Biodiversity of šasko lake



Yüklə 209,91 Kb.
Pdf görüntüsü
tarix06.05.2018
ölçüsü209,91 Kb.
#41813


 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

Biodiverzitet Šaskog jezera 

 

 

 

 

 

Mr Danilo Mrdak 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



 



1.



 

Položaj jezera i glavni parametri 

 

Šasko  jezero se nalazi u mediteranskoj zoni Crne Gore, na jugoistoku zemlje, 10km od 



morske obale I grada Ulcinja (slika 1.)  

 

Površina jezera je 3.5 km



, m


aksimalna dubina tokom kišne sezone je 8m, a prosječna 

godišnja dubina je 3.5

m (Mandić, 2004). Dužina obale jezera je oko 8 500m (Bojbaša M., 

1974.). Jezero pripada vodenom sistemu Sakadarskog jezera u jadranskom slivu. Voda 

Šaskog jezera 

potiče iz rijeke Bojane I nekoliko oka. Komunikacija sa rijekom Bojanom 

zbog niskog vodostaja se prekida tokom ljetnjih mjeseci (jul I avgust).  

 

Najveće  i  najznačajnije  oko  je  “Begovo oko”, koje se nalazi u jugozapadnom dijelu 



jezera. Zbog velikih varija

cja nivoa vode, linija  sjevernoistočne obale jezera nije jasno 

definisana, lagano je nagnuta i  postepeno  se  mijenja 

idući  od  polja  ka  jezeru. 

Jugozapadna obala jezera je oštra i stjenovita i gotovo vertikalna. 

 

Slika 1: Šasko jezero 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

Voda  u  jezeru  je  čista,  ali  u  nekim  djelovima  (u  blizini  Begovog  oka)  voda  postaje 

djelimično zaslanjena tokom ljetneg perioda (Bojbaša M. 1974.), kvanitet hloridnih jona 

u  pelagičnom  dijelu  jezera  se  kreće  oko  100-195 mg/l, a  na lokalitetu Begovo oko se 

kreće oko 417-725 mg/l (Bojbaša M., 1974).  



 

 



U Šaskom jezeru ne postoji hemijski ili temperaturni vertikalni gradijent, ali postoje 

velike varijacije  temperature vode i 

količine  rastvorenog kiseonika tokom godine 

(Bojbaša, 1974.). K

oličina rastvorenog kiseonika pada do  7mg/L (jul) tokom ljeta i 

povećava se na 12,46mg/L tokom zime (januar), dok je temperatura vode najveća u julu 

(28,0 

0

C), a najniža u januaru (5,3 



0

C) (Bojbaša M., 1974). 

 

Zbog specifičnosti zooplaktonskih zajednica i pojedinih parametara vode, Šasko jezero je 



svrsta

no u tip mediteranskih brakičnih jezera. (Petković, Sm., 1971; Petković St., 1978)  



 

 

2.

 

Biodierzitet 

 

 



 

Biljke Šaskoj jezera 

 

U regionu Šaskog jezera, plavna vegetacij

a je dobro razvijena (Petrović i Vuksanović, 

2003). U ovoj vegetaciji mogu se razlikovati dvije zone.  

 

Prva zona je sastavljena od biljaka koje nalaze blizu obale jezera. Ova zona je 



karakteristična  po  siromašnom  florističkom  sastavu.  Vrste  Phragmites communis 

Trin. and Typha angustifolia L. su edifikatori ove zone (Pe

trović i Vuksanović).  Ovu 

zonu naseljavaju vrste: Scirpus lacustris, Scirpus maritimus, Butomus umbelatus, 



Eleocharis palustris

. U ovoj zoni je takođe registrovana vrsta Hydrocotile vulgaris L., 

koja je registrovana na još  samo nekoliko lokaliteta u Crnoj 

Gori  (Petrović  i 

Vuksanović, 2003).  

 

Sledeća  zona  je  zona  hidrofilnih šuma i  šipražja. Ova zona je sastavljena od 



heterogenih biljaka i  sadrži nekoliko biljnih zajednica, koje su postavljene kao 

mozaik. Zajednice koje su sastavljene od vrsta  Tamarix africana Juncus acutus su 

dobro razvijene na nekoliko lokaliteta. Vrsta Tamarix  africana 

takođe  gradi  mono 

dominantne zajednice koje se nalaze na 

ivici plavnih polja (Petrović i  Vuksanović, 

2003.)  

 

Najraznovrsnije 



biljke imaju zajednice, čije je sprat drveća izgrađen od: Populus alba 

L.,  Populus nigra L.,  Quercus robur ssp.  scutariensis,  Alnus glutinosa (L.) Gärtn., 



Fraxinus angustifolia, Fraxinus oxycarpa. 

Sprat žbunja ove zajednice je izgrađen od: 



Salix alba L.,  Salix purpurea L.,  Cornus sanguinea L.,  Ligustrum vulgare  L., 

Crataegus monogyna Jacq.,  Amorpha fruticosa, Punica granatum L. Bljke koje su 

registrovane u ovoj zajednici su: Teucrium polium L.,  Hypericum perforatum L., 



Euphorbia amygdaloides L., Aristolochia rotunda L., Helichrysum italicum (Petrov

ić 


& Vuksanović, 2003). 

