Glagolski pridjev trpni u Smèrti
Glagolski pridjev trpni u Smèrti ima nastavke:
-n: biran, s ijekaviziranim nastavkom u G mn.: junakah biranijeh, ugledan;
-en: kèršten, napojen, nevidjen, obiešen, žežen;
-jen: nekùpljen, nepobiedjen, prepatjen, pričinjen, pozlatjen, razboljen;
-ven: čuven, proliven;
-t: klet, krenut, naviknut, obavit, oblit, razastèrt,
Glagolski pridjev trpni u Dopuni
Nastavci glagolskog pridjeva trpnog u Dopuni su:
-n: dan, dàržan, izabran, kovan, nanizan, posijan, tkan, upitan, znan, željan;
-en: kàršten, stiešten;
-jen: ljubljen, občinjen, plienjen, postavljen, štitjen, uhiljen, uštapljen, zaboravljen;
-t: podriét, predobit, proklet, prostàrt, razastàrt, šit.
Zajednički nastavci glagolskog pridjeva radnog u Smèrti i Dopuni su: -n, -en, -jen, -t. Samo u Smèrti javlja se nastavak -ven.
Glagoli (u oba teksta) kojima osnova završava na b-, p-, v- ispred nastavka -jen dobivaju epentetsko l.
Primjer iz Smèrti: nekùpljen.
Primjeri iz Dopune: ljubljen, postavljen, uštapljen, zaboravljen.
Tablica: nastavci glagolskog pridjeva trpnog u Smèrti i u Dopuni
|
-n
|
-en
|
-jen
|
Smèrt
|
ugledan...
|
žežen…
|
nepobiedjen...
|
Dopuna
|
željan, upitan...
|
stiešten, …
|
uštapljen, ljubljen...
|
|
-ven
|
-t
|
Smèrt
|
proliven
|
klet...
|
Dopuna
|
ø
|
podriét, proklet...
|
Glagolski prilog sadašnji u Smèrti
Nastavci glagolskog priloga sadašnjeg su -ć, -ći, -ø (muče’). Izabrani primjeri pokazuju dvovidni (videć) i nesvršene glagole:
Videć aga kriepost taku, (…)
Plačuć pieva, pievajući plače.
Lulu pijuć i prevèrtjuć misli, (…)
Nebeskijem ognjem siecajući, (…)
Šaptjuć bi ga Mirkom zvao. (…)
Glagolski prilog sadašnji u Dopuni
Glagolski prilog sadašnji tvoren je od nesvršenih, dvovidnih i svršenog glagola (izgubeć). Nastavci su -ć, -ći, ø (nehote’).
Primjeri: hteć, veleć, motreć, prevratjuć, màrzeć, hàrleć, misleć, kvareć, rekuć, speć, steruć, (…); suzeći, svietujući, pazeći, tražeći.
Glagolski prilozi sadašnji u Smèrti i u Dopuni imaju iste nastavke: -ć, -ći, -ø.
Razlika je u tome što u Smèrti nema primjera tvorbe glagolskog priloga sadašnjeg od svršenog glagola (izgubeć u Dopuni).
Glagolski prilog prošli u Smèrti
Glagolski prilog prošli u Smèrti ima nastavak -v: skèrstiv, izvabiv, zapretav, navaliv, okupiv, dignuv, pristupiv, napuhnuv, nasloniv.
Glagolski prilog prošli u Dopuni
Tri su primjera glagolskog priloga prošlog u Dopuni i tvoreni su od svršenih glagola. Nastavci su -v i -vši: izišavši, rekav, čuvši.
Tablica: glagolski prilog prošli
|
-v
|
-vši
|
Smèrt
|
izvabiv, zapretav, navaliv…
|
ø
|
Dopuna
|
rekav
|
izišavši, čuvši
|
Kondicional I. u Smèrti
Oblici kondicionala I. u Smèrti tvore se pomoću čestice bih (za 1. l. jd. ) i bi (za ostala lica jednine i množine) i odgovarajućeg oblika glagolskog pridjeva radnog.
Bilježimo i primjer u kojem se kondicional I. tvori pomoću čestice bi i infinitiva (radi rime):
Valja da se boji cerne noći,
Pak bi rad već na noćište doći. rima
Primjeri kondicionala I.:
1. l. jd. bih poodsiecó;
2. l. jd. bi posiekao, …
3. l. jd. bi zvao, ne bi li se povratila, ne bi plako,…
2. l. mn. ne bi li izbavili
3. l. mn. ne bi pronijele, ne bi prekèrstili, bi treptili,…
Prema Babukiću, sva lica se tvore pomoću iste čestice “bi” i glagolskog pridjeva radnog.
