TIJEK NASTAVNOG SATA:
-
UVOD (5´)
Bližimo se kraju našeg putovanja svijetom. Stigli smo do krajnjeg sjevera i juga našeg planeta.(pokazujem na karti svijeta, a jedan učenik na globusu).
-Kako zovemo te krajeve?
Na pano ispisujem naslov, a isto čine učenici u bilježnicu.
Svaki učenik ima kartu Arktika i Antarktike u RB koju lijepe u bilježnicu, na lijevu stranicu Arktik, a na desnu Antarktiku. Potrebno je imati otvoren i atlas.
Na svakoj klupi je dio sadržaja o ovim prostorima. Kako ćemo upoznavati prostor, tako će pojedini učenici dolaziti pred pano i izvršiti predviđeni zadatak.
-
GLAVNI DIO SATA – OBRADA NOVIH SADRŽAJA (35´)
POJAM I GEOGRFSKI SMJEŠTAJ:
ARKTIK je zaleđeno Sjeverno ledeno more, područje oko Sjevernog pola okružen rubnim dijelovima kontinenata. Ime je dobio po najsjevernijem zviježđu (Arktos – Veliki medvjed). Pripadaju mu i svi otoci u Sj. ledenom moru. Koji otok se ističe veličinom? (Grenland). Učenik/ca upisuje ime na panou. Označavamo na karti točku Sjevernog pola – na panou jedan učenik, a svi učenici u bilježnici.
ANTARKTIKA je najjužniji kontinent, na njemu je točka Južnog pola. Ime je dobila po grčkoj riječi anti=protu, znači suprotno od Arktik.
-Koji kontinenti su se najviše približili Antarktici?
Promatramo na zidnoj karti, a zatim označavamo na skicama/panou.
Učenici ucrtavaju početni meridijan plavom, a datumsku granicu crvenom bojicom/flomasterom u bilježnici i na panou.
KLIMA I BILJNI SVIJET:
Prisjetimo se, kakva ovdje mogu biti klimatska obilježja i biljni pokrov? (polarna klima i biljna zajednica tundre koja prelazi u snježno-šumsku klimu)
-Što je tundra, kako izgleda?
Učenik lijepi sliku tundre zimi/ljeti.
Na ANTARKTICI prevladava oštra studen i oluje koje onemogućuju život, vjetrovi pušu i do 300 km/h. Antarktika je najvjetrovitiji i najhladniji prostor gdje je izmjerena najniža temperatura -89°C.
Učenik na Antarktiku ispisuje najnižu izmjerenu temperaturu.
-Koje životinje obitavaju u ovakvim uvjetima? (na Antarktici PINGVINI I ALBATROSI, a na Arktiku lisice, zečevi, polarni medvjedi, tuljani, kitovi..)
Učenici koji imaju sličice životinja dolaze pred pano i lijepe ih.
-Što mislite, da li su životinje u ovim prostorima ugrožene? Koje?
Najugroženiji su KITOVI zbog stalnog izlovljavanja bez obzira što pripadaju zaštićenim vrstama te PINGVINI zbog otapanja leda i prekomjernog izlova ribe kojom se hrane.
LEDENE SANTE I LEDENI BRIJEGOVI:
-Kako izgleda more oko Antarktike i Arktika? ( More je puno LEDENIH SANTI I LEDENIH BRIJEGOVA )
Ledene sante su goleme ledene ploče koje se odvajaju od ledenog pokrova, a ledeni brjegovi su velike mase leda nastale otkidanjem od ledenjaka s kopna. Mnogo su opasniji za plovidbu.
Učenici dolaze pred pano i lijepe sličice santi i brjegova, a drugi pak čita zanimljivost iz udžbenika o Titanicu.
STANOVNICI:
-Da li u polarnim krajevima ima stanovnika? Da li postoji razlika između Arktika i Antarktike?
Antarktika nema stalnih stanovnika. Na njoj borave samo znanstvenici, a u novije doba dolaze i turisti.
Slike: Turisti na Antarktici i Istraživačka baza – tekst i pitanja uz slike čitaju učenici.
Tko živi na prostoru Arktika? Ovo je dom INUITIMA kojih ima oko 100 000. Žive na Grenlandu, Kanadi, poluotoku Aljasci, u Sibiru u Aziji.
Učenik koji ima zanimljivost o Grenlandu čita je te lijepi na pano.
Učenici dolaze pred kartu svijeta i pokazuju navedene prostore. Osim njih, ovdje još žive SAMI ( Laponci) na sjeveru Europe, , a u Sibiru JAKUTI I ČUKČI. Učenici njihova imena lijepe na pano.
Možemo zaključiti da je naseljenost vrlo rijetka. Čime se bave stanovnici? Bave ribolovom, tradicionalnim uzgojem sobova koji im daju meso, mlijeko, krzno. Bave se i lovom na tuljane i kitove.
RUDNA BOGATSTVA:
Razmislite, da li na ovim prostorima ima rudnog bogatstva? Ima.
Kartogram: Nalazišta nafte i plina na Arktiku.
Na panou označavamo početnim slovima nalazišta nafte i plina na Arktiku.
Što se događa na Antarktici?
Znanstvenici proučavaju LED, ATMOSFERU, RUDNA BOGATSTVA, ali i vojna ispitivanja.
Antarktika ne pripada nikome, slobodna je za istraživanja, ali interes pokazuju upravo zbog mogućih bogatstava i činjenice da na tom kontinentu ima 90% sveg leda na Zemlji i oko 70% pitke vode susjedne države i velesile.
U atlasu uočite istraživači kojih država su prisutne na Antarktici.
Upravo zbog ovih činjenica, mnoge ekološke udruge se zalažu za očuvanje Antarktike i njeno proglašenje svjetski zaštićenim parkom.
Upozoravaju i na otapanje leda zbog globalnog zatopljenja te na ugroženost životinja.
-Kartogram: Otapanje leda na Arktiku
-
ZAKLJUČNI DIO (5´)
Kakvo je tvoje razmišljanje o ovakvim ekološkim temama? Da li se slažeš s tim mišljenjima? Kakva se budućnost nazire?
Napiši na listić svoju misao/ poruku/ razmišljanje o zaštiti polarnih područja.
-Da li netko želi pročitati svoje razmišljanje?
-Listiće nalijepite na pano.
Pokušajmo na kraju sata reći što smo upamtili.
| 
