|
Inženjerska geologija grana geoloških znanosti, kompleksna, interdisciplinarna, povezana s građevinskom praksom
|
tarix | 11.04.2018 | ölçüsü | 445 b. | | #37243 |
|
Inženjerska geologija - grana geoloških znanosti, kompleksna, interdisciplinarna, povezana s građevinskom praksom (bliska građevinskoj mehanici) Inženjerska geologija - grana geoloških znanosti, kompleksna, interdisciplinarna, povezana s građevinskom praksom (bliska građevinskoj mehanici) - bavi se geološkim istraživanjima isključivo za potrebe inženjerskih radova (građevinskih ili rudarskih)
- znanost koja se bavi istraživanjem i rješavanjem inženjerskih problema i problema vezanih za okoliš koji mogu nastati kao rezultat interakcije između geološkog okoliša i inženjerskih radova (ljudskih aktivnosti), kao i predviđanjem geoloških hazarda, razvojem mjera zaštite od hazarda ili mjera njihova ublažavanja
u našoj zemlji početak inženjerske geologije datira s početka 20. stoljeća - istraživanje uvjeta za izgradnju željezničkih pruga - austrijski geolozi u našoj zemlji početak inženjerske geologije datira s početka 20. stoljeća - istraživanje uvjeta za izgradnju željezničkih pruga - austrijski geolozi inženjerska geologija sjedinjuje i interpretira rezultate istraživanja u drugim znanstvenim disciplinama - hidrogeologija - utjecaj podzemnih i površinskih voda na stanje stijena i uvjete građenja
- mehanika tla - fizičko-mehanička svojstva tla
- mehanika stijena - fizičko-mehanička svojstva stijena (slabo vezane, nevezane i čvrste stijene)
- tehnička petrografija - uporabljivost stijena u građevinske svrhe
- seizmologija
- pedologija (tlo)
Povezanost inženjerske geologije i ostalih geoloških disciplina Povezanost inženjerske geologije i ostalih geoloških disciplina - geološki materijali - petrologija, sedimentologija, mineralogija…
- geološki procesi - tektonika, strukturna geologija, geomorfologija, fizička geologija…
geofizike - globalna geofizika (meteorologija, oceanografija, seizmologija), metode istraživanja inž. geofizike geofizike - globalna geofizika (meteorologija, oceanografija, seizmologija), metode istraživanja inž. geofizike istražno bušenje - tehnička disciplina - pruža informacije o građi terena i kvaliteti stijenskih masa daljinska detekcija - daljinska istraživanja - fotogeologija - obrada avio- i satelitskih snimaka geodezija - mjerenje pomaka stijenskih masa - važno na klizištima!
zadatak: određivanje geoloških uvjeta za izvedbu inženjerskih radova i eksploataciju objekta - zadatak: određivanje geoloških uvjeta za izvedbu inženjerskih radova i eksploataciju objekta
- inženjerskogeološka karta - prikaz prirodnih (geoloških) uvjeta i inženjerski opis prirodne osnove i prirodnih događaja
inženjerskogeološka istraživanja - provode se u okviru inženjerskih projekata - najčešće građevinskih (geotehničkih) i rudarskih inženjerskogeološka istraživanja - provode se u okviru inženjerskih projekata - najčešće građevinskih (geotehničkih) i rudarskih - faze projektiranja:
- idejni (što će se graditi, gdje tj. na kakvoj podlozi i od kakvih materijala)
- gradnja/izvođenje (inženjer geolog na terenu - klasificiranje stijena/tla - provjera geološke interpretacije iz idejne faze projektiranja)
- održavanje (inženjerskogeološka istraživanja se rijetko provode, osim kod problema lokalnih nestabilnosti)
- ovisno o fazi projektiranja razlikuju se i inženjerskogeološka
- istraživanja (obzirom na količinu i kvalitetu potrebnih informacija)
Uloga inženjerske geologije u okviru građevinskih, rudarskih i geotehničkih istraživanja je: Uloga inženjerske geologije u okviru građevinskih, rudarskih i geotehničkih istraživanja je: - definiranje geoloških formacija: litoloških, stratigrafskih, strukturnih, geomorfoloških i hidrogeoloških
- određivanje mineraloških, petroloških, fizičko-mehaničkih, kemijskih i hidrauličkih značajki svih prirodnih materijala (stijena) koji se susreću u gradnji i prilikom eksploatacije mineralnih sirovina
- procjena mehaničkog ponašanja stijena i tla
- predviđanje promjena svih gore navedenih svojstava s vremenom
- određivanje parametara za analize stabilnosti
- poboljšanje i održavanje uvjeta geološkog okoliša i njegovih svojstava
PREDMETI ISTRAŽIVANJA INŽENJERSKE GEOLOGIJE PREDMETI ISTRAŽIVANJA INŽENJERSKE GEOLOGIJE - 1. značajke stijena i tala - fizička i mehanička svojstva
samostalno prirodno tijelo nastalo postupnim razvojem iz rastresitih stijena ili taloženjem čvrstih stijena, ili trošenjem čvrstih stijena pod utjecajem pedogenetskih procesa samostalno prirodno tijelo nastalo postupnim razvojem iz rastresitih stijena ili taloženjem čvrstih stijena, ili trošenjem čvrstih stijena pod utjecajem pedogenetskih procesa mineralogene i biogene komponente
- Inženjerska geologija razlikuje:
- litološko tijelo - jasno ograničena masa (jedna vrsta stijena?!)
