godine i
normalno je da su ovi podaci različiti.
Uzimajući u obzir predhodno, odlučili smo da prikažemo listu vrsta ptica koju su objavili
Saveljić i Bino (2001). Ova lista je urađena za širu oblast Skadarskog jezera i uključuje
sve važne, rijetke i ugrožene ptice, koje su i
drugi uključili u svoje podatke (Vasić, 1979;
Vizi 1981; Stumberger at all, 2004).
16
2.6.1.
Lista ptica Šaskoj jezera (271 vrsta)
Gavia stellata
Gavia arctica
Gavia immer
Tachybaptus ruficollis
Podiceps cristatus
Podiceps grisegena
Podiceps auritus
Podiceps nigricollis
Phalacrocorax carbo
Phalacrocorax aristotelis
Phalacrocorax pygmeus
Pelecanus onocrotalus
Pelecanus crispus
Botaurus stellaris
Ixobrychus minutus
Nycticorax nycticorax
Ardeola ralloides
Bubulcus ibis
Egretta garzetta
Egretta alba
Egretta gularis
Ardea cinerea
Ardea purpurea
Ciconia nigra
Ciconia ciconia
Plegadis falcinellus
Platalea leucorodia
Phoenicopterus ruber
Cygnus cygnus
Anser fabalis
Anser albifrons
Anser erythropus
Anser anser
Tadorna tadorna
Anas penelope
Anas strepera
Anas crecca
Anas platyrhynchos
Anas acuta
Anas querquedula
Anas clypeata
Netta rufina
Aythya ferina
Aythya nyroca
Aythya fuligula
Aythya marila
Clangula hyemalis
Melanitta nigra
Melanitta fusca
Bucephala clangula
Mergus albellus
Mergus serrator
Mergus merganser
Pernis apivorus
Milvus migrans
Milvus milvus
Haliaeetus albicilla
Neophron percnopterus
Gyps fulvus
Circaetus gallicus
Circus aeruginosus
Circus cyaneus
Circus macrourus
Circus pygargus
Accipiter gentilis
Accipiter nisus
Accipiter brevipes
Buteo buteo
Buteo rufinus
Aquila pomarina
Aquila clanga
Aquila heliaca
Aquila chrysaetos
Hieraaetus pennatus
Hieraaetus fasciatus
Pandion haliaetus
Falco naumanni
Falco tinnunculus
Falco vespertinus
Falco columbarius
Falco subbuteo
Falco eleonorae
Falco biarmicus
Falco cherrug
Falco peregrinus
Alectoris graeca
Perdix perdix
Coturnix coturnix
Phasianus colchicus
Rallus aquaticus
Porzana porzana
Porzana parva
Porzana pusilla
Crex crex
17
Gallinula chloropus
Fulica atra
Grus grus
Tetrax tetrax
Otis tarda
Haematopus ostralegus
Himantopus himantopus
Recurvirostra avosetta
Burhinus oedicnemus
Glareola pratincola
Charadrius dubius
Charadrius hiaticula
Pluvialis apricaria
Pluvialis squatarola
Vanellus vanellus
Calidris minuta
Calidris ferruginea
Calidris alpina
Limicola falcinellus
Philomachus pugnax
Lymnocrypte minimus
Gallinago gallinago
Gallinago media
Scolopax rusticola
Limosa limosa
Numenius phaeopus
Numenius tenuirostris
Numenius arquata
Tringa erythropus
Tringa totanus
Tringa stagnatilis
Tringa nebularia
Tringa ochropus
Tringa glareola
Actitis hypoleucos
Stercorarius parasiticus
Larus melanocephalus
Larus minutus
Larus ridibundus
Larus canus
Larus fuscus
Larus cachinnans
Sterna hirundo
Sterna albifrons
Sterna caspia
Chlidonias hybridus
Chlidonias niger
Chlidonias leucopterus
Columba livia
Columba oenas
Columba palumbus
Streptopelia decaocto
Streptopelia turtur
Clamator glandarius
Cuculus canorus
Otus scops
Bubo bubo
Athene noctua
Strix aluco
Asio otus
Asio flammeus
Caprimulgus europaeus
Apus apus
Apus melba
Alcedo atthis
Merops apiaster
Coracias garrulus
Upupa epops
Jynx torquilla
Picus viridis
Dendrocopos major
Dendrocopos syriacus
Dendrocopos medius
Dendrocopos minor
Melanocoryp calandra
Calandrella brachydactyla
Galerida cristata
Lullula arborea
Alauda arvensis
Riparia riparia
Hirundo rustica
Hirundo daurica
Delichon urbica
Anthus campestris
Anthus trivialis