 

U okolini Šaskog jezera hidrofilno šipražje je dominantno, a edifikator vrsta je Vitex 



agnus castus L. P

ored ovih vrsta, takođe su prisutne Salix alba L., Salix purpurea L., 



Amorpha fruticosa, Juncus acutus  

(Petrović & Vuksanović, 2003). 




 

 



U  ovom  regionu  takođe  su  prisutni  ostaci  hidrofilnih  šuma,  koje  naseljavaju 

endemične  crnogorske  vrste  Quercus robur ssp  scutariensis.  Pored ovih vrsta, ovu 

zajednicu  takođe  naseljavaju  vrste:  Populus alba, Fraxinus angustifolius, Alnus 

glutinosa,  Ulmus minor Mill.,Carpinus orientalis Mill.,  Cornus sanguinea, Rubus 

ulmifolius 

(Petrović & Vuksanović, 2003). 

 

Okolina Šaskog jezera daje dobre uslove za rast plavnih polja.  



Između  ovih  polja 

postoji  “septum”  koji  je  izgrađen  od  hidrofilnih  šuma  i  elemenata  šipražja:  Vitex 



agnus-castus, Tamarix africana, Salix alba, Salix fragilis, Fraxinus oxycarpa. 

Sledeće  vrste  su  dominantne  na  plavnim  poljima:  Lythrum salicaria L.,  Oenanthe 



silaifolia  M.B.,  Scirpus maritimus, Scirpus lacustris, Potentilla reptans L.,  Iris 

pseudacorus L. 

 

Na Šaskom jezeru postoje subemerzne, emerzne i površinske (plivajuće) vrste: Najas 



marina L., Najas minor All., Nuphar luteum (L.) Sm., Nymphea alba L., Nymphoides 

pelatata (S.G. Gmel) O. Ktze., Potamogeton perfoliatus L., Potamogeton crispus L., 

Potamogeton pectinatus L.,  Potamogeton lucens  L.,  Potamogeton natans  L., 

Polygonum amphybium –  erectum  L.,  Myriophyllum spicatum L.,  Myriophyllum 

verticillatum  L., Mentha aquatica L.,  Valisneria spiralis L.,  Ludwigia palustris (L.) 

Ell., Ceratophyllum submersum L., Ceratophyllum demersum L., Cyperus longus L., 



Butomus umbellatus L.,  ssp. scutarensis Lak.,  Trapa natans L.,  Alisma plantago-

aquatica  L., Gratiola officinalis L., Schenoplectum lacustris (L.) Palla., Ranunculus 

fluitants  Lam.,  Ranunculus circinathus Sibth.,  Eleocharis palustris (L.) R. et Sch., 

Sparganium erectum L., Roripa silvestris 

(L.) Pess. (Lakušić & Pavlović, 1981). 

 

 

2.1.1. Spisak biljaka Šaskoj jezera 

 

1.

 



Phragmites communis Trin. 

2.

 



Typha angustifolia L. 

3.

 



Scirpus lacustris 

4.

 



Scirpus maritimus 

5.

 



Butomus umbelatus 

6.

 



Eleocharis palustris 

7.

 



Hydrocotile vulgaris L. 

8.

 



Tamarix Africana 

9.

 



Tamarix Africana 

10.


 

Populus alba L. 

11.


 

Populus nigra L. 

12.


 

Quercus robur ssp. scutariensis 

13.


 

Alnus glutinosa (L.) Gärtn. 

14.


 

Fraxinus angustifoliaus 

15.


 

Fraxinus oxycarpa 

16.


 

Salix alba L. 

17.


 

Salix purpurea L. 

18.


 

Cornus sanguinea L. 


 

19.



 

Ligustrum vulgare L. 

20.


 

Crataegus monogyna Jacq. 

21.


 

Amorpha fruticosa 

22.


 

Punica granatum L. 

23.


 

Teucrium polium L. 

24.


 

Hypericum perforatum L. 

25.


 

Euphorbia amygdaloides L. 

26.


 

Aristolochia rotunda L. 

27.


 

Helichrysum italicum L. 

28.


 

Vitex agnus castus L. 

29.


 

Juncus acutus 

30.


 

Alnus glutinosa 

31.


 

Ulmus minor Mill. 

32.


 

Carpinus orientalis Mill. 

33.


 

Rubus ulmifolius 

34.


 

Salix fragilis 

35.


 

Lythrum salicaria L. 

36.


 

Oenanthe silaifolia M.B. 

37.


 

Potentilla reptans L. 

38.


 

Iris pseudacorus L. 

39.


 

Najas marina L. 

40.


 

Najas minor All. 

41.


 

Nuphar luteum (L.) Sm. 

42.


 

Nymphea alba L. 

43.


 

Nymphoides pelatata (S.G. Gmel) O. Ktze. 

44.


 

Potamogeton perfoliatus L. 

45.


 

Potamogeton crispus L. 

46.


 

Potamogeton pectinatus L. 

47.


 

Potamogeton lucens L. 

48.


 

Potamogeton natans L. 

49.


 

Polygonum amphybium – erectum L. 

50.


 

Myriophyllum spicatum L. 

51.