- litogenetski kompleks - genezom uvjetovana asocijacija dviju ili više vrsta stijena nastalih u istom geološkom ciklusu (npr. fliš)
- građevinsko tlo - plitak površinski dio Zemljine kore koji dolazi u zahvat graditeljstva, a dopire do dubine utjecaja objekta
- teren - dio Zemljine kore koji je predmet neposrednog inženjersko-geološkog proučavanja (promatra se do manje dubine nego u ostalim geološkim disciplinama)
2. geodinamički procesi i pojave (fizičko-geološki procesi): - 2. geodinamički procesi i pojave (fizičko-geološki procesi):
- svrha je ocjena opasnosti za neki objekt i utjecaj na izvođenje radova
- događaji u Zemljinoj kori i na njezinoj površini koji se odražavaju na terenu
- endogeni procesi - seizmičke pojave - potresi i neotektonika (recentna)
- egzogeni procesi - erozija i različiti tipovi kretanja stijenskih masa
- erozija i akumulacija - formiranje strmih padina, jaruga (brdovita područja), uz more strmih obala; nestabilnost potočnih, riječnih i morskih obala
- klizanje - kretanje mase stijena ili tla niz padinu - prirodan proces oblikovanja reljefa ili posljedica ljudskih aktivnosti - raznovrsne pojave (klizišta, odroni, blatni tokovi…)
- krški fenomeni - rezultat otapanja stijena (škrape, ponikve, vrtače, ponori, jame, uvale, krška polja …)
- sufozija - ispiranje sitnih čestica iz nekonsolidiranih materijala (pijeska i šljunka) - šupljine u tlu (relativno male)
- volumne promjene tla - stezanje i bubrenje (najčešće dm dimenzija)
- seizmički procesi - potresi (najčešće tektonski - pucanje i pokretanje stijena u podzemlju) - površinska manifestacija su pojave rasjeda
- eolski procesi najmanje štetni geodinamički procesi
- permafrost specifični samo za određena
- vulkanske aktivnosti klimatska područja
inženjerskogeološke pojave promjene prirodnog stanja izazvane radom čovjeka tj. inženjerskim radovima i eksploatacijom nekih objekata - 1. zbijanje rastresitih stijena (umjetnim snižavanjem razine podzemne vode - dugotrajna crpljenja)
- 2. slijeganje terena zbog težine objekta
- 3. uzgon podzemnih voda (u bokovima akumulacija i time izazvane pojave nestabilnosti)
- 4. postanak klizišta (zasijecanjem padine ili pod objektima na padini)
- 5. pojačana erozija (zbog devastacije - skidanja šumskog pokrivača)
- 6. deformacije u stijenskim masama - utjecaj rudarskih radova - (npr. Labin, Tuzla)
redoslijed inž.geol. istraživanja: teren - laboratorij – kabinet
3. hidrogeološki uvjeti - 3. hidrogeološki uvjeti
- - utječu na korištenje zemljišta, planiranje, odabir lokacija, cijenu,
- trajnost i sigurnost građevine
- - svrha im je i predviđanje nepoželjnih promjena u hidrogeol. režimu i
- preporuke za njihovo izbjegavanje
- podzemne i površinske vode - važna uloga u nastanku geodinamičkih procesa (trošenje, klizanje, meh. i kem. sufozije, krški fenomeni, promjena volumena - bubrenje i stezanje…)
- djelovanje podzemne vode - mijenjaju značajke stijena i tla
- posebno važni prilikom projektiranja podzemnih odlagališta otpada
- na podzemnu vodu i njezin režim - utjecaj imaju hidrauličke građevine ili eksploatacija vode; neizravno i urbanizacija i sječa šume
- podaci iz postojećih hidrogeoloških karata
- distribucija površinskih i podzemnih voda, infiltracija, vlažnost, smjerovi i brzina tečenja podzemne vode, izvori, dubina do podzemnih voda i rasponi oscilacija, hidrokemijska svojstva vode - pH, salinitet, korozivnost…
4. geomorfolški uvjeti - 4. geomorfolški uvjeti
- pojašnjavanje recentne povijesti razvoja reljefa (oblika i procesa postanka, npr. dolina, terasa, padina…)
- proučavanje površinske topografije - brz i jeftin način prikupljanja informacija
- odnosi oblika reljefa i geološke građe (porijeklo, razvoj i starost)
