Predsjednik republike estonije predsjednik helenske republike njegovo veli

Adrias,   svezak 13,  2005

39

Èlanak I.-15.

Koordiniranje gospodarske politike i politike u podruèju zapošljavanja

1. Države èlanice koordiniraju svoje gospodarske politike s Unijom. U tu

svrhu Vijeæe ministara usvaja mjere, posebice najvažnije smjernice za te politike.

Posebne odredbe primjenjuju se na one države èlanice èija je valuta euro.

2. Unija poduzima mjere za osiguravanje koordinacije politika država èlani-

ca u podruèju zapošljavanja, osobito utvrðivanjem smjernica za te politike.

3. Unija može poduzimati inicijative za osiguranje koordinacije socijal-

nih politika država èlanica.

Èlanak I.-16.

Zajednièka vanjska i sigurnosna politika

1. Nadležnost Unije u podruèju zajednièke vanjske i sigurnosne politike

obuhvaæa sva podruèja vanjske politike i sva pitanja koja se odnose na sigur-

nost Unije, ukljuèujuæi i postupno oblikovanje zajednièke obrambene poli-

tike koja bi mogla voditi prema zajednièkoj obrani.

2. Države èlanice aktivno i bezrezervno podupiru zajednièku vanjsku i

sigurnosnu politiku Unije u duhu odanosti i uzajamne solidarnosti te poštuju

djelovanje Unije u tome podruèju. Države èlanice suzdržavaju se od djelova-

nja suprotnog interesima Unije ili od onoga koje bi moglo naškoditi njezinoj

uèinkovitosti.

Èlanak I.-17.

Podruèja za podupiranje, koordinaciju ili dopunu djelovanja

Unija  je  nadležna  za  provedbu  potpore,  koordinacije  ili  dopunskoga

djelovanja. Podruèja takvoga djelovanja na europskoj razini jesu:

a) zaštita i poboljšanje zdravlja ljudi;

b) industrija;

c) kultura;

d)turizam;

e) obrazovanje, mladež, sport i strukovno usavršavanje;

f) civilna  zaštita;

g) administrativna suradnja.

Èlanak I.-18.

Klauzula o fleksibilnosti

1. Ako se djelovanje Unije pokaže potrebnim, u okviru politika utvrðenih

u Treæem dijelu, za postizanje jednoga od ciljeva utvrðenih Ustavom, a Usta-

---

Adrias,   svezak 13,  2005

40

vom nisu predviðene potrebne ovlasti, Vijeæe ministara usvaja prikladne mjere

jednoglasnom odlukom na prijedlog Europske komisije, nakon pribavljanja

pristanka Europskoga parlamenta.

2. Koristeæi postupak za nadzor poštovanja naèela supsidijarnosti iz èlan-

ka I.-11. stavka 3., Europska komisija skreæe pozornost parlamenata država

èlanica na prijedloge koji se temelje na odredbama ovoga èlanka.

3. Mjere koje se temelje na odredbama ovoga èlanka ne obuhvaæaju us-

klaðivanje zakona ili drugih propisa država èlanica u sluèajevima u kojima

Ustav iskljuèuje takvo usklaðivanje.

GLAVA IV.

INSTITUCIJE I TIJELA UNIJE

POGLAVLJE I.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Èlanak I.-19.

Institucije Unije

1. Unija raspolaže institucionalnim okvirom èiji je cilj:

– promicanje njezinih vrijednosti,

– postizanje njezinih ciljeva,

– služenje njezinim interesima, interesima njezinih graðana i interesima

država èlanica,

– osiguranje dosljednosti, uèinkovitosti i kontinuiteta njezinih politika i

djelovanja.

Ovaj institucionalni okvir obuhvaæa:

– Europski parlament,

– Europsko vijeæe,

– Vijeæe ministara (dalje u tekstu: «Vijeæe»),

– Europsku komisiju (dalje u tekstu: «Komisija»),

– Sud pravde Europske unije.

2. Svaka institucija djeluje u granicama svojih ovlasti dodijeljenih Usta-

vom te u skladu s postupcima i uvjetima utvrðenima Ustavom. Institucije

meðusobno održavaju iskrenu suradnju.

Èlanak I.-20.

Europski parlament

1. Europski parlament, zajedno s Vijeæem, obavlja zakonodavne dužnosti

i donosi proraèun. Europski parlament obavlja dužnost politièkoga nadzora i

---

Adrias,   svezak 13,  2005

41

ima savjetodavnu ulogu na naèin utvrðen Ustavom. Europski parlament bira

predsjednika Komisije.

2. Europski parlament sastavljen je od zastupnika graðana Unije. Njihov

broj ne prelazi sedam stotina i pedeset. Graðani su zastupljeni na degresivno

proporcionalan naèin, a najmanji broj zastupnika iznosi šest èlanova po državi

èlanici. Nijednoj državi èlanici ne dodjeljuje se više od devedeset i šest zas-

tupnièkih mjesta.

Europsko vijeæe jednoglasno, na inicijativu Europskoga parlamenta i uz

njegov pristanak, donosi europsku odluku kojom se utvrðuje sastav Europ-

skoga parlamenta, poštujuæi naèela iz prvoga podstavka ovoga stavka.

3. Èlanovi Europskoga parlamenta biraju se na razdoblje od pet godina

na opæim, slobodnim, neposrednim, tajnim izborima.

4. Europski parlament bira svojega predsjednika i dužnosnike meðu svo-

jim èlanovima.

Èlanak I.-21.

Europsko vijeæe

1. Europsko vijeæe daje Uniji poticaj potreban za njezin razvoj i utvrðuje

joj opæe politièke smjernice i prioritete. Europsko vijeæe ne obavlja zakono-

davne funkcije.

2. Europsko vijeæe èine šefovi država ili vlada država èlanica, zajedno s

njegovim predsjednikom i s predsjednikom Komisije. Ministar vanjskih poslo-

va Unije sudjeluje u njegovu radu.

3. Europsko vijeæe sastaje se èetiri puta godišnje, na poziv svoga pred-

sjednika. Kada to nalaže dnevni red èlanovi Europskog vijeæa mogu odluèiti

da svakome od njih pomaže jedan ministar i, u sluèaju predsjednika Komisije,

jedan èlan Komisije. Kada to nalaže situacija, predsjednik saziva izvanredni

sastanak Europskog vijeæa.

4. Ako Ustavom nije drugaèije utvrðeno odluke Europskog vijeæa dono-

se se konsenzusom.

Èlanak I.-22.

Predsjednik Europskog vijeæa

1. Europsko vijeæe bira svojega predsjednika kvalificiranom veæinom gla-

sova  na  razdoblje  od  dvije  i  pol  godine  koje  se  može  jednom  obnoviti.  U

sluèaju sprijeèenosti ili teške povrede dužnosti, Europsko vijeæe može prekinuti

njegov ili njezin mandat u skladu s istim postupkom.

---