 

Myriophyllum verticillatum L. 

52.


 

Mentha aquatica L. 

53.


 

Valisneria spiralis L. 

54.


 

Ludwigia palustris (L.) Ell. 

55.


 

Ceratophyllum submersum L. 

56.


 

Ceratophyllum demersum L. 

57.


 

Cyperus longus L. 

58.


 

Butomus umbellatus L., ssp. scutarensis Lak. 

59.


 

Trapa natans L. 

60.


 

Alisma plantago-aquatica L. 

61.


 

Gratiola officinalis L. 

62.


 

Schenoplectum lacustris (L.) Palla. 

63.


 

Ranunculus fluitants Lam. 

64.


 

Ranunculus circinathus Sibth. 


 

65.



 

Eleocharis palustris (L.) R. et Sch. 

66.


 

Sparganium erectum L. 

67.


 

Roripa silvestris (L.) Pess. 

 

 



 

Beskičmenjaci Šaskog jezera 

 

Ova grupa  životinja je veoma heterogena i  brojna, ali za region Šaskog jezera nema 



kompletnih  podataka (ponovo). Istraživanja ove grupe  životinja  su bila povremena i 

striktno individualna, bez sinteze. Jedini dostupni podaci, koji  su 

takođe  relevantni  za 

Šasko jezero, se odnose na beskičmenjake regiona Skadaskog jezera (Pešić i Dora, 2001). 

Oni su reg

istrovali  257  vrsta  beskičmenjaka  na Skadarskom  jezeru, mada je taj broj 

mnogo  veći.  Npr.  oni  su prijavili samo jedanaest vrsta Insekata, ali druga grupa 

istraživača  (u:  Regionalni  turistički  masterplan  Ulcinja,  dodatak  2-Procjena životne 

sredine, 2003) je prijavila 57 vrsta insekata, samo na osnovu jednodnevnog istraživanja u 

širem regionu Šaskog jezera.  

 

Zasigurno da ovu oblast ka



rakteriše  visok  nivo  diverziteta  beskičmenjaka  (toplih i 

vlažnih biotopa)

, ali zbog pomalo zbunjujućih podataka, nismo dali tabelarni pregled 

beskičmenjaka koji naseljavaju oblast Šaskog jezera.  

 

 

 



Ribe Šaskog jezera 

 

Kompletna riblja fauna Šaskog jezera j

e određena na osnovu riblje faune Skadarskog 

jezera i rijeke Bojane. Bez obzira da li postoje migratorne vrste (morske vrste) ili vrste 

slanih voda, sav sastav zavisi od “voden

og  mosta”  između  Šaskog  jezera  i  rijeke 

Bojnane.   

 

Riblje vrste koje naseljavaju Šasko jezero se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. 



Ukoliko uzmemo u obzir ekološke parametre, možemo ih podijeliti u dvije grupe: 

imigrirajuće  ribe  (koje  migriraju  iz  mora  u  jezero,  npr.  Dicentrarchus labara) 

stacionarne riblje vrste (koje žive u jezeru, npr. Leuciscus cephalus albus). Prema 

porijeklu možemo ih podijeliti na autohtone (koje naseljavaju cjelokupan drenažni sliv 

Skadarskog jezera ili koje naseljavaju Jadransko more, npr. Alburnus alburnus 

alborella), 

strane vrste (koje potiču iz drugih drenažnih sistema I koje su ljudi unijeli 

u Skadarsko jezero, npr. Perca fluviatilis).  

 

Šasko jezero je prirodno mjesto za mrij



ešćenje, za imigrirajuće riblje vrste i što je još 

značajnije,  ovo  jezero  je  takođe  mjesto  za  odgoj  njihovih  mladih  (npr.  Alosa fallax 



niloticaMugil cephalus, Liza ramada, Anguilla anguilla

) (Kenžević, 1984). 

 

 

 



 

 



 

 



 

Slika 2: Acipenser sturio 

 

 

 



 

Photo by Giuseppe Mazza 

 

Ukupan broj vrsta riba koje naseljavaju Šasko jezero je 23, iz 11 porodica (Knežević, 



1984). Njbrojnije su:  Leuciscus cephalus albus,  Rutilus rubilio  and  Scardinius 

erithrophthalamus scardafa 

(Knezević, 1984). U svim polpulacijama, svih vrsta riba u 

Šaskom jezeru, ml

ađ je dominantna (Knežević, 1984)  

 

Slika 3: Pachychilon pictum 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

photo by V. Tachos & D. Bobori 



 


 



2.3.1.



 

Ribe  Šaskog  jezera,  I  njihov  međunarodni  status  očuvanja  (prema 

IUCN)  

 

Naziv vrste  



 

Međunarodni  status  očuvanja  (prema 

IUCN)  

 

1. Acipenser sturio 

CR A2d

 

2. Acipenser naccarii 



VU A1ac

 

3. Alosa fallax nilotica 



DD

 

4. Rutilus rubilio 



NT

 

5. Pachychilon pictum 



LC

 

6. Leuciscus cephalus albus 



LR/lc

 

7. Scardinius erithrophthalamus scardafa 



8. Chondrostoma nasus ohridanum 

LR/lc

 

9. Gobio gobio lepidolaemus 



LR/lc

 

10. Alburnus alburnus alborella 



LR/lc

 

11. Rhodeus sericeus ammarus 



LR/lc

 

12. Carassius auratus gibelio 



13. Cyprinus carpio 

DD

 

14. Pseudorasbora parva 



15. Anguilla anguilla 

16. Gambusia affinis holbrooki 



17. Mugil cephalus 

18. Liza ramada 



19. Dicentrarchus labrax 

20. Padogobius pannizai 



21. Perca fluviatilis 

LR/lc

 

22. Atherina mochon 



23. Platichthys flesus italicus 

 

 



 

 

 



  

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 



 



2.4.



