Dvojina
Tablica: primjeri dvojine u Smèrti i u Dopuni
genitiv
|
noguh
sto rukuh
sto očiuh
ø
|
ø
rukaQ
od oči’
oči’
|
lokativ
|
na noguh
na rukuh
|
ø
ø
|
instrumental
|
pred očima
ø
rukam ø
|
očima
očim
obiemQ rukamQ
|
Prava usporedba dvojinskih oblika u Smèrti i u Dopuni je problematična. Problem su izostavnici u primjerima iz Dopune, koji kriju nastavak.
Npr. oblici genitiva dvojine imenice oko glase oči’ i ne vidi se što je izostavljeno. Genitiv dvojine imenice noga glasi noga’ i morfološki ne odgovara obliku iz Smèrti noguh.
Lokativni oblici ne mogu se usporediti jer ih u Dopuni nema.
Instrumentalni oblici također pokazuju morfološke razlike.
Pridjevi
Pridjevi u Smèrti
Pridjevi u Smèrti imaju sačuvanu suglasničku skupinu -stn-: častni, žalostni. U Dopuni je ova suglasnička skupina reducirana -stn- > -sn-: oblasna, žalosna.
Slaganje pridjeva i imenica:
Pridjevi se s imenicama koje dopunjuju slažu u rodu, broju i padežu.
Odstupanja se javljaju kod imenica vrste e koje uvijek označuju osobu muškog spola (delija, aga, sluga, haračlija). Nekad se imenica i pridjev slažu prema gramatičkom rodu, a nekad prema spolu.
Slaganje prema spolu:
aga: silan aga, ljutit aga, biesan aga, aga odolio gladu
pak Bauku govorio aga, odtuda mu (agi) kužne babe neima…
sluga: vriedan sluga vriednjeg gospodara
imenica sluga u množini se slaže:
– s pridjevom kao imenice ženskog roda: hitre sluge, loše sluge, robske sluge, vične sluge;
– sa zamjenicom kao imenice ženskog roda: moje sluge;
– u primjerima slaganja s glagolom postoji primjer glagolskog pridjeva radnog u muškom rodu i u ženskom rodu:
Tader aga: Mòre, sluge,
Cerče raja, cerče harač, sluge,
Već vi hajte uzkrisite raju,
Nebi li mi izbavili harač. (glag. pridjev radni muškog roda)
Kada li se pripravile sluge, (…) (glag. pridjev radni ženskog roda)
U ovim primjerima je slaganje imenica vrste e koje označuju osobe muškog spola i pridjeva prema gramatičkom rodu:
“Oj, Bauče, vriedna vojevodo, (V jd.)
neznana delijo (V jd.)
haračlije ljute (N i A mn.)
Sklonidba pridjeva
Mažuranić ima pridjev noćan, koji se u ovom obliku javlja i u Dopuni:
plašiti prolaznika noćna,
Pridjev ini sklanja se i kao određeni i kao neodređeni pridjev, isto tako i pridjev lipov:
inoga pastiera, gen. jd.
ina glasa čuti nije, gen. jd. m. r.
suproć kèrstu lipovome
na lipovu kèrstu
Uz subjekt dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:
određeni: Mignu okom starac dobri.
neodređeni: ljutit aga mèrko gleda; dobar starac četi besiedio.
Uz objekt također dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:
određeni: Za kèrst častni spravni ste mrijeti; Gledaj kriepki stas
neodređeni: Svakom momku oštar kolac daje.
Pridjevi u Dopuni
Pridjevi se s imenicom slažu u rodu, broju i padežu. Imenice vrste e koje označuju osobu muškog spola slažu se bilo po gramatičkom rodu, bilo po spolu:
slaganje prema spolu:
bez zamiene paše slavna, (G jd.)
– pridjev se slaže prema gramatičkom rodu, a zamjenica prema spolu:
Jadom mori vierna sluga
S onoga se, kob što sluti,
I tiem veća još mu ’e tuga, (…)
Sklonidba pridjeva
Mažuranić u nekoliko primjera sklanja posvojne pridjeve po paradigmi za sklanjanje neodređenih pridjeva:
noćan, bojan, duševan, ljuven, iztočan, miesečan (citatski oblici u rječniku)
javljaju se u sintagmama:
u skutu noćna mraka
bojna od strielca
noćna oda sna
duševna moga svieta
bojna u lúka
sried ljuvena razgovora
s puta iztočna96
na miesečnoj zraci ujahà
Prema Konkordanciji, ovo je jedini primjer pridjeva miesečan (miesečna) u Osmanu. Objašnjenje u objasnidbenom rječniku uz Osmana glasi:
“Miesečan, čna, o, adj. Mond= lunare”97
Objašnjenje se odnosi, dakle, na nebesko tijelo Mjesec.