Kondicional I. u Dopuni
Prvo lice jednine kondicionala I. u Dopuni se tvori pomoću čestice bih i pripadajućeg oblika glagolskog pridjeva radnog. Za ostala lica kondicional I. tvori se pomoću čestice bi i odgovarajućeg oblika glagolskog pridjeva radnog.
Primjeri kondicionala I. u Dopuni
1. l. jd. uzeo bih
2. l. jd. sievó bi
3. l. jd. bi rekla, ne bi bilo, bi bilo, bi zrio, bi umielo…
3. l. mn. bi smile
Janko i Lauš mu bar da ostaše,
Kieh dietetom mnom izgubì,
Ni pust on bi s kobi naše,
Ni ja bila turska ljubi.
U ovom su četverostihu iz Dopune dva kondicionala, oba nepotpuna: puni bi glasili bi bio i bih bila.
U Dopuni bilježimo i trpni oblik kondicionala I. u 3. l. mn.: bili bi razastàrti.
Tablica: kondicional I. u Smèrti i u Dopuni
|
1. l. jd.
|
ostala lica
|
bi + infinitiv
|
Smèrt
|
bih
|
bi + gl. prid. rad.
|
+
|
Dopuna
|
bih
|
bi + gl. prid. rad.
|
ø
|
Kondicional II.
Oblici kondicionala II. nalaze se samo u Dopuni, dok ih u Smèrti nema. Primjeri su u 3. l. jd. i glase: bio bi uložio, bila bi izbavila.
Prilozi
Prilozi u Smèrti
a) česte su varijante istog priloga:
– dosad, dosle
– kad, kada
– man, zahman, zaman
– napried, u napried (unapried)
– odsad, odsle
– odkud, odkuda
– odtud, odtuda
– sad, sada, sade
– tad, tada, tader
– tu, tudier (…)
Prilozi u Dopuni:
a) česte su varijante istog priloga:
– dalje, dilje
– dosti, dosta
– koli, koliko
– odkle, odklie
– napried, naprieda, u napried
– odsele, odsle
– opet, opeta
– pria, prie, prije
– sad, sada
– sgar, od sgara, odasgar, od sgare
– svud, svudar, po svud, po svudier
– tač, tako
– tada, tadar, tade
– tu, tudi
– udilj, udilje
– viek, vieku…
Tablica: prilozi s nastavcima (-ar; -er):
Smèrt
|
Dopuna
|
svudar
|
svudar; svudier; po svudier (u rječniku posvudiere)
|
tader
|
tadar
|
tudier
|
tudi109
|
Zanimljivo je da su prilozi iz Dopune svudar, svudier, po svudier i tadar iz skupa “samo Mažuranićevo”.
Smèrti i Dopuni zajednički su mnogi prilozi izvedeni od pridjeva: hitro, dobro, smierno, mirno, vierno, pomno, lasno, tverdo/tvàrdo, pravo, bliže, najprie (najprije), najveće (Smèrt), a u Dopuni najveć i najvećma…
I u Smèrti i u Dopuni bilježimo priloge koji su nastali od oblika instrumentala imenice:
a) u Smèrti: psetom, lavom, riekom, silom…
b) u Dopuni: mramorkome, bukom
Složeni prilog siemo tamo iz Dopune u Smèrti ima sinonim amo tamo.
Prilozi u Smèrti: četveronožke, stermoglavce, narazance. U Dopuni nemamo primjere ovakve tvorbe priloga.
Pravopisno pitanje sastavljenog ili rastavljenog pisanja priloga u Smèrti i u Dopuni nije bilo dosljedno riješeno. Iste priloge nalazimo pisane sastavljeno i rastavljeno.
Problem ilustrira sljedeća tablica u koju su uvrštena po četiri ista priloga iz oba teksta:
|
Smèrt
|
Dopuna
|
Rj. u Osmanu
|
skup “samo Mažuranićevo u Osmanu”
|
prilog
|
obnoć
|
ob noć
|
obnoć
|
+
|
|
u napried
unapried
|
u napried
|
unapried
unaprieda
|
–
|
|
među to
|
međuto
|
međuto
|
+
|
|
od vijeka110
|
od vieka
|
odviek, t. j. od vieka
|
+
|
Tablica: prilozi u komparativu
Smèrt
|
Dopuna
|
berže
|
bàrže
|
bliže
|
ø
|
dalje
|
dalje / dilje
|
ø
|
dublje
|
gore
|
ø
|
jače
|
ø
|
kašnje
|
ø
|
krupnje
|
ø
|
ø
|
lakše
|
ø
|
lašnje
|
liepše
|
ø
|
mudrije
|
ø
|
strašnje
|
ø
|
veće
|
veće
|
više
|
više
|
Prilog lašnje je Mažuranićeva leksička novina u Dopuni.
