Adrias, svezak 13, 2005
48
Èlanak I.-32.
Savjetodavna tijela Unije
1. Europskom parlamentu, Vijeæu i Komisiji pomau Odbor regija te Go-
spodarski i socijalni odbor koji obavljaju savjetodavne dunosti.
2. Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tijela
koji su izabrani u regionalno ili lokalno tijelo vlasti ili su politièki odgovorni
izabranoj skuptini.
3. Gospodarski i socijalni odbor sastoji se od predstavnika organizacija poslo-
davaca, zaposlenih i drugih reprezentativnih dijelova drutva, osobito onih u
socio-ekonomskom, graðanskom, profesionalnom i kulturnom podruèju.
4. Èlanovi Odbora regija te Gospodarskog i socijalnog odbora nisu veza-
ni nikakvim obveznim mandatom. Oni posve neovisno obavljaju svoje za-
datke, u opæem interesu Unije.
5. Propisi koji ureðuju sastav ovih odbora, naèin postavljanja njihovih èlano-
va, njihove ovlasti i djelovanje utvrðeni su u èlancima III.-386. do III.-392.
Propise iz stavaka 2. i 3. koji ureðuju prirodu njihova sastava Vijeæe revi-
dira u redovitim vremenskim razmacima kako bi se uzele u obzir gospodar-
ske, drutvene i demografske promjene u Uniji. Vijeæe, na prijedlog Komisije,
u tu svrhu donosi europske odluke.
GLAVA V.
OSTVARIVANJE NADLENOSTI UNIJE
POGLAVLJE I.
ZAJEDNIÈKE ODREDBE
Èlanak I.-33.
Pravni akti Unije
1. Radi ostvarivanja nadlenosti Unije, institucije kao pravne instrumente
koriste, u skladu s Treæim dijelom, europske zakone, europske okvirne za-
kone, europske uredbe, europske odluke, preporuke i miljenja.
Europski zakon je zakonodavni akt opæe primjene. On u potpunosti obve-
zuje i izravno se primjenjuje u svim dravama èlanicama.
Europski okvirni zakon zakonodavni je akt koji obvezuje, s obzirom na
rezultat koji treba postiæi, svaku dravu èlanicu kojoj je upuæen, ali dravnim
tijelima ostavlja izbor oblika i naèina.
Europska uredba je ne-zakonodavni akt opæe primjene koji slui za proved-
bu zakonodavnih akata i odreðenih odredaba Ustava. Moe biti u potpunosti
Adrias, svezak 13, 2005
49
obvezujuæa i izravno primjenjiva u svim dravama èlanicama ili samo obve-
zujuæa, s obzirom na rezultat koji treba postiæi za svaku dravu èlanicu kojoj je
upuæena, ali tako da dravnim tijelima ostavlja izbor oblika i naèina.
Europska odluka je ne-zakonodavni akt koji u potpunosti obvezuje. Od-
luka u kojoj se posebno navodi kome je upuæena obvezuje samo one kojima je
upuæena.
Preporuke i miljenja ne obvezuju.
2. Pri razmatranju nacrta zakonodavnih akata, Europski parlament i Vi-
jeæe suzdravaju se od donoenja akata koji nisu utvrðeni valjanim zakono-
davnim postupkom u podruèju o kojemu je rijeè.
Èlanak I.-34.
Zakonodavni akti
1. Europske zakone i okvirne zakone, na temelju prijedloga Komisije, za-
jednièki donose Europski parlament i Vijeæe u skladu s redovnim zakono-
davnim postupkom iz èlanka III.-396. Ako te dvije institucije ne mogu postiæi
sporazum o nekom aktu, on se ne donosi.
2. U posebnim sluèajevima predviðenim Ustavom, europske zakone i
okvirne zakone donosi Europski parlament uz sudjelovanje Vijeæa, ili ih dono-
si Vijeæe uz sudjelovanje Europskog parlamenta, u skladu s posebnim zako-
nodavnim postupcima.
3. U posebnim sluèajevima predviðenim Ustavom, europski zakoni i okvir-
ni zakoni mogu biti doneseni na inicijativu skupine drava èlanica ili Europ-
skoga parlamenta, na preporuku Europske sredinje banke ili na zahtjev Suda
pravde ili Europske investicijske banke.
Èlanak I.-35.
Ne-zakonodavni akti
1. Europsko vijeæe donosi europske odluke u sluèajevima predviðenim
Ustavom.
2. Vijeæe i Komisija, osobito u sluèajevima iz èlanaka I.-36. i I.-37. te Europ-
ska sredinja banka u posebnim sluèajevima predviðenima Ustavom, donose
europske uredbe i odluke.
3. Vijeæe donosi preporuke na prijedlog Komisije u svim sluèajevima u
kojima Ustav propisuje da Vijeæe akte donosi na prijedlog Komisije. Vijeæe
odluèuje jednoglasno u onim podruèjima u kojima je potrebna jednoglasna
odluka za donoenje akta Unije. Komisija i Europska sredinja banka donose
preporuke u posebnim sluèajevima predviðenim Ustavom.
Adrias, svezak 13, 2005
50
Èlanak I-36.
Prenesene europske uredbe
1. Europski zakoni i okvirni zakoni mogu prenijeti na Komisiju ovlasti za
donoenje prenesenih europskih uredbi u cilju dopunjavanja ili izmjene
odreðenih manje vanih elemenata zakona ili okvirnoga zakona.
Ciljevi, sadraj, polje primjene i trajanje prijenosa ovlasti izrièito su utvr-
ðeni europskim zakonima i okvirnim zakonima. Vani elementi nekoga pod-
ruèja rezervirani su za europski zakon ili okvirni zakon i, u skladu s time, ne
podlijeu prijenosu ovlasti.
2. Europski zakoni i okvirni zakoni izrièito utvrðuju uvjete kojima podlijee
prijenos ovlasti; ti uvjeti mogu biti sljedeæi:
a) Europski parlament ili Vijeæe mogu odluèiti o povlaèenju prijenosa ovla-
sti;
b) prenesena europska uredba moe stupiti na snagu samo ako na nju Eu-
ropski parlament ili Vijeæe ne izraze nikakvu primjedbu u razdoblju
utvrðenome europskim zakonom ili okvirnim zakonom.
U svrhu toèaka a) i b), Europski parlament odluku donosi veæinom glaso-
va svojih èlanova, a Vijeæe kvalificiranom veæinom glasova.
Èlanak I.-37.
Provedbeni akti
1. Drave èlanice usvajaju sve mjere nacionalnog prava potrebne za
provedbu pravno obvezujuæih akata Unije.
2. Ako su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujuæih
akata Unije, tim se aktima provedbene ovlasti dodjeljuju Komisiji ili, u poseb-
nim opravdanim sluèajevima i u sluèajevima iz èlanka I.-40., Vijeæu.
3. U svrhe stavka 2., europskim zakonima unaprijed se utvrðuju pravila i
opæa naèela koja se odnose na mehanizme kojima drave èlanice nadziru
sluenje provedbenim ovlastima dodijeljenima Komisiji.
4. Provedbeni akti Unije imaju oblik europskih provedbenih uredbi ili
europskih provedbenih odluka.
Èlanak I.-38.
Naèela zajednièka pravnim aktima Unije
1. Ako Ustav ne navodi vrstu akta koji se donosi, institucije ga biraju
ovisno o sluèaju, u skladu s primjenjivim postupcima i u skladu s naèelom
proporcionalnosti iz èlanka I.-11.
Dostları ilə paylaş: |