- utjecaj na hidrološke i geodinamičke procese
geološki uvjeti pri izvedbi inženjerskih radova i eksploataciji objekata nazivaju se inženjerskogeološki uvjeti geološki uvjeti pri izvedbi inženjerskih radova i eksploataciji objekata nazivaju se inženjerskogeološki uvjeti ovise o: - geološkoj građi, geomorfološkim i hidrogeološkim uvjetima terena
- petrografskom sastavu stijena, litologija stijena - značajke stijena i tla
- vodnofizičkim i fizičkomehaničkim svojstvima stijena
- fizičkogeološkom, odnosno geodinamičkom stanju terena (erozijska razvedenost, okršavanje, klizišta, seizmičnost)
- Inženjerskogeološko rekognosciranje terena
- - terenske i laboratorijske metode - za određivanje i numeričko iskazivanje inženj.-geol. značajki stijena i stijenskih masa
tehnički radovi u samom terenu - različitim metodama ustanoviti i numerički iskazati značajke terena koje se ne mogu odrediti površinskim istraživanjima ili laboratorijskim pokusima na uzorcima tehnički radovi u samom terenu - različitim metodama ustanoviti i numerički iskazati značajke terena koje se ne mogu odrediti površinskim istraživanjima ili laboratorijskim pokusima na uzorcima - istraživačko bušenje
- metode inženjerske geofizike
- in situ postupci
krajnji cilj inženjersko-geoloških istraživanja krajnji cilj inženjersko-geoloških istraživanja pokazuje prosječne inženjerske prilike koje vladaju pod objektom ili u njegovoj neposrednoj blizini mora obavezno sadržavati: - brojčane parametre
- fizičko-mehanička svojstva stijena
- stanje terena
- ulaze u proračun dimenzioniranja objekta
prostorni raspored litoloških i fizičko-mehaničkih karakteristika stijena, njihov međusobni odnos; kao sredinu u kojoj se gradi i kao izvor građevinskog materijala prostorni raspored litoloških i fizičko-mehaničkih karakteristika stijena, njihov međusobni odnos; kao sredinu u kojoj se gradi i kao izvor građevinskog materijala mjerilo: nije unaprijed određeno, ovisi o namjeni karte - npr. izgradnja mosta - karta M=1:100
- projektiranje trasa (željeznica, ceste) - karta M=1:100 000
namjena karte - dodatna specijalistička istraživanja: građevinskog, geofizičkog i dr. tipa u izradi je Osnovna inženjerskogeološka karta RH - listovi 1:100 000
1) litološka podjela terena - a) tereni od rastresitih naslaga
- b) tereni od glina, lapora i pješčenjaka (ako je detaljna karta, glina se odvaja od lapora i pješčenjaka; glina - izvor nestabilnosti)
- c) tereni od vapnenaca
- uslojeni vapnenci
- gromadasti vapnenci
- d) tereni od dolomita
- uslojeni
- gromadasti
- trošni
- e) tereni od eruptiva i metarmofita
2) osnovne tektonske strukture - osnovne geološke tektonske oznake
- rasjedi!! - u fizičkom smislu slabe teren
- poseban interes su neotektonski ili recentni rasjedi
- važni su i rasjedi s horizontalnim pomicanjem
3) inženjerskogeološke pojave - aktivna klizišta
- siparišta
- površinska jaružanja
4) stabilnost terena 4) stabilnost terena - a) prirodno stabilni tereni
- b) prirodno stabilni, djelatnošću čovjeka nestabilni tereni
- c) prirodno nestabilni tereni (glinoviti, moguća klizišta)
- d) močvarna područja
5) seizmičnost terena 5) seizmičnost terena - iscrtati isoseiste
- izdvojiti kompaktne blokove kao manje podložne seizmičnosti
- kod izgradnje brana, vijadukata i sl. - detaljne karte u kojima se izdvajaju pojedini blokovi stijena i analiziraju, npr. dinamika kretanja na rasjedima
- - najopasniji - noviji rasjedi, pukotine!
6) dubinu do podzemnih voda u nizinskim krajevima (hidroizohipse) i podzemne vode u kršu 6) dubinu do podzemnih voda u nizinskim krajevima (hidroizohipse) i podzemne vode u kršu 7) opsežnu (opširnu) legendu i tumač
Dostları ilə paylaş: |
|
|