Microsoft Word SveZajedno doc
Yüklə 0,63 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Endokrini sustav Štitnjača
Sistematika riba Biologija i patologija riba Stranica 46/95
zalistaka, ali postoje na početku srednjeg crijeva na izlasku iz želuca posebni slijepi vratarnički privjesci (appendices pyloricae) koji povećavaju prehrambenu moć crijeva. Njihov broj je različit, zavisno od ribe (2 do 800), a grgeč ih ima 3. Jetra su nepotpuno podijeljena u desni i lijevi režanj, a imaju i žučni mjehur. Gušterača je kompaktne građe više kao endokrilni dio, dok je eksokrilni dio izgrađen u obliku malih krpica tkiva, koje često ulaze u druge organe, ili je čak i nema. U crijevnom zavoju nedaleko želuca nalazi se slezena.
Između probavnog trakta i bubrega duž cijele leđne strane trbušne šupljine proteže se riblji mjehur. To je mješina tankih stjenki koja može biti, kao u grgeča, jedinstvena ili dvodijelna i podijeljena na dva dijela. Nastaje kao izbočina jednjaka s kojom je u nekih riba povezana pomoću zrakovoda (ductus pneumaticus). Prema tome ribe možemo podijeliti na zrakovodnice (Physostoma) i bezzrakovodnice (Physoclista) kod kojih tog spoja nema. Hrskavičnjače i veći dio koštunjača nemaju ribljeg mjehura, ali je on naročito dobro razvijen u riba s velikom specifičnom težinom (teškom skeletnom građom) i veći je u slatkovodnih nego u morskih koštunjača. Stjenke ribljeg mjehura imaju mnogobrojne krvne žile, koje na mjestima tvore kapilarna razgranjenja ili čudesne mrežice (retia mirabilia). U nekih zrakovodnica čudesne mrežice su posebno građene i tvore tzv. crveno tijelo. Ustanovljeno je da crvena tijela mogu osloboditi iz krvi kisik, dušik i ugljični dioksid i provesti te plinove u šupljinu ribljeg mjehura. U njima se dešava jedinstvena pojava, oslobađanje kisika iz oksihemoglobina crvenih krvnih zrnaca. Kod potpuno zatvorenog ribljeg mjehura kao što ga ima grgeč dolazi do morfoloških promjena u crvenim tijelima. Kapilare su gušće poredane, a epitel koji pokriva izbočene dijelove tih žilica dobiva žljezdanu građu, te ima brojne nabore. Crveno tijelo takve građe zovemo crvena žlijezda. Riblji mjehur ispunjen je plinom koji sadrži obično 83% dušika, 2% ugljičnog dioksida i 15% kisika. Kod nekih dubinskih riba može se količina kisika povećati i do 87%. Uloga ribljeg mjehura. U životu riba riblji mjehur ima više funkcija. Fiziološki je zanimljiva uloga tog organa u održavanju ravnoteže kao i tvorba plina unutar njega. Riblji mjehur kao hidrostatski organ je naročito bitan jer je specifična težina ribe gotovo jednaka specifičnoj težini vode i smanjenjem mjehura riba tone na dno, a njegovim širenjem diže se u gornje slojeve. Prilagođavanjem obujma plina u plivaćem mjehuru riba može plivati na određenoj dubini uz vrlo malu potrošnju mišićne snage. Stiskanjem prednjeg dijela ribljeg mjehura pomoću mišića, spušta se prednji dio ribe, a stražnjeg repni dio. U normalnim uvjetima dizanje i spuštanje u vertiklanoj vodenoj masi odvija se postepeno bez štete za ribe, no ako ribe budu naglo izvučene na površinu, pogotovo iz dubina gdje je pritisak velik, to može biti pogubno za njih.