 

Vodozemci Šaskog jezera  

 

Šasko jezero i 



njegova okolina, koja je karakteristična po visokom stepenu vlažnosti (npr. 

plavna polja) I mediteranskoj klimi, pruža vodozemcima gotovo idealne uslove za život. 

Iako pisani podaci govore da u ovom regionu živi 12 vrsta vodozemaca (Đukić, 1995; 

Ćirović & Haxhiu, 2001.), nedavna istraživanja pokazuju samo 4 vrste ove gupe životinja 

(Ćirović,  2003).  Ova  velika  razlika  postoji  zbog  kratkih perioda istraživanja (jedan 

mjesec istraživanja), kao i 

zbog  činjenice  da  je istraživanje sprovedeno u avgustu, 

najtoplijem mjesecu na M

editeranu (Ćirović, 2003). 

 

Šasko jezero je poznato po svojoj terra tipica 



za endemične vrste žaba Rana shqiperica  

(

Hotz et al., 1987). Ovo jezero takođe naseljava balkanska endemična vrsta, žaba Rana 



balcanica (synonym - Rana (Pelophylax) kurtmuelleri)  (Schneider & Sinsch, 1992). 

 

Slika 4. Rana shqiperica   



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



Photo by Jan Van Der Voort 

 

 



Usled devastacije  humidnih biotopa 

(močvara,  plitkih  jezera,  bara,  plavnih  polja…)  u 

cijeloj Evropi, skoro svi vodozemci su ugroženi i  skoro svaka vrsta vodozemaca ima 

neku  vrstu  statusa  očuvanja  po  IUCN  standardima.  Šasko  jezero  je  jedno  od  nekoliko 

plitkih  mediteranskih jezera  koje 

su gotovo nedirnute od strane čovjeka. Ovo jezero sa 

okolinom prestavlja važnu oblast za život vodozemaca, u ovom dijelu Evrope.  

 

 



 

 

 



 


 

10 


Slika 3. Rana balcanica 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

   



Photo by Lars Bergendorf 

 

 



2.4.1.

 

Vrste vodozemaca Ša+sko

g  jezera,  I  nihov  međunarodni  status 

očuvanja, prema IUCN.  

 

Naziv vrste  

 

Međunarodni 

status 

očuvanja, 

prema IUCN.  

 

1

. 



Triturus vulgaris (Linnaeus, 1758)

 

LC 



2. Triturus carnifex (Laurenti, 1768)

 

LC 



3. Bombina variegata (Linnaeus, 1758) 

LC 


4. Bufo bufo (Linnaeus, 1758) 

LC 


5. Bufo viridis (Laurenti, 1768) 

LC 


6. Hyla arborea (Linnaeus, 1758) 

LC 


7. Rana dalmatina (Bonaparte, 1839) 

LC 


8. Rana graeca (Boulenger, 1897) 

LC 


9. Rana temporaria (Linnaeus, 1758) 

LC 


10. Rana ridibunda (Pallas, 1771) 

LC 


11. Rana shqiperica (Hotz et al., 1987) 

EN B1ab(iii)

 

12. Rana lessonae (Camerano, 1882)



 

LC 


13. Rana balcanica (Schneider, 1992) 

LC 


 

 

 



 

 



 

11 


2.5.

 

Reptili Šaskog jezera 

 

Kao i  vodozemcima, ova oblast pruža optimalne uslove za reptile. Cijeli širi region 



Skadarskog jezera 

i rijeke Bojane je označen kao balkanski centar biodiverzita reptila 

(Đukić, 1995). Region Skadarskog jezera i Šaskog jezera  u okviru njega, je jedno od 

najzna


čajnijih mjesta na Balkanu za reptile, koji žive u vodi ili koji su vezani za vodu.   

 

Precizni  podaci o biodiverzitetu reptila  Šaskog jezera nedostaju. Jedini relevantni 



podaci posoje za region Skadarsog j

ezera (Ćirović I Haxhiu, 2001) i ti podaci će biti 

dati kao okvir. Vrste koje žive u visočijem planinsom regionu (npr. planina Rumija) 

su isključeni sa spiska reptila koji slijedi.  