U Smèrti i u Dopuni bilježimo i superlativne oblike priloga:
Smèrt
|
Dopuna
|
najbolje
|
ø
|
ø
|
najdilje
|
najposlie
|
ø
|
najprie, najprije
|
najprie
|
najveće
|
najveć, najvećma
|
Prilog najdilje je iz skupa “samo Mažuranićevo u Dopuni”.
Prijedlozi u Smèrti i u Dopuni
Tablica: prijedlozi.
Padež
|
Smèrt
|
Dopuna
|
Nominativ
|
ø
|
ø
|
Genitiv
|
– bez
ø
– do
ø
– iz (iž)
– izmed
– iznad
– izpod
– izpred
ø
ø
– kraj
– miešte
– od
– oko
– okolo
– pokraj
– po put
ø
– pored
– po sried; posried
ø
– put
– s; sa
ø
– sverh
– u
– u sried
– verh, verhu
|
– bez
– cieć; cieća
– do
– dno
– iz
ø
ø
– izpod
ø
– izza
– kon
– kraj
– miešte
– od; oda
– okó
ø
ø
– poput
ø
ø
– posried
– preko; prieko
– put
– s
– sried
– svàrh
– u
– usried
– vàrh; vàrhu
|
Dativ
|
– k
ø
– suproć
|
– k
– proć
– suproć
|
Akuzativ
|
– kroz
– na
ø
– niz
– o
– ob
– po
– pod
– pred
– proz
– u
– uz; uza
– za
|
ø
– na
– nad; nada
– niz
– o
ø
ø
– pod
– pred
– proz
– u
– uz; uza
– za
|
Vokativ
|
ø
|
ø
|
Lokativ
|
– na
– o
– po
ø
– pri
– u
|
– na
– o
– po
– prema
– pri
– u
|
Instrumental
|
– med
– nad
– pod
– pred
– s (š); sa
ø
|
– med
– nad; nada
ø
– pred; preda; pried
– s; sa
– za
|
Tablica prijedloga pokazuje raspored prijedloga uz pojedine padeže u Smèrti i u Dopuni.
Neki prijedlozi imaju dubletne oblike, npr. verh / verhu; vàrh /varhu; uz /uza…
Prijelaz s > š ispred instrumentala lične zamjenice i iz > iž ispred genitiva lične zamjenice nalazimo samo u Smèrti: š njim; š njime; iž nje. Takvih prijelaza u Dopuni nema: s njim, s njom, s njimi.
Prijedlog cieć, cieća javlja se samo u Dopuni. Oblik cieća javlja se u prijedložnom izrazu iza imenske riječi na koju se odnosi.
Prijedlog cieć javlja se bilo ispred imenske riječi bilo unutar prijedložnog izraza.
Uzvici u Smèrti i u Dopuni
Tablica: uzvici
Uzvici u Smèrti
|
Uzvici u Dopuni
|
ah, čest na početku rečenice
|
ah, čest na početku rečenice
|
ajde (turcizam)
|
ø
|
ajte (turcizam)
|
ø
|
aman, aman, (turcizam)
|
ø
|
avaj, uzvik
|
ø
|
de
|
ø
|
de, de
|
ø
|
gle
|
ø
|
hajte (turcizam)
|
ø
|
ø
|
jao
|
ø
|
jedà
|
kuku!
|
ø
|
medet, medet (turcizam)
|
ø
|
mòre
|
ø
|
nu
|
nu
|
o
|
o
|
oj
|
ø
|
vaj
|
vaj
|
ø
|
vajme
|
Među uzvicima ne postoji velika podudarnost između Smèrti i Dopune. U Smèrti su česti uzvici turskog podrijetla, a takvih nema u Dopuni.
LEKSIČKE OSOBINE SMRTI I DOPUNE
Ključne riječi:
turcizmi
leksik
frazeologija
hipokoristici / deminutivi
pejorativi
Turcizmi u Smèrti Čengić-age
Turcizmi u Smèrti Čengić-age pobliže nam dočaravaju prostorno-vremenski kontekst u koji autor smješta svoje djelo. Brojčano, najviše je imenica, zatim slijede pridjevi, prilozi, glagoli i uzvici. Unutar imenica, može se napraviti nekoliko podjela:
– antroponimi – osobna imena, prezimena, nadimak (Ćor)
– etnici
– dijelovi odjeće, opreme i oružja
– vrste jela i pića
– nazivi za konje
– imenice koje su se toliko udomaćile u hrvatskom jeziku te ih više i ne osjećamo kao riječi stranog podrijetla: hajduk, kula, rakija, torba.
Pridjev koji je značenjski sasvim jasan i kojem se ne osjeća strano podrijetlo je pridjev bakren (izveden od turcizma bakar).