drugi ga smatraju dodatnim organom za disanje što i nije šire prihvaćeno. Postoji jedno više zadovoljavajuće tumačenje ribljeg mjehura kao organa za disanje, a to je da kod povećanja sadržaja
Sistematika riba Biologija i patologija riba Stranica 47/95
ugljičnog dioksida u vodi plinska žlijezda izlučuje više plina u mjehur. To dovodi gotovo do automatskog dizanja ribe u površinske slojeve vode, gdje ima kisika u većim količinama. Zvuk. Osim navedenih funkcija ustanovljeno je da riblji mjehur ima ulogu i kod proizvodnje zvuka koja je vrlo raširena među ribama. Ribe koje za proizvodnju zvuka upotrebljavaju plin ribljeg mjehura, stiskanjem mišića oko mjehura koji je podijeljen na dvije ili tri komorice, prolaskom plina iz jedne komorice u drugu preko ivica rastresitih pregrada može se proizvesti zvuk. U šaranki prednja komorica ribljeg mjehura povezana je s labirintnim organom pomoću posebnog sustava košćica tzv. Weberovog uređaja. Po postanku, Weberov uređaj su odijeljeni dijelovi četiri prednja kralješka. Kod grgeča produžeci prednje komorice su u neposrednom dodiru s elementima unutarnjeg uha. Oni se prislanjaju na fontanele preko kojih su razapete opne i smatra se da ova veza može imati statičku ili čak akustičku funkciju.
vezivnom tkivu podždrijelnog i okoždrijelnog područja. Neke koštunjače imaju tkivo štitnjače blizu slezene, bubrega, mozga i oka. Grgeč ima difuznu štitnjaču koja se sastoji od malih nakupina tiroidnih mješčića smještenih pored trbušne aorte i duž puteva dovodnih škržnih arterija. Nuzštitnjača nije ustanovljena u riba, ali u tzv. zaškržnim žlijezdama (ultimobranhijalne žlijezde) koje su smještene iznad osrčja na donjem dijelu otvora šestog škržnog luka, dokazan je hormon kalcitonin. Ove žlijezde imaju sve ribe, a također vodozemci, gmazovi i neke ptice. Smatra se da u koštunjača Stanniusova tjelašca koje se razviju iz zadnjeg dijela stražnjeg bubrega imaju važnu ulogu u regulaciji prometa kalcijem u tijelu.
otočnog tkiva. U većini slučajeva postoji jedna velika otočna stanica, koja je često odvojena tokom od vezivnog tkiva od egzokrinog dijela koji ima oblik potpunog ili nepotpunog vijenca. Ovaj endokrini dio gušterače leži u području žučnog mjehura ili slezene. Morfološki razlikujemo tri tipa gušterače: zbitu gušteraču, difuznu gušteraču u obliku režnjeva koja može ležati na različitim dijelovima trbušne šupljine i razbacanu gušteraču koja je u obliku malih nakupina smještena preko cijele trbušne šupljine. Nadbubrežne žlijezde se sastoje od interrenalnih i kromafinskih tjelašaca koji su odvojeni. Interrenalna tjelašca su ružičaste boje i mogu biti smještena slobodno na površini stražnjeg bubrega ili su djelomično uklopljena u njegovu građu, a kromafinska tjelašca su smještena na stjenkama stražnjih kardinalnih vena. Dišni sustav Grgeč, kao i većina koštunjača, ima četiri para škrga, koji su smješteni na četiri prednja škržna luka. Na unutarnjoj strani škržnog poklopca nalazi se jedna poluškrga, koja nosi naziv lažne škrge (pseudobranchia). Sastoji se samo od jednog reda škržnih listića koji ne sudjeluje kod disanja. Mehanizam disanja. Ribe koštunjače dišu na sljedeći način: kada voda koja ulazi na usta uđe u usnu šupljinu, zatvaraju se zalisci i u isto vrijeme se širi škržni poklopac, a kako to dovodi do smanjivanja pritiska okoškržne šupljine u odnosu na usnu šupljinu, voda protiče kroz škržne listiće. Koštunjače puno bolje iskorištavaju prolaz vode kroz škrge, pa tako mogu iskoristiti i do 80% kisika iz vode, dok prečnouste koriste 50% kisika.
Yüklə 0,63 Mb. Dostları ilə paylaş:
|