Imenica miesec objašnjena u istom rječniku je dvoznačna: označuje i nebesko tijelo i kalendarski mjesec.
Uz subjekt dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:
određeni: Jove silni
neodređeni: Razpaljen jarac;
Uz objekt dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:
određeni: boraviti sladki sanak
neodređeni: Ah, uslišaj jošte i sada ucviljena roba svoga.
U Dopuni je Mažuranićeva leksička novina pridjev prošast (prošasto vrieme). U Smèrti nema primjera ovakvih pridjeva.
U Smèrti i u Dopuni nalaze se pridjevi s ijek. nastavcima.
Tablica: pridjevi s ijek. nastavcima u Smèrti
padež
|
I jd.
|
turskiem darom
dahom junačkijem
gerdniem ždrielom
nejednaciem letom
s kèrstom lipovijem (…)
|
sibilarizacija (nejednaciem letom); nastavci -iem; -ijem
|
G mn.
|
kèršnijeh Ceklićah
tisieh, glusieh tminah
iznad inijeh
svieh
od berzieh konjah (…)
|
sibilarizacija (tisieh, glusieh); nastavci -ieh; -ijeh
|
D mn.
|
Berdom kamenijem
|
nastavak -ijem
|
I mn.
|
s viečniem mukam
kèrvavijem nokti
rukam gvozdenijem (…)
|
nastavci -iem; -ijem
|
Pridjevi s ijek. nastavcima u Dopuni
padež
|
|
|
I jd.
|
nebom sviem
kakviem gàrlom
nad svieme
s miesecom sjajniem
ljiljskieme krilom (…)
|
nastavci: -iem, -ieme
|
G mn.
|
kuća svieh viša
inieh danah
razlicieh mislih
blazieh dana
put iztočnieh svietlieh stranah (…)
|
sibilarizacija (razlicieh, blazieh)
nastavak -ieh
|
D mn.
|
sviem
svima (bez ijek. nastavka)
|
nastavci: -iem, -ima
|
L mn.
|
u jadieh gorcieh
|
sibilarizacija
nastavak -ieh
|
I mn.
|
taciem’ spravam
s pismi sviemi
|
sibilarizacija (taciem)
nastavci: -iem, -iemi
|
Tablica pokazuje da se u istim padežima javljaju pridjevi s ijek. nastavcima. U oba teksta provedena je i glasovna promjena (sibilarizacija).
Tablica: nastavci posvojnih pridjeva
nastavak
|
Smèrt
|
Dopuna
|
-ev
|
carev
|
carev, svetčev
|
-in
|
agin
|
ø
|
-ji
|
Božji
|
Božji, vučji
|
-ljev
|
ø
|
Pertevljeva kći
|
-ov
|
Hristova viera, lipov kèrst
|
koranov, ćaćkov
|
-ski / -ki
|
vlaški
|
leški
poljački
|
Tablica pokazuje da se u oba teksta podudaraju nastavci posvojnih pridjeva, osim nastavka -ljev koji se javlja samo u Dopuni.
Posvojni pridjev Pertevljeva je iz skupa “samo Mažuranićevo”. Nastavak -ljev nalazi se i u prvoj hrvatskoj gramatici, Kašićevim Institucijama (biskupljev vinograd).
Tablica: komparativi u Smèrti i u Dopuni
Smèrt
|
Dopuna
|
Il je raja berža
I već Hasan vižla berži
|
I da ‘e bàrža neman gàrda
|
Nad otražjem srieće bolje
Mislio sam, da si junak bolji
|
Bùdi; i slavna smàrt je bolja
Da do bolje srieće s nebi
Javit glase, bolje sgode
Kako niegda česti boljom
|
Za vas draže u svijetu neima
|
Uzeo bih ti draže od sgara /
(javit glase i sgode)
|
Loše sluge goreg gospodara
Il još gori berdjanski hajduče
|
Uzè paka kip tiem gori
Ako oblada, lav još gori
|
Nu mrak guštji
Sad još guštju (tminu)
|
ø
|
ø
|
I još huđu tvú zlu sriću,
Vaj, još huđe spravì štete.
|
Tko je jači
|
Pače sàrdžbu još na jaču
|
Za vas liepše u svijetu neima (zemlje)
|
Ké, što je liepše, tu ’e podbada
I jer porod liepši daje
|
Ljutji guje ljute
|
ø
|
ø
|
Nije odveć manja ciena.
Razmi manja nanj što ’e buka.
|
ø
|
Milii nije sveti od zvona / Glas
|
Tko je mlađi
|
ø
|
Mal’ ne zeca plašljivii
|
ø
|
A tko slabji
|
ø
|
ø
|
I sriećnie doba iđe
|
A tko starij
|
ø
|
ø
|
(rat) Težji bit će neg rat leški
|
Ter na radost svieh još veću
|
Tiem se veća poplavica98
I tiem veća još mu ’e tuga
Zriet će žalos sviet još veću
Tiem ni Leh će koris veću, (uz neg. akuzativ)
Ni ja veće steći slave.