Anthus pratensis
Anthus cervinus
Anthus spinoletta
Motacilla flava
Motacilla cinerea
Motacilla alba
Bombycilla garrulus
Cinclus cinclus
Troglodytes troglodytes
Prunella modularis
Erithacus rubecula
Luscinia luscinia
Luscinia megarhynchos
Phoenicurus ochruros
Phoenicurus phoenicurus
Saxicola rubetra
Saxicola torquata
Oenanthe oenanthe
18
Oenanthe hispanica
Monticola saxatilis
Monticola solitarius
Turdus torquatus
Turdus merula
Turdus pilaris
Turdus philomelos
Turdus iliacus
Turdus viscivorus
Cettia cetti
Cisticola juncidis
Acrocephalus schoenobaenus
Acrocephalus palustris
Acrocephalus melanopogon
Acrocephalus scirpaceus
Acrocephalus arundinaceus
Hippolais pallida
Hippolais olivetorum
Hippolais icterina
Sylvia cantillans
Sylvia melanocephala
Sylvia hortensis
Sylvia curruca
Sylvia communis
Sylvia borin
Sylvia atricapilla
Phylloscopus sibilatrix
Phylloscopus collybita
Phylloscopus trochilus
Regulus regulus
Regulus ignicapillus
Muscicapa striata
Ficedula albicollis
Ficedula hypoleuca
Panurus biarmicus
Aegithalos caudatus
Parus palustris
Parus lugubris
Parus caeruleus
Parus major
Sitta europaea
Sitta neumayer
Tichodroma muraria
Certhia brachydactyla
Remiz pendulinus
Oriolus oriolus
Lanius collurio
Lanius minor
Lanius excubitor
Lanius senator
Garrulus glandarius
Pica pica
Corvus frugilegus
Corvus corone
Corvus corax
Sturnus vulgaris
Passer domesticus
Passer hispaniolensis
Passer montanus
Petronia petronia
Fringilla coelebs
Fringilla montifringilla
Serinus serinus
Carduelis chloris
Carduelis carduelis
Carduelis spinus
Carduelis cannabina
Coccothraustes coccothraustes
Emberiza citrinella
Emberiza cirlus
Emberiza cia
Emberiza schoeniclus
Emberiza melanocephala
Miliaria calandra
19
2.7.
Sisari Šaskog jezera
Nažalost, sisari u cijeloj Crnoj Gori nisu još uvijek ozbiljno i kontinuirano istraživani.
Ista je situacija sa sisarima regiona Šaskog jezera. Preliminarna lista za cijelo Skadarsko
jezero prikazuje 57 vrsta sisara (Bušković at all, 2001) , što je skoro ukupan broj sisara
Crne Gore. Region Šaskog jezera nema v
eliki značaj za sisarsku faunu i ovo je
vjerovatno glavni razlog zašto sisari ovog regiona nisu ozbiljno istraživani.
Prema podacima državne organizacije Šumsko gazdistvo, koja upravl
ja lovačkim
terenima u Ulcinju (RZZP list 01-
505/3), sledeći divlji sisiari se mogu naći u ovoj obalsti:
Lepus europeus, Canis aureus, Vulpes vulpes, Martes martes, Erinaceus europeus, Lutra
lutra i Sus scrofa.
Slika 10: Canis aureus
Photo from
www.canids.org
20
Slika 11: Rhinolophus euryale
Photo from
www.savci.upol.cz
Jedina grupa sisara, koja je ozbiljno istraživana
u ovoj oblasti su slijepi miševi (Mirić I
Paunović, 1994). Oni su prijavili sedam vrsta slijepih miševa: Rhinolophus
ferrumequinum, Rhinolophus euryale, Myotis blythii, Myotis myotis, Myotis capaccinii,
Miniopterus schreibersii i Pipistrellus kuhlii.
21
2.4.1
Sisari Šaskog jezera, i
njihov međunarodni status očuvanja (prea IUCN)
NAZIV VRSTE
MEĐUNARODNI STATUS OČUVANJA (PREMA
IUCN)
1. Lepus europeus
-
2. Canis aureus
LC
3. Vulpes vulpes
LC
4. Martes martes
LR/lc
5. Erinaceus europeus
-
6. Lutra lutra
NT
7. Sus scrofa
LR/lc
8. Rhinolophus ferrumequinum
LR/nt
9. Rhinolophus euryale
VU A2c
10. Myotis blythii
LR/lc
11. Myotis myotis
LR/nt
12. Myotis capaccinii
VU A2c
13. Miniopterus schreibersii
LC
14. Pipistrellus kuhlii
LC
Podaci o pacovima, rovkama i krticama nedostaju, iako je sigurno da ovi sisari
naseljavaju oblast Šaskog jezera.