 

Slika 6: Cyrtodactilus kotschyi 



 

 

Photo from 



www.sthlm-herp.net

  

 



 

Šasko  jezero  je skoro mala kopija Skadarskog jezera, i po uslovima za život i  po 

vrstama koje ga naseljavaju (biljke, vodozemci, ptice, ribe…). Iz tih razloga, ova lista 

je izabrana kao relevantna za Šasko jezero  

 

 

 



 

 

 



 

 



 

12 


Slika 7: Natrix natrix 

 

 



 

   


 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

      Photo by C.-A. Vaucher 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 



 

13 


2.5.1.Vrste  rereptila  koje naseljavau Šasko jezero, i 

njihov  međunarodni 

staus očuvanja (prema IUCN)  

 

Naziv vrste  



 

Međunarodni 

status 

očuvanja (prema IUCN)  

 

1. Testudo hermanni (Gmelin, 1788)

 

LR/nt


 

2. Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) 

LR/nt

 

3. Mauremys caspica (Velenciennes, 1833) 



4. Cyrtodactilus kotschyi (Steindachner, 1879) 

5. Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1767) 



6. Algyroides nigropunctatus (Dumeril et Bibron, 1839) 

LC

 

7. Podarcis muralis (Laurenti, 1768) 



LC

 

8. Podarcis melisellensis (Werner, 1853) 



LC

 

9. Lacerta oxycephala (Dumeril et Bibron, 1839) 



LC

 

10. Lacerta mosorensis (



Kolombatović, 1886) 

VU B2ab(iii)

 

11. Lacerta agilis (Linnaeus, 1758) 



12. Lacerta viridis (Laurenti, 1768) 

LC

 

13. Pseudopus apodus (Pallas, 1775) 



14. Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) 

15. Typhlops vemicularis (Merrem, 1820)



 

16. Malpolon monspessulanus (Hermann, 1804)



 

17. Telescopus fallax (Fleischmann, 1826) 



18. Coronella austriaca (Laurenti, 1768) 

19. Natrix natrix (Linnaeus, 1758) 



LR/lc

 

20. Natrix tessellata (Laurenti, 1768) 



21. Coluber najadum (Eichwald, 1831) 

22. Coluber laurenti (Laurenti, 1768) 



LC

 

23. Elaphe longissima (Laurenti, 1768) 



24. Elaphe quatuorelineta (Lacepede, 1789) 

25. Vipera berus (Linnaeus, 1758) 



26. Vipera ursini macrops (Mehely, 1911)

 



27. Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) 



 

 



2.6.

 

Ptice Šaskog jezera 

 

Oblast Š


askog  jezera  je  najprivlačnija  i  najpoznatija po pticama. Neke od ovih ptica 

konstantno žive u ovoj oblasti, neke dolaze kako bi se gnijezdile i odgajale mladunce, 

neke dolaze na zimovanje, a neke samo da bi se odmorile na  par dana tokom svojih 

migracija.  

 

Važnost ov



e  obalsti  su  prepoznali  domaći  i  međunarodni  ornitolozi  i  ovaj region je 

proglašen  Regionom  od  međunarodnog  značaja  za  ptice,  IBA,  kod  YU  039 

(

www.birdlife.org



), prema kriterijumu B1i, B2 I B3

.  B2  kriterijum  je  određen  na 




 

14 


osnovu  site level, zbog  prisustva 

sledećih  vrsta,  koje  su  od  evropskog  značaja  za 

očuvanje,  tokom  sezone  odgajanja  mladunaca,  ali  sa  nepoznatm  brojem:  

Phalacrocorax pygmeus, Botaurus stellaris, Ixobrychus minutus, Nycticorax nycticorax 

(20 pari), Ardeola ralloidesArdea purpureaPlegadis falcinellus (nekoliko pari), Anas 



querquedula,  Falco tinnunculus,  Perdix perdix,  Tringa totanus,  Chlidonias niger

Chlidonias hybridus,  Bubo bubo,  Athene noctua,  Otus scops,  Picus viridis,  Galerida 

cristataLanius senator i Emberiza hortulana (

www.birdlife.org

 

B3 kriterijum je dodijeljen  na osnovu site level, 



zbog prisustva sledećih vrsta, koje su 

od  evropskog  značaja  za  očuvanje,  tokom  sezone  odgajanja  mladunaca,  ali  u 

nepoznatom broju:  Aythya ferinaErithacus rubeculaLuscinia megarhynchosTurdus 

merula,  Locustella luscinioides,  Sylvia melanocephala,  Sylvia communis,  Parus 

lugubris,  Corvus monedula  i  Emberiza citrinella.  B1i kriterijum se odnosi na vrstu 

Platalea leucorodia 

,  koja  je  uočena  na  Šaskom  jezeru  tokom  sezone odgajanja 

madunaca (

www.birdlife.org

)  

 

 



Slika 8: Aythya ferina 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

           

 Photo by Lasse Olsson

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 




 

15 


 

Picture 9: Platalea leucorodia 

 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

                                       Photo from 

www.birding.in

 

 



Tačan broj vrsta ptica varira od 237 do 271, zavisno od autora (Vasić, 1979; Vizi 1981; 

Saveljić & Bino 2001; Stumberger at all, 2004.). Vizi (1981) prijavljuje 250 vrsta pitca u 

regionu  Skadarskog  jezera,  dok  Saveljić  I  Bino  (2001)  prijavljuju  271  vrstu  u  regionu 

Skadarskog jezera. Važno je naglasiti da broj vrsta ptica varira skoro svake godine i 

normalno je da su ovi podaci različiti.  