Mierit štetu veću i manju. A jd.
Tiem bì veća rados sada. N jd.
S Sunčanice tiem ga tište
Veća žalos, jed tiem veći. N jd.
|
ø
|
A kuća mu svieh je viša N jd.
|
Vriedan sluga vriednjeg gospodara
|
ø
|
ø
|
Na jed, na bies žeštji tieme A jd.
Neg da u napried žeštji paka / rat N jd.
|
Pridjevi (komparativi) se s imenicom slažu u rodu, broju i padežu.
Isti komparativi morfološki se podudaraju.
Tablica: superlativi u Smèrti i u Dopuni
Smèrt
|
Dopuna
|
najmanja siena
|
ø
|
najpervi
|
od najpàrve ljuvezni
|
ø
|
množ najveća
|
ø
|
najviša obzida
|
ø
|
najbolji liek
|
ø
|
najbàrži rasap
|
ø
|
najliepše
|
ø
|
za najveću srieću
|
ponajliepši
|
ø
|
ponajveći
|
ø
|
Superlativi su tvoreni dodavanjem čestice naj- komparativu. U Dopuni nema superlativa s česticom po- ispred oblika superlativa (ponajliepši, ponajveći u Smèrti).
Zanimljivo je da u Dopuni postoji glagol s dodanom česticom naj- (najvolieti) svak najvoli… Ovaj je glagol iz skupa riječi “samo Mažuranićevo”.
U Smèrti nema pridjeva s predmetkom pre- kao u Dopuni: predrag rob, pregizdava zatočnica, prejaka bol, pretežka muka...
Brojevi
Brojevi u Smèrti
Brojevi jedan, jedna, jedno slažu se s imenicom koju dopunjuju u rodu, broju i padežu: jedan čete dijó (nom.); u jedan časak (akuz.); jedno polje (nom.) jedan luč izbì (akuz.); jedna izba (nom.); jedniem mahom (instr. jd. m. r. s ijek. nast. morfemom).
Uz zbirni broj troje dolazi akuz. mn.: nosim troje jade.
Uz broj deset dolazi redni broj u gen. mn.: pèrvieh deset preskočio; druzieh deset preskočio (sibilarizacija, ijek. morfem).
Uz brojeve dvadeset, trideset, sto i brojem složenim sa sto (s dvie sti noguh) dolazi genitiv množine ili dvojine: dvadeset Bèrdjanah; trideset inijeh Turakah; sto junakah; sto rukuh za sto nožah; sto mukah; sto serdacah; sto voljah; sto očiuh; s dvie sti noguh.
Uz skamenjeni akuzativ mjere (stotinu), pridjev (s ijek. nast. morfemom) i imenica su u genitivu množine: stotinu inieh sèrdah.
Razlomci šestina i četvèrtica sklanjaju se kao imenice ž. r.: daj šestinu (akuz.); vèrti četvèrticu ovna (akuz.).
Redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu: drugi pietli (nom.); tretji jadi (nom.); tretjega milostiva duha (vjerovati u koga ili što, akuz.); pèrva svietlica (nom.); k pervoj vlaškoj (dat.); druziem biesom (instr., u rednom broju bilježimo ijek. nast. morfem i glasovnu promjenu – sibilarizaciju); prosù drugo oko (akuz.).
Brojevi u Dopuni
Brojevi jedan, jedna, jedno sklanjaju se kao pridjevi i slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu: jedan baltadžia (nom.); jedan Bog (nom.); viera jedna (nom.); zapovied jedna (nom.); s jedne strane (gen.); riečcu jednu (akuz.); o jednoj glavi (lok.); jednoga svàrh prestolja (gen.)…
Uz brojeve dvanaes, tries, četres, sto i pet sat’ (broj složen sa sto) i tisuću dolaze genitivi množine: dvanaes sinovaQ; tries pisaraQ; muteferikQ četres; sto galijah; pet satQ janjičarah; tisuću priecieh zloba’; tisuću zvierih.
Uz broj četàr dolazi oblik dobe:
S njih nam četàr dobe od lieta. U ovom primjeru imenica srednjeg roda doba ima nom. mn. kao imenice ž. r.
Uz oblik dvojica pridjev dolazi u ženskom rodu: zatravljenoj dvojici.
Uz oblik oba dolazi pridjev m. r. Vriedni su oba.
Slaganje broja dva s imenicama: dva samokresa, tu dva reda u dva kraja, s dvie strane (uz m. r. broj dva, uz ženski rod broj dvie).
Redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu: drugi krug; drugoga zaniè (akuz.); druga žena.