22
3.
Lista referenci
Bojbaša, M. Hemijska ispitivanja vode Šaskog jezera. Glasnik republičkog zavoda za
zaštitu prirode I prirodnjačkog muzeja u Titogradu, N
o
7, Titiograd (1974).
Ćirović, R., Amphibians and Reptiles in:
Environmental Assessment, Regional Touristic
Masterplan Ulcinj, Supplement 2, final report. Deutche Investitions und
Entwicklungesellschaft MBH, Cologne. (2003).
Ćirović, R., Haxhiu, I. Amphibians, in: Biodiversity database of the Škodra/Skadar Lake.
REC office Podgorica, (2001).
Djukić, G. Diverzitet vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Jugoslavije sa
pregledom vrsta od medjunarodnog znacaja. U knjizi: Biodiverzitet Jugoslavije sa
pregledom vrsta od medjunarodnog znacaja. Ur. V. Stevanovic, V. Vasic,
Bioloski fakultet Univerziteta u Beogradu i Ekolibri, (1995).
Hotz, H., T. Uzzell, R. Günther, H. G. Tunner, and S. Heppich. Rana shqiperica, a new
European water frog species from the Adriatic Balkans (Amphibia, Salientia,
Ranidae). Notulae Naturae, Academy of Natural Sciences of Philadelphia, (468),
(1987).
Knežević, B. Ribe Šaskog jezera. Glasnik Crnogorske Akademije Nauka I Umjetnosti –
odjeljenje prirodnih nauka IV, (1984).
Lakušić, R., Pavlović, D. Associations of Lake Skadar aquatic vegetation.In: G. S.
Karaman & A. M. Beeton (Eds.), The Biota and Limnology of Lake Scutari, 392
– 413, Univerzitet “Veljko Vlahovic”, Bioloski Zavod Titograd, Smithsonian
Institution, Washington D.C., and Center of Great Lake Studies, University of
Wisconsin, Milwaukee, (1981).
Mandić, S., Kljajić, Z., Joksimović, J., Mićković, B. Vodni potencijali Šaskog jezera sa
ciljem razvoja akvakulture. Zaštita voda, Beograd (2004).
Miric, Dj., Paunovic, M. Distribution of Bats in Serbia and Montenegro (Yugoslavia)
Symp. On Curr. and Status of Bats in central and Eastern Europe,Abstracts, Bonn.
(1994).
Pešić V., Dhora, D. Invertebrates, in: Biodiversity database of the Škodra/Skadar Lake.
REC office Podgorica, (2001).
Petković, Sm., Petković, St. Preliminarna istraživanja planktona Šaskog jezera.
Poljoprivreda i Šumarstvo XVIII (4). Titograd (1971).
Petković, Sm., Petković, St. Struktura I karakter planktona Šaskog jezera. Poljoprivreda i
Šumarstvo XXIV (1). Titiograd (1978).
Petrović, D., Vuksanović S. Izvještaj brze evaluacije zajednica biljaka Ulcinjske regije.
Euronatura (2003).
RZZP Gazette 01-505/3
Saveljić, D., Bino T. Birds in: Biodiversity database of the Škodra/Skadar Lake. REC
office Podgorica, (2001).
Schneider, H., Sinsch, U. Mating call variation in lake frogs referred to as Rana ridibunda
Pallas, 1771. Taxonomic implications. Zeitschrift für zoologische Systematik und
Evolutionsforschung, 30,(1992).
Stumberger,B., Schneider-Jacoby,M., Schwarz,U., Sackl,P.,Dhora,D., Saveljic,D.
Ornithological value of the Bojana/Buna Delta. Universiteti i Shodres “Luigj
Gurakuqi”:Bul.Shk., Ser.Shk.Nat., 55. (2005).
23
Vasić, V.F. Popis faune ptica podrucja Ulcinja (južna Crna Gora). Biosistematika 5 (1)
.(1979).
Vasilije B., Smaljaj P., Bego F. Mamals in: Biodiversity database of the Škodra / Skadar
Lake. REC office Podgorica, (2001).
Vizi, O. Birds of Lake Scutari. In: G. S. Karaman & A. M. Beeton (Eds.), The Biota and
Limnology of Lake Scutari, 392 – 413, Univerzitet “Veljko Vlahovic”, Bioloski
Zavod Titograd, Smithsonian Institution, Washington D.C., and Center of Great
Lake Studies, University of Wisconsin, Milwaukee, (1981).
www. birdlife.org
Document Outline
Dostları ilə paylaş: |