 

Uzimajući u obzir predhodno, odlučili smo da prikažemo listu vrsta ptica koju su objavili 



Saveljić i Bino (2001). Ova lista je urađena za širu oblast Skadarskog jezera i uključuje 

sve važne, rijetke i ugrožene ptice, koje su i 

drugi uključili u svoje podatke (Vasić, 1979; 

Vizi 1981; Stumberger at all, 2004).  

 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 




 

16 


 

2.6.1.

 

Lista ptica Šaskoj jezera (271 vrsta) 

 

Gavia stellata  



 

Gavia arctica  

 

Gavia immer  

 

Tachybaptus ruficollis  

 

Podiceps cristatus  

 

Podiceps grisegena  

 

Podiceps auritus    

Podiceps nigricollis  

 

Phalacrocorax carbo  

 

Phalacrocorax aristotelis  

 

Phalacrocorax pygmeus  

 

Pelecanus onocrotalus  

Pelecanus crispus   

Botaurus stellaris   

Ixobrychus minutus  

 

Nycticorax nycticorax  

Ardeola ralloides   

Bubulcus ibis  

 

Egretta garzetta    

Egretta alba  

 

Egretta gularis  

 

Ardea cinerea  

 

Ardea purpurea    

Ciconia nigra  

 

Ciconia ciconia    

Plegadis falcinellus  

 

Platalea leucorodia  

 

Phoenicopterus ruber  

Cygnus cygnus  

 

Anser fabalis  

 

Anser albifrons    

               Anser erythropus    

Anser anser  

 

Tadorna tadorna    

Anas penelope  

 

 

Anas strepera  

 

Anas crecca  

 

Anas platyrhynchos  

 

Anas acuta  

 

Anas querquedula   

Anas clypeata  

 

Netta rufina  

 

Aythya ferina  

 

Aythya nyroca  

 

Aythya fuligula  

 

Aythya marila  

 

Clangula hyemalis   

Melanitta nigra  

 

Melanitta fusca  

 

Bucephala clangula  

 

Mergus albellus    

Mergus serrator    

Mergus merganser  

 

Pernis apivorus    

Milvus migrans    

Milvus milvus  

 

Haliaeetus albicilla  

 

Neophron percnopterus  

 

Gyps fulvus  

 

Circaetus gallicus   

Circus aeruginosus  

 

Circus cyaneus  

 

Circus macrourus   

Circus pygargus    

Accipiter gentilis    

Accipiter nisus  

 

Accipiter brevipes   

Buteo buteo  

 

Buteo rufinus  

 

Aquila pomarina    

Aquila clanga  

 

Aquila heliaca  

 

Aquila chrysaetos   

Hieraaetus pennatus  

 

Hieraaetus fasciatus  

 

Pandion haliaetus   

Falco naumanni    

Falco tinnunculus   

Falco vespertinus   

Falco columbarius   

Falco subbuteo    

Falco eleonorae    

Falco biarmicus    

Falco cherrug  

 

Falco peregrinus    

Alectoris graeca    

 

Perdix perdix  

 

Coturnix coturnix   

Phasianus colchicus  

 

Rallus aquaticus    

Porzana porzana    

Porzana parva  

 

Porzana pusilla  

 

Crex crex  

 


 

17 


Gallinula chloropus  

 

Fulica atra  

 

Grus grus  

 

Tetrax tetrax  

 

Otis tarda  

 

Haematopus ostralegus  

Himantopus himantopus  

 

Recurvirostra avosetta  

Burhinus oedicnemus  

 

Glareola pratincola  

 

Charadrius dubius  

 

Charadrius hiaticula  

 

Pluvialis apricaria  

 

Pluvialis squatarola  

 

Vanellus vanellus   

Calidris minuta    

Calidris ferruginea  

 

Calidris alpina  

 

Limicola falcinellus  

 

Philomachus pugnax  

Lymnocrypte minimus  

 

Gallinago gallinago  

 

Gallinago media    

Scolopax rusticola  

 

Limosa limosa  

 

Numenius phaeopus  

 

Numenius tenuirostris  

Numenius arquata  

 

Tringa erythropus  

Tringa totanus  

 

Tringa stagnatilis   

Tringa nebularia  

Tringa ochropus    

Tringa glareola    

Actitis hypoleucos  

Stercorarius parasiticus  

 

Larus melanocephalus  

Larus minutus  

Larus ridibundus    

Larus canus  

Larus fuscus  

 

Larus cachinnans 

 

Sterna hirundo  

 

Sterna albifrons  

Sterna caspia 

Chlidonias hybridus  

 

Chlidonias niger    

Chlidonias leucopterus  

Columba livia  

 

Columba oenas  

Columba palumbus  

 

Streptopelia decaocto  

 

Streptopelia turtur  

Clamator glandarius  

 

Cuculus canorus    

Otus scops  

Bubo bubo  

Athene noctua  

 

Strix aluco  

 

Asio otus  

 

Asio flammeus  

 

Caprimulgus europaeus  

Apus apus  

Apus melba  

 

Alcedo atthis  

Merops apiaster  

Coracias garrulus  

 

Upupa epops  

 

Jynx torquilla  

 

Picus viridis  

 

Dendrocopos major  

Dendrocopos syriacus  

 

Dendrocopos medius  

 