Uz riječi koje su objašnjene u Drobnićevu Malom rěčniku i u Sbirci někojih rěčih stavljene su oznake DMr i Sb, a iza zareza je navedena stranica na kojoj se nalaze. Zanimljivo je da Sbirka sadrži popis naslovljen Několiko turskih rěčih. Međutim, od osam riječi iz Smèrti koje su potvrđene u Sbirci, pet je iz “običnog” dijela, a tri s popisa.
Drobnić navodi da je turcizme u svoj rječnik preuzeo iz Vukova srpskog rječnika i da ih je označio zvjezdicom.111
aga, gospodar; službena titula
agovanje, gospodarenje, vladanje
ajte, uzvik, (javlja se u oblicima ajde, ajte i hajte)
aman, aman!, milost!
apsiti, uhititi DMr, 1
arslan, lav; ovdje: junak
babo, otac DMr, 2
bakren, izrađen od bakra; Sb, 1 navodi oblik bakrorez i upućuje na mědorez; DMr, 3 ima bakar i bakrorez
balčak, držak sablje ili mača DMr, 3 ga bilježi, ali bez zvjezdice
Bauk, antroponim
biserak, sitno zrno bisera
čador, šator
čalma, platno omotano oko kape DMr, 16 bez zvjezdice
Čengić-aga, antroponim, ime + titula
ćato (hipok.), pisar
ćor; Ćor-Safer, jednook, slijep; Sb, 3 navodi oblik ćorav; DMr, 19 navodi oblik ćorav
delija, junak Sb, 3; DMr, 22
demeskinja, sablja kovana u Damasku Sb, 3; DMr, 22-23
Durak, antroponim
dušek, vuneni madrac DMr, 33
dželat, krvnik DMr, 34
džilit, kratko koplje
džilitnuti se (glag.), bacati se tijelom; bacati džilit
đogo, hipokoristik prema đogat, konj bijelac
falake, vrsta mučila
fenjer, vrsta staklom obložene svjetiljke DMr, 35
fišek, naboj za pušku DMr, 35
hajduk, odmetnik; borac protiv osmanske vlasti DMr, 47 bez zvjezdice
harač, vrsta nameta, glavarina Sb, 5 ima glagol haračiti DMr, 47 ima i imenicu harač i glagol haračiti
haračlija, onaj koji kupi harač
harba, kratko koplje DMr, 47 bez zvjezdice
Haso, antroponim, hipokoristik prema Hasan
hazur, (pril.), spremno
Jašar, antroponim
jatagan, dugi zakrivljeni nož DMr, 75 bez zvjezdice
kafa, kava DMr, 80 bez zvjezdice
kapija, vrata Sb, 22; DMr, 82
kavaz, stražar; tjelohranitelj DMr, 86
kidisati, žrtvovati, upropastiti, okončati život DMr, 87 bez zvjezdice
kolan, pojas koji drži samar ili sedlo čvrsto uz konja DMr, 92 bez zvjezdice
kula, utvrda Sb, 22; DMr, 102
kulaš, riđ konj; pepeljast konj
medet, medet!, upomoć! DMr, 123
mejdan, boj Sb, 22; DMr, 124
Mujo, antroponim, hipokoristik prema Mustapa
Mustapa, antroponim. I Mustapa pouzdan mu ćato, (…) Mustapa je turcizam, Škaljićev rječnik turcizama ga navodi kao Mustafa. U štokavskim govorima čest je prijelaz f > p: npr. pratar; prezime Mustapić. U Mažuranićevu autografu i u Tkalčevu izdanju također je Mustapa. U Osmanu je ovo ime u obliku Mustafa.
nana, mama, mati DMr, 151, bez zvjezdice
Omer, antroponim
pala, sablja
raja, nemuslimanski podanici; svjetina DMr 327-328
rakčin, vrsta kape
rakija, žestoko alkoholno piće DMr, 328, bez zvjezdice
Rizvan-aga, antroponim, ime + titula
Safer, antroponim; isti junak zabilježen je i u obliku Ćor-Safer (slijepi Safer, jednooki Safer)
saruk, platno omotano oko kape DMr, 255 (pogrešno je označena stranica, treba biti 355)
simit, okrugli kruh od bijelog brašna
sinija, niski okrugli stol
sofra, vrsta stola DMr, 376
toka, kopča; oklop
topuz, toljaga s metalnom kuglom na jednom kraju DMr, 420
torba DMr, 420, bez zvjezdice
Turčin (Turad, zb. im., Ture, pej.), etnik, pripadnik turskog naroda; musliman DMr, 426, bez zvjezdice
turski, koji pripada Turcima DMr, 426, bez zvjezdice
tutum, duhan
Dostları ilə paylaş: |