Tablica: brojevi u Smèrti i u Dopuni
brojevi
|
Smèrt
|
Dopuna
|
glavni
|
– brojevi jedan, jedna, jedno slažu se s imenicom koju dopunjuju u rodu, broju i padežu
|
– brojevi jedan, jedna, jedno sklanjaju se kao pridjevi i slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu
|
|
dvadeset, trideset i broj složen sa sto (s dvie sti noguh), dolaze uz gen. mn.
|
dvanaes, tries, četres, sto i pet sat’ (broj složen sa sto) i tisuću, dolaze uz gen. mn.
|
redni
|
– redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu
|
– redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu
|
Neki se glavni brojevi u Smèrti i Dopuni razlikuju u citatskom obliku. Razliku pokazuje sljedeća tablica:
Smèrt
|
Dopuna
|
dvadeset
|
ø
|
trideset
|
tries
|
ø
|
četres
|
dvie sti
|
pet sat’
|
Tablica pokazuje da u primjerima iz Smèrti nema sažimanja, npr. trideset : tries.
Zamjenice
Zamjenice u Smèrti
Lične zamjenice:
U Smèrti oblici dativa i akuzativa množine lične zamjenice vi glase:
dativ:
Štono sam vi Turčin pripravio, (…)
Vam i vašiem Berdom kamenijem; (…)
Keršovita, ali vami zlatna.
akuzativ:
On je, što ve u nevolji jači;
On milostiv, što ve nebom štiti.
Ni bi zato barbarim ve zvali, (…)
Jer ne na vas, nego s vami gredem (…)
Dok ve viknem, da gotovo bude.”
Babukić ima oblike: D mn. vam; A mn. vas.
Oblici vi (D mn.) i ve (A mn.) ne bilježe se u Dopuni.
Tamo se nalazi samo D mn. i glasi vam.
U ARj99 su objašnjeni oblici vi i ve.
– “enklitika vi za dat. plurala upravo je stari akuz. plurala.”100
– “ve umjesto vas govore po južnim krajevima, i to po analogiji akuz. plurala drugih riječi.” (…) “Nit’ bi zato barbarim ve zvali, što vi mroste, dok su oni spali. I. Mažuranić smail-aga (1876.)”101
U Smèrti i u Dopuni postoje primjeri u kojima su srasli prijedlog i enklitički oblik akuzativa lične zamjenice:
Diedi vaši zanj lievahu kervcu,
Otci vaši zanj lievahu kervcu,
Zanj vi isti kervcu prolievate: (…)
Babukić o ovome piše: “U starih knXigah nalazi se nXega, nXu za predlozi pokratXeno n. p. zanX’, nanX’102 predanX i t. d.”103
U Smèrti ispred genitiva i instrumentala ličnih zamjenica (on, ona) prijedlog s prelazi u š, a prijedlog iz u iž.
Ali iž nje tamne oči vire.” (…)
I š njim šaren Bauk vojevoda, (…)
Tko je vodi i tko š njime hodi (…)
Ovaj primjer pokazuje i dva oblika lične zamjenice on u instrumentalu jednine: njim, njime.
U Dopuni takvih prijelaza nema: s njim, s njom, s njimi.
U Babukićevoj gramatici piše: “Kadagod se s, z nahadXa pred pomehčanimi suglasnici dX, tX, č, lX, nX vekšinom se pomekša na ž, š, n. p. (…) Ovo biva takodXer u različnih rěčih, ako slědeća rěč mehkim suglasnikom nX počimlXe, n. p.
ž njega ex illo
š njim cum illo.”104
Kontrahirane zamjenice:
Kontrahirane zamjenice zajedničko su obilježje morfologije zamjenica u Smèrti i u Dopuni:
U Smèrti bilježimo kontrahirane zamjenice:
– upitno-odnosne zamjenice: N jd. m. r. (on, kí je gori); I jd. m. r. (kerst kiem se kersti); G mn. kieh (otacah); G jd. ž. r. (u ké kruha neima).
Oblici kiem, kieh imaju ijek. nastavke.
Uz kontrahirane, javljaju se i puni oblici ovih zamjenica: koji, koja.
– povratno-posvojna zamjenica, A jd. ž. r. svû; uz puni oblik svoja.
U Smèrti posvojne zamjenice moja i tvoja imaju samo pune oblike, dok se u Dopuni uz pune javljaju i kontrahirani oblici ovih zamjenica: má, tvá.
Povratno-posvojna zamjenica svoj:
Povratno-posvojna zamjenica svoj, koja označuje pripadnost subjektu, izmjenjuje se s drugim posvojnim zamjenicama:
Múkom muče robske sluge,
Múkom muče, plien svoj grabe. (…)
Već tako ti Boga velikoga,
Pusti mene tvome gospodaru,
Gospodaru i mome i tvome, (…)
Dostları ilə paylaş: |