Dendrocopos minor  

 

Melanocoryp calandra  

 

Calandrella brachydactyla  

 

Galerida cristata    

Lullula arborea    

Alauda arvensis    

Riparia riparia  

Hirundo rustica    

Hirundo daurica    

Delichon urbica    

Anthus campestris  

Anthus trivialis  

 

Anthus pratensis  

Anthus cervinus    

Anthus spinoletta    

Motacilla flava  

 

Motacilla cinerea  

Motacilla alba  

Bombycilla garrulus  

Cinclus cinclus  

Troglodytes troglodytes  

Prunella modularis  

Erithacus rubecula  

Luscinia luscinia    

Luscinia megarhynchos  

Phoenicurus ochruros  

Phoenicurus phoenicurus  

 

Saxicola rubetra    

Saxicola torquata   

Oenanthe oenanthe  

 


 

18 


Oenanthe hispanica  

 

Monticola saxatilis  

 

Monticola solitarius  

 

Turdus torquatus  

Turdus merula  

 

Turdus pilaris  

 

Turdus philomelos  

 

Turdus iliacus  

 

Turdus viscivorus   

Cettia cetti  

Cisticola juncidis 

Acrocephalus schoenobaenus    

Acrocephalus palustris  

 

Acrocephalus melanopogon  

Acrocephalus scirpaceus  

Acrocephalus arundinaceus  

Hippolais pallida   

Hippolais olivetorum  

 

Hippolais icterina  

Sylvia cantillans 

Sylvia melanocephala 

Sylvia hortensis  

Sylvia curruca  

Sylvia communis  

Sylvia borin  

Sylvia atricapilla  

Phylloscopus sibilatrix  

Phylloscopus collybita  

Phylloscopus trochilus  

Regulus regulus  

Regulus ignicapillus  

Muscicapa striata   

Ficedula albicollis  

 

Ficedula hypoleuca  

Panurus biarmicus  

Aegithalos caudatus  

 

Parus palustris  

Parus lugubris  

Parus caeruleus  

Parus major  

Sitta europaea  

Sitta neumayer  

 

Tichodroma muraria  

Certhia brachydactyla  

Remiz pendulinus   

Oriolus oriolus  

Lanius collurio  

 

Lanius minor  

 

Lanius excubitor  

Lanius senator  

Garrulus glandarius  

Pica pica  

Corvus frugilegus  

Corvus corone 

Corvus corax  

Sturnus vulgaris  

Passer domesticus  

Passer hispaniolensis 

 

Passer montanus  

Petronia petronia  

Fringilla coelebs  

Fringilla montifringilla  

Serinus serinus  

  

Carduelis chloris     

Carduelis carduelis  

  

Carduelis spinus   

Carduelis cannabina  

  

Coccothraustes coccothraustes   

Emberiza citrinella  

  

Emberiza cirlus   

Emberiza cia   

Emberiza schoeniclus  

  

Emberiza melanocephala  

  

          Miliaria calandra 


 

19 


2.7.

 

Sisari Šaskog jezera 

 

Nažalost, sisari u cijeloj Crnoj  Gori nisu još uvijek ozbiljno i  kontinuirano  istraživani.  



Ista je situacija sa sisarima regiona Šaskog jezera. Preliminarna lista za cijelo Skadarsko 

jezero prikazuje 57 vrsta sisara (Bušković at all, 2001) , što je skoro ukupan broj sisara 

Crne Gore. Region Šaskog jezera nema v

eliki  značaj  za  sisarsku  faunu  i  ovo je 

vjerovatno glavni razlog zašto sisari ovog regiona nisu ozbiljno istraživani.  

 

Prema podacima državne  organizacije Šumsko gazdistvo, koja  upravl



ja  lovačkim 

terenima u Ulcinju (RZZP list 01-

505/3), sledeći divlji sisiari se mogu naći u ovoj obalsti: 

Lepus europeusCanis aureusVulpes vulpesMartes martesErinaceus europeusLutra 

lutra Sus scrofa. 

 

Slika 10: Canis aureus 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

       


 

                   Photo from 

www.canids.org

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 



 

20 


Slika 11: Rhinolophus euryale 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

                          Photo from 



www.savci.upol.cz

 

 



Jedina grupa sisara, koja je ozbiljno istraživana 

u ovoj oblasti su slijepi miševi (Mirić I 

Paunović,  1994).  Oni  su  prijavili  sedam  vrsta  slijepih  miševa:  Rhinolophus 

ferrumequinum, Rhinolophus euryale, Myotis blythii, Myotis myotis, Myotis capaccinii, 

Miniopterus schreibersii i Pipistrellus kuhlii. 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 



 

21 


2.4.1

 

Sisari Šaskog jezera, i 

njihov međunarodni status očuvanja (prea IUCN)  

 

NAZIV VRSTE 

 

MEĐUNARODNI STATUS OČUVANJA (PREMA 

IUCN) 

1. Lepus europeus  

2. Canis aureus 



LC

 

3. Vulpes vulpes 



LC

 

4. Martes martes 



LR/lc

 

5. Erinaceus europeus 



6. Lutra lutra 

NT

 

7. Sus scrofa 



LR/lc

 

8. Rhinolophus ferrumequinum 



LR/nt

 

9. Rhinolophus euryale 



VU A2c

 

10. Myotis blythii 



LR/lc  

 

11. Myotis myotis 



LR/nt

 

12. Myotis capaccinii 



VU A2c

 

13. Miniopterus schreibersii 



LC

 

14. Pipistrellus kuhlii 



LC

 

 



Podaci o pacovima,  rovkama i krticama  nedostaju, iako je sigurno da ovi sisari 

naseljavaju oblast Šaskog jezera.  

 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 



 

 

 




 

22 


3.

 

Lista referenci  

 

Bojbaša, M. Hemijska ispitivanja vode Šaskog jezera. Glasnik republičkog zavoda za 



zaštitu prirode I prirodnjačkog muzeja u Titogradu, N

o

 7, Titiograd (1974). 



Ćirović, R., Amphibians and Reptiles in:

 

Environmental Assessment, Regional Touristic 



Masterplan Ulcinj, Supplement 2, final report. Deutche Investitions und 

Entwicklungesellschaft MBH, Cologne. (2003). 

Ćirović, R., Haxhiu, I. Amphibians, in: Biodiversity database of the Škodra/Skadar Lake. 

REC office Podgorica, (2001). 

Djukić, G. Diverzitet vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Jugoslavije sa 

pregledom vrsta od medjunarodnog znacaja. U knjizi: Biodiverzitet Jugoslavije sa 

pregledom vrsta od medjunarodnog znacaja. Ur. V. Stevanovic, V. Vasic, 

Bioloski fakultet Univerziteta u Beogradu i Ekolibri, (1995). 

Hotz, H., T. Uzzell, R. Günther, H. G. Tunner, and S. Heppich. Rana shqiperica, a new 

European water frog species from the  Adriatic Balkans (Amphibia, Salientia, 

Ranidae). Notulae Naturae, Academy of Natural Sciences of Philadelphia, (468), 

(1987). 


Knežević, B. Ribe Šaskog jezera. Glasnik Crnogorske Akademije Nauka I Umjetnosti – 

odjeljenje prirodnih nauka IV, (1984). 

Lakušić, R., Pavlović, D. Associations of Lake Skadar aquatic vegetation.In:      G. S. 

Karaman & A. M. Beeton (Eds.), The Biota and Limnology of Lake Scutari, 392 

– 413, Univerzitet “Veljko Vlahovic”, Bioloski Zavod Titograd, Smithsonian 

Institution, Washington D.C., and Center of Great Lake Studies, University of 

Wisconsin, Milwaukee, (1981). 

Mandić, S., Kljajić, Z., Joksimović, J., Mićković, B. Vodni potencijali Šaskog jezera sa 

ciljem razvoja akvakulture. Zaštita voda, Beograd (2004). 

Miric, Dj., Paunovic, M. Distribution of Bats in Serbia and Montenegro (Yugoslavia)  

Symp. On Curr. and Status of Bats in central and Eastern Europe,Abstracts, Bonn. 

(1994). 


Pešić V., Dhora, D. Invertebrates, in: Biodiversity database of the Škodra/Skadar Lake. 

REC office Podgorica, (2001). 

Petković, Sm., Petković, St. Preliminarna istraživanja planktona Šaskog jezera. 

Poljoprivreda i Šumarstvo XVIII (4). Titograd (1971). 

Petković, Sm., Petković, St. Struktura I karakter planktona Šaskog jezera. Poljoprivreda i 

Šumarstvo XXIV (1).  Titiograd (1978). 

Petrović, D., Vuksanović S. Izvještaj brze evaluacije zajednica biljaka Ulcinjske regije. 

Euronatura (2003). 

RZZP Gazette 01-505/3 

Saveljić, D., Bino T. Birds in: Biodiversity database of the Škodra/Skadar Lake. REC 

office Podgorica, (2001). 

Schneider, H., Sinsch, U. Mating call variation in lake frogs referred to as Rana ridibunda 

Pallas, 1771. Taxonomic implications. Zeitschrift für zoologische Systematik und 

Evolutionsforschung, 30,(1992).   

Stumberger,B., Schneider-Jacoby,M., Schwarz,U., Sackl,P.,Dhora,D., Saveljic,D. 

Ornithological value of the Bojana/Buna Delta. Universiteti i Shodres “Luigj 

Gurakuqi”:Bul.Shk., Ser.Shk.Nat., 55. (2005).  



 

23 


Vasić, V.F. Popis faune ptica podrucja Ulcinja (južna Crna Gora). Biosistematika 5 (1) 

.(1979). 

Vasilije B., Smaljaj P., Bego F. Mamals in: Biodiversity database of the Škodra / Skadar 

Lake. REC office Podgorica, (2001). 

Vizi, O. Birds of Lake Scutari. In: G. S. Karaman & A. M. Beeton (Eds.), The Biota and 

Limnology of Lake Scutari, 392 – 413, Univerzitet “Veljko Vlahovic”, Bioloski 

Zavod Titograd, Smithsonian Institution, Washington D.C., and Center of Great 

Lake Studies, University of Wisconsin, Milwaukee, (1981). 

www. birdlife.org 

 

 



Document Outline

  • Petronia petronia

Yüklə 